Sredinom februara imali smo priliku pročitati kako je američka Državna akademija nauka u svom žurnalu objavila rezultate studije koju je proveo danski Državni centar za socijalno istraživanje i gdje je analizirano 2 miliona testova koje su radila djeca uzrasta između 8 i 15 godina. Studija je dokumentirala vrijeme kada su djeca radila testove, a zaključak je bio da je svakih sat vremena nakon 8 sati ujutro, odnosno od početka nastave, značio za 1 posto lošiji rezultat na testu, odnosno isto što i 10 dana izostanka sa časova. Objašnjenje, prema njima, leži u činjenici da đaci postižu bolje rezultate ukoliko testove rade ujutro, jer nisu umorni nakon časova i aktivnosti koje pohađaju u školama: Naša sposobnost da se koncentriramo, donosimo odluke i reagujemo može biti umanjena zbog kognitvnog umora koji se dešava kada trošimo energiju na mentalno zahtijevne zadatke, kaže dr. Hans Henrik Sievertsen. Zanimljiv zaključak ove studije je i taj da pravljenje pauza značajno utječe na rezultate jer je pauza između 20 i 30 minuta, prema ovom istraživanju, značila za 1,7 % bolji rezultat na testu. Ono što preostaje jeste da se istraži priroda pauze, odnosno da li se radilo o užini, mentalnom opuštanju, tjelesnoj vježbi ili recimo, udisanju svježeg zraka. Zaključak je, kažu, da je kognitivni zamor bitan faktor u planiranju školskog dana i zbog toga ga ne bismo smjeli zanemariti.
Orginalni tekst dostupan ovdje.
Prevela i prilagodila: Merima Dervišić
