Naida Hota-Muminović nova je ministrica predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u Vladi Kantona Sarajevo. Njen dolazak poklapa se s odlukom Vlade i Skupštine Kantona da visoko obrazovanje dobije vlastito ministarstvo.
Naida Hota-Muminović profesorica je engleskog jezika i književnosti, a na ovu poziciju dolazi s mjesta direktorice Bošnjačke gimnazije u Sarajevu, koju je i sama završila. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za engleski jezik i književnost. Paralelno s tim završila je Pravni fakultet na Univerzitetu u Sarajevu. Sve vrijeme od završetka studija radi u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji.
Zbog brojnih obaveza – preuzimanje ministarskog posla, početak novog polugodišta, preuzimanje rada na kurikularnoj reformi – intervju je napravljen u dva dijela, razmjenom pitanja i odgovora putem e-maila, pa su neka pitanja ostala bez odgovora.
Šta su bili Vaši glavni motivi da sjednete u vruću stolicu ministrice obrazovanja?
Odgoj i obrazovanje moj su ciljani izbor bili još na samom početku karijere. To su stubovi na kojima počiva društvo. Tu leže šanse i resursi. Stoga je moj motiv vrlo jednostavan – voljela bih biti dijelom ovog važnog resora, i to u poziciji donositeljice odluka.
Kakvo ste stanje zatekli u Ministarstvu; koji su Vaši prvi utisci o prostoru, saradnicima, organizaciji?
Ovaj resor prošao je svoja teška vremena. Dugo smo bili bez ministra, potom smo prošli mnogostruke i brze promjene, ministri su se brzo mijenjali. Sve je to ostavilo traga i u Ministarstvu. Uposlenici su se trudili da očuvaju kakav-takav kontinuitet. Mnogo je posla pred nama.
Šta ćete od politika Vaših prethodnika (Zineta Bogunić i Anis Krivić) prihvatiti i nastaviti? Hoćete li preispitivati neke njihove odluke ili krećete ispočetka?
Osnovna politika kojim se rukovodim može se sažeti u par riječi: treba mijenjati paradigme podučavanja, učenja, školskog liderstva i upravljanja promjenama. Zvuči to ambiciozno i široko, ali vrijeme je zrelo za to – vrijeme je blizu. Volim kontinuitet u svemu što se pokazalo kao dobra praksa, ali sam spremna i da uvodimo promjene svugdje gdje je to potrebno.
Šta je prvi utisak o tome šta je prioritet?
Naši zakoni su prenormirani i izgledaju kao set pravilnika. Prvo idemo u izmjene i dopune zakona. To je najveći prioritet. Paralelno s tim radimo na uspostavi Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja. Evo neću spominjati stalno praćenje epidemiološke situacije, stalnu komunikaciju s ministrom zdravstva i ažuriranje odluka u vezi s realizacijom nastave u uvjetima pandemije.
Jeste li pratili rad na izradi novih kurikuluma i kako na taj proces gledate iz nove perspektive?
Kod podučavanja u globaliziranom svijetu, koji se uz to ubrzano mijenja, veoma je važno fokusirati se na ono što je najbitnije i što će u funkcionalnom smislu omogućiti učenicima da generišu nova znanja. Stoga je potrebno usmjeriti pažnju na ishode učenja. Polažem velike nade u rezultat rada grupe koja je izradila dokumente predmetnih kurikuluma. Nisam izbliza pratila rad na toj reformi, ali dat ću svoj doprinos u narednom periodu.
Šta očekujete od kurikularne reforme i, ako ne budete zadovoljni, hoćete li tražiti dorade?
Očekujem da ćemo otvoriti vrata jednom reduciranom, a intenziviranom načinu učenja i podučavanja. Moram Vam reći da nisam zadovoljna postavkom gdje je broj predmeta ostao isti. Bit će to opet petnaest predmeta u devetom razredu osnovne škole. Nema tog praktičnog aranžmana u dnevnoj ili sedmičnoj satnici koji može kamuflirati činjenicu da će na kraju ipak učenici imati petnaest zaključnih ocjena. Tu sam očekivala više kreativnosti, moram priznati. S druge strane, neke od zamisli su tako egzotične iz vizure našeg kulturološkog kruga. Mislim da reforma mora imati sluha za kontekst. Metaforički kazano: ne možemo ovdje posaditi palmu. Neće uspjeti, ne odgovara joj tlo, klima... Ovaj proces je tek počeo i mora se nastaviti voditi institucionalno, s punom podrškom sistema. Ustavna je obaveza ministrice za odgoj i obrazovanje da donese nastavne planove i programe, pa je tako ministrica odgovorna i za reformske procese.
Jeste li već uspostavili saradnju sa sindikatom i, ako jeste, s kojim sindikatom i šta su dogovori?
Obavila sam prve sastanke s predsjednikom Kantonalnog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH i s predsjednikom Kantonalnog odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH. Složili smo se da ćemo u narednom periodu intenzivirati saradnju.
Znate li da je kolektivni ugovor potpisan sa Sindikatom koji nema reprezentativnost i za kojeg pojedinci tvrde da je nezakonit – to je stav Ministarstva pravde iskazan u odgovorima na poslaničko pitanje u Skupštini Kantona Sarajevo.
Poznato mi je da o tome postoje navodi. Nemam namjeru sada se baviti time. Imamo malo vremena, a puno posla.
Šta će biti prioritet u saradnji sa sindikatima?
Uvijek ću pozivati sindikate da svi zajedno doprinosimo poboljšanju obrazovnog sistema, ali svako u svojoj oblasti. Mislim da i sindikati i vlade moraju doprinijeti da se razvije dobra kultura dijaloga i saradnje. U tom ću pravcu djelovati. Ja dolazim iz obrazovanja i uvijek sam svjesna da nas gledaju i oponašaju mladi i djeca – naši učenici. Zato je obaveza svih nas, bilo da smo iz sindikata ili iz ministarstva za odgoj i obrazovanje, da povećamo saradnju, uljuđenost, da znamo slušati i argumentirano govoriti.
Kakav je plan za drugo polugodište, s obzirom na pandemiju?
Nastava u drugom polugodištu počela je u ponedjeljak, 1. februara 2021. godine. U prvoj sedmici učenici razredne nastave išli su u školu po kombinovanom modelu, a učenici starijih razreda online. Pratit ćemo na dnevnoj osnovi broj oboljelih i bit ćemo u stalnom kontaktu s Kriznim štabom i epidemiolozima. Od 8. februara vratili smo završne razrede u školske klupe, uz strogo poštivanje epidemioloških mjera. Nažalost, naš je sistem usko vezan za naredbe koje se donose na nivou Kriznog štaba Federacije BiH. U tom smislu moramo poštovati sve naređene epidemiološke mjere. One nam ne daju prostor da značajno vratimo nastavni proces u školske klupe. Zato idemo u postepenu normalizaciju.
Koliko je novca ušteđeno na struji, grijanju, putnim troškovima... i na šta će on biti potrošen?
Izvršenje budžeta još uvijek traje i nije podvučena crta. Izostali su određeni troškovi, ali je i punjenje budžeta bilo smanjeno, tako da možemo reći da smo preživjeli godinu.
Zašto nastavnici koji rade od kuće nemaju naknadu za prevoz?
Nije mi ovo poznato kao praksa. Ne bih rekla da je Ministarstvo dalo takvu instrukciju. Ko god smatra da mu je povrijeđeno pravo, ima svoj put kako da to pravo zaštiti.
Ko je poslodavac prosvjetnim radnicima – Ministarstvo ili škola u kojoj rade? I ko je mogao da donese takvu instrukciju?
NEODGOVORENO
Imate li neku strategiju za poboljšanje online nastave i, ako imate, šta su njene glavne crte?
Pri Ministarstvu ćemo uskoro formirati radnu grupu koja će analizirati provođenje i efekte online nastave, te davati sugestije za njeno poboljšanje. Priznat ću: nisam pretjerano optimistična kada su u pitanju efekti online nastave, niti mislim da postoje neki posebno kreativni načini kako da se ona unaprijedi. Podučavanje je dvosmjeran proces, živ proces baziran na interakciji. Ne može se preći na novu fazu časa ako nastavnik nije siguran da je prethodna faza usvojena, akceptirana. Ta povratna informacija izostaje u online okruženju. Online nastava ubrzala je proces digitalizacije i povećala opću informatičku pismenost, ali sve ovo već dugo traje. Zabrinuta sam za mentalno zdravlje naših učenika.
Zbog čega ste zabrinuti, koji su razlozi i kako pomoći učenicima?
Škola je faktor socijalizacije. Ukoliko socijalizacija izostaje dugo, to će, naravno, ostaviti posljedice. To je aksiomska postavka, ne dokazuje se. U školama djeluju pedagoško-psihološke službe. Tu rade profesionalci koji su položili ispit za samostalni odgojno-obrazovni rad. Svaka je škola drugačija i svaka ima svoje izazove i svoje prilike. To najbolje znaju pedagoško-psihološke službe. Nastavničko vijeće usvaja svoj plan stručnog usavršavanja i škole su već ozbiljno pristupile stručnom usavršavanju kako bi zadovoljile potrebe za izazove rada u pandemiji. To stručno usavršavanje ponekad je in house, a ponekad je orijentirano na outsourcing. Vijeća roditelja u školama često daju nesebičan doprinos, jer među roditeljima su stručnjaci različitih oblasti. To su sve dobri modeli saradnje i školskog liderstva.
Da li su tokom ljetnog i zimskog raspusta rađene neke analize i unapređenje. Ako jesu, šta je rađeno i šta je rezultat tog procesa?
Urađena je Metodologija za realizaciju online nastave u augustu. To je širok dokument koji daje praktične upute, kako za nastavnike tako i za pedagoško-psihološke službe. U toku januara zaprimili smo polugodišnje izvještaje o radu, te ćemo ih u narednom periodu analizirati. Ministarstvo nema kapacitete da se bavi naučnom analizom. To je nekada radio Prosvjetno-pedagoški zavod, a sada će za to biti zadužen Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja.
Nastavnici se žale da su preopterećeni, da izrađuju nastavne materijale – šta mislite o tome i šta je posao inspekcije dok traje online nastava?
NEODGOVORENO
Šta će biti sa zakonom koji predviđa da za svaki predmet imamo samo jedan udžbenik?
NEODGOVORENO
Navodno ste od svih zaposlenika zatražili da dostave svoj CV. S kojim ciljem?
Ljudski resursi su veoma važni u svakom poslu, pa tako i u javnoj upravi. Obišla sam sve uposlenike na njihovim radnim mjestima, pogledala prostor u kojem rade, upoznala one koje nisam znala. Kroz CV dobila sam uvid u to šta su polja njihovog interesovanja, koliko su bili prilagodljivi i da li su zainteresirani za profesionalni razvoj. Ovo Ministarstvo izrađuje Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta. Smatrala sam važnim da upoznam profesionalni put uposlenika kako bismo mogli krenuti zajedno da iznesemo promjene koje su pred nama.
Šta je ili kakav je plan za Prosvjetno-pedagoški zavod i Institut za preduniverzitetsko obrazovanje?
Prosvjetno-pedagoški zavod kao organizaciona jedinica nekadašnjeg Ministarstva za odgoj, obrazovanje, nauku i mlade više neće postojati. Ranije je osnovan Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja, ali još uvijek nije zaživio. To je javna ustanova i Ministarstvo će u narednom periodu pokrenuti uspostavu Instituta. Bit će to mjesto susreta dobrih ideja, praksi, mjesto kreiranja dobrih programa stručnog usavršavanja nastavnika, programa profesionalnog razvoja direktora. Radujem se ovom procesu.
Koji je red poteza, je li urađena sistematizacija radnih mjesta za Institut i imate li već ideju ko bi mogao biti direktor ili koga biste voljeli vidjeti na tom mjestu?
Potrebno je imenovati članove upravnog odbora, vršioca dužnosti direktora/direktorice, usvojiti pravila ustanove, pravilnik o radu, pa potom birati uposlenike. Još je rano govoriti o imenima. Realno bi bilo da institut počne s radom najesen.
Kako unaprijediti položaj djece s poteškoćama u razvoju i kako pomoći nastavnicima; mobilni timovi i asistenti u nastavi očito nisu dovoljna pomoć ili njihov rad nije dovoljno dobro organizovan?
U ovom kratkom periodu od imenovanja najveći broj sastanaka imala sam upravo na temu potreba djece s teškoćama u razvoju. Kao društvo trebamo biti otvoreni za potrebe ove djece i njihovih porodica. Vlada je odobrila angažman asistenata i mobilnih timova za drugo polugodište, ali daleko smo od idealnog rješenja. Istraživat ćemo prakse, mišljenja i stavove, pa ćemo u skladu s tim donositi odluke.
Šta će biti s nastavom koju organizuje EDUS i s njihovim prostorom za rad?
NEODGOVORENO
Posljednjih dana svjedoci smo javnog iznošenja različitih iskustava u vezi sa seksualnim nasiljem u školama. Mislite li da se ono događa i ovdje? Ako mislite, šta vaše Ministarstvo s tim u vezi može učiniti?
Vlada je imenovala radnu grupu koja će izraditi protokole postupanja u slučaju seksualnog uznemiravanja u javnim ustanovama čiji je osnivač Kanton Sarajevo, a Ministarstvo za odgoj i obrazovanje po svojoj prirodi stoji na početku priče gdje djeca kreiraju stavove i predodžbe o svijetu. Osigurat ćemo da naši nastavnici dobiju kvalitetnu podršku i edukaciju o tome kako kod učenika podizati svjesnost o ovom pitanju, kako prevenirati uznemiravanje, kako reagovati kada se ono desi. Ipak, ne trebamo zaboraviti da su učionice često ogledalo pojava koje se dešavaju u društvu. Rekla bih da u društvu nemamo definiran dobar sistem vrijednosti, pa nam se to svako malo vraća, kao manji ili veći skandal, kao problem ili kao tragedija.
Kako promijeniti taj sistem vrijednosti i da li je ovo možda dobar trenutak ili povod da budu otvoreni razgovori o uvođenju seksualnog obrazovanja u osnovne i/ili srednje škole?
Živimo u društvu koje je opterećeno konzumerizmom, hedonizmom i egoizmom. Promoviramo slobodu koja nije praćena odgovornošću. To nije prava sloboda.
Danas je svako ponašanje uredu, sve prolazi. To nije dobro. Znate, nekada su komšinice reagovale kada bi vidjele da neko demolira klupu u parku ispred zgrade. Danas svi šutimo na destruktivno ponašanje, spuštamo roletne i žmirimo. Na društvenim mrežama jako dobro kritikujemo i očekujemo da nam ministar unutrašnjih poslova, nastavnik i pedagog u školi, ministrica obrazovanja spriječe destruktivne mladiće i djevojke koje ruiniraju opšte dobro tu, pred našim očima. Svi se moramo uključiti i svi moramo reagovati, odgajati plemenito i kod kuće i u školi i u parku. Uskoro bismo vidjeli napredak. Vezano za seksualno obrazovanje koje spominjete u pitanju, pravi je trenutak usko vezan za kontekst u kojem živimo. Bosanskohercegovačko društvo je veoma podijeljeno po mnogim pitanjima, pa tako i po pitanju uvođenja seksualnog obrazovanja u formalni sistem obrazovanja. Uvoditi bilo šta s vrha, nasilu, kada društvo ili dio društva nisu spremni, nije model koji može proći kod nas. Zato treba pronaći teme, oblasti i metode koje neće dovesti do produbljivanja razlika u našem društvu, a koje će omogućiti da uspostavimo sistem baziran na vrijednostima poput međusobnog uvažavanja, iskrene saradnje, pluralizma kojeg baštinimo. Ideja Bosne mnogo je šira od mnogih ideja koje nas okružuju. Trebamo je čuvati i njegovati njeno lice.
Pratite li Školegijum?
Ranije sam više čitala Školegijum. U posljednje vrijeme više čitam radove o obrazovanju i obrazovnom menadžmentu na engleskom i njemačkom jeziku. Svijet, i Istok i Zapad, zaista su otišli daleko.
