Možda će na odluku malih maturanata koju srednju školu upisati uticati i saznanje da u sarajevskoj Trećoj gimnaziji učenici imaju 3D-štampač i da ga, što je još zanimljivije, koriste! Ove su godine printali krila pčele za biologiju i dijelove robota za informatiku i fiziku. Štampač se nalazi u STEM-kabinetu koji je opremljen donacijom USAID-a, vrijednom 20.000 dolara.
Iman Bostandžić, učenica četvrtog razreda Treće gimnazije, koja je na prirodnom smjeru, opisuje STEM-program kao zanimljiv, ali ističe njegove negativne strane.
Sa STEM-programom se moja generacija susrela prošle godine. Kada su nam ga predstavili zvučalo je super. Međutim, način na koji sada radimo otežava nam izvršavanje obaveza. Različiti profesori različito pristupaju STEM-u, pa su kod nekih projekti super istraživanja i eksperimenti, a kod drugih prezentacija, kao i na svakom drugom predmetu. U svakom slučaju, za svaki projekat radimo više nego prije. Po mom mišljenju, STEM bi funkcionisao kada ne bi bilo smjerova u Gimnaziji, jer ovako se u budućnosti može desiti da se dvije godine radi po STEM-programu, a dvije godine po tradicionalnom, da ga tako nazovem, programu, kaže Iman Bostandžić.
Ovaj program se od 2018/19. školske godine provodi u Sarajevu, Bihaću i Mostaru i obuhvata osnovne i srednje škole. Podrazumijeva podučavanje i učenje iz oblasti prirodnih nauka, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM je skraćenica za Science, Technology, Engineering i Mathematics) ili, prevedeno na naše predmete: biologija, hemija, fizika, geografija, tehnički odgoj i obrazovanje, informatika i matematike. Ono što razlikuje STEM-edukaciju od tradicionalne jeste da umjesto fokusa na zasebne predmete i teorijsko/apstraktno znanje nastoji povezivati predmete preko praktične primjene u svakodnevnom životu. Ideja iza STEM-programa je poboljšanje ekonomije svake države koja bi ga primijenila, a nastala je u SAD-u krajem XX vijeka.
Profesorica Alisa Ramić, koja je dio nastavničkog STEM-tima, smatra da je program u teoriji odličan, ali da je njegova puna primjena u bosanskohercegovačkom NPP-u praktički nemoguća. Pojašnjava da gradivo koje učenici obrađuju nije sinhronizirano, što znači da npr. određeni projekat iz fizike učenici ne mogu obaviti jer će znanja koja su im potrebna sticati tek naredne godine. Također, učenici ne rade po prilagođenoj literaturi, a broj profesora koji su uključeni u STEM vrlo je mali (njih 12).
Za narednu školsku godinu planirano je uvođenje STEM-a u još 100 škola na području BiH, no iz Save the Children, koji vode profesore kroz implementaciju STEM-programa, nezvanično saznajemo da nije sigurno da će se nastaviti i u školama u kojima je već uveden, jer ministarstva obrazovanja još nisu definisala svoj odnos prema ovom programu.
