Njemačka je trenutno treća najpopularnija odrednica za studiranje – nakon Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. No, ova zemlja planira privući još stranih studenata i sa sadašnjih 280, najkasnije do 2020. godine, doći do cifre od 350 hiljada.
Misija je to vladajuće njemačke koalicije koja do povećanja broja stranih studenata koji studiraju u Njemačkoj, ali i domaćih koji odlaze na studije i studijska usavršavanja u inostranstvo, namjerava doći preko organizacije DAAD, najveće njemačke asocijacije koja se bavi projektima međunarodne studentske razmjene, te Fondacije Alexander von Humboldt.
Margaret Wintermall iz DAAD-a tvrdi kako je osnovni cilj dovesti međunarodnu akademsku elitu u Njemačku kako bi tu obavljali stručna usavršavanja ili završavali doktorate, a istovremeno omogućiti i svojim studentima da odlascima na strane fakultete steknu međunarodne kvalifikacije i iskustvo.
A kako je bilo dosad?
Prije gotovo dvadeset godina, 1995. godine, u Njemačkoj je studiralo oko 130 hiljada stranih studenata. Danas, od njih 280 hiljada, oko 185 hiljada ih je Evropljana, ostali dolaze sa drugih kontinenata.
Također, čak 400 hiljada njemačkih studenata godišnje učestvuju u nekom programu razmjene, bilo da odlaze na programe učenja stranih jezika ili studijske boravke, dok 134 hiljade mladih ljudi iz ove evropske zemlje godišnje odlazi pohađati studij - najčešće master - vani.
Viza za traženje posla
Kako bismo upotpunili priču o njemačkoj politici studentskih razmjena, nije zgoreg dodati da u ovoj zemlji postoji «viza za traženje posla» koja se od 2012. godine može izdati stranim studentima sa diplomom nekog od njemačkih univerziteta ili univerziteta čija je diploma priznata u Njemačkoj.
Viza se izdaje na šest mjeseci, dok mladi ljudi tragaju za poslom, a ukoliko ga pronađu i dokažu da će na njemu zaraditi minimalno 46 hiljada eura godišnje, imaju pravo ostati u Njemačkoj.
A u njoj ćemo još nakratko ostati i mi, i to u okrugu Hesse (sjedište u Frankfurtu) gdje se u osnovnim školama organizuje kurs islama. Predavači su cetrificirani stručnjaci, radi se po specijalnim udžbenicima a sve sa ciljem da se djeci približi ova svjetska religija, te da se pomogne boljoj integraciji muslimana u njemačku zajednicu. Ovo nije prvi put da se o islamu uči u osnovnim školama, u zasebnim predmetima ili kursevima, bilo je navedenih slučajeva u Berlinu i drugim oblastima, ali jeste prvi put da iza edukacije kadra i izrade udžbenika stoji vlada, a ne vjerske zajednice.
Djeca izvan školskih klupa
Dok mali Nijemci i djeca doseljenika iz islamskih zemalja, imaju priliku za dobro i široko obrazovanje, četiri stotine hiljada sirijske djece u izbjeglištvu još uvijek ne pohađa nastavu. Velike međunarodne organizacije navode rješavanje ovog problema ključnim i prioritetnim u 2014. godini.
Veliki broj izbjeglica iz Sirije još uvijek boravi u Libanu gdje se djeci hitno treba obezbijediti normalno školovanje otvaranjem novih školskih prostorija ili prilagođavanjem postojećih škola novim potrebama.
Iz organizacije A World at school navode podatke da trenutno na svijetu postoji 57 miliona djece koja propuštaju školovanje iz različitih razloga.
Sumnjiva evolucija, predškolsko programiranje i kokain
Jedno britansko istraživanje donosi nešto veselije brojke: osjetan je porast roditelja koji djeci čitaju knjige pred spavanje! Više od trećine ispitanih roditelja čita djeci u prosjeku pet puta dnevno, dok ih polovina tvrdi kako djecu uspavljuju pričama svaku noć.
Čitanje u najranijoj dobi svakako će im pomoći kada krenu u školu – ako ništa, naučit će ih da grade svoje male svjetove u koje se mogu sakriti od loših nastavnih planova i programa koji ih uče kako je evolucija dogma i nedokazana teorija sa mnogo sumnjivih mjesta. Ovakve rečenice pronađene su u udžbenicima i radnim listovima odobrenim za korištenje u teksaškim školama, a o sličnim primjerima brujali su američki mediji.
A pored čitanja, djeca u ranoj dobi, u uzrastu od 4 do 7 godina, mogu se, štaviše trebaju, učiti osnovama programiranja. Sa djecom trebaju učiti i učiteljice i učitelji, ali i roditelji. Sve to odlučila je pokušati Linda Liukas, autorica dječijeg vodiča za osnove programiranja pod nazivom Hello Ruby. Na popularnoj mreži KickStarter gdje mladi kreativci izlažu idejne projekte sakupljajući za njih donacije od zainteresovanih budućih korisnika, ovaj je projekat zaradio mnogo više novca nego što je u startu traženo. Autorica stoga vrijedno razmišlja o dodatnim širenjima, te već radi i na mobilnoj Hello Ruby aplikaciji.
Za sami kraj: svjetski su mediji nekoliko dana pisali o tragovima kokaina pronađenim u šest od deset analiziranih prostorija oksfordskog univerziteta. Interesantno je da je većina medija navela kako su tragovi nađeni i u biblioteci, dok su ostale prostorije rijetko navođene.
Šta je to izazvalo toliki interes, to što se studenti drogiraju ili što im knjiga nije dovoljna droga pa bijeli prah ušmrkavaju i u svetosti biblioteke?
