Britanski filozof Anthony Clifford Grayling u razgovoru za BBC objašnjava zašto se svi ljudi moraju uključiti u promišljanje nauke i na koji način ona utječe na svijet u kojem živimo.
Mnogi se osjećaju isključenima iz debate o nauci. S druge strane, svi imamo laptope, letimo u avionima i koristimo uređaje u našim domovima, ali nismo svjesni šta stoji iza njih. Ovo predstavlja veliki problem jer nas čini robovima tehnologije. Što manje znamo, veće su šanse da budemo manipulirani ili pod utjecajem onih koji nemaju najbolje namjere, kaže on.
Isto se dešava i s problemima vezanim za okoliš i klimatske promjene. Kad bismo znali koja su naučna objašnjenja posrijedi, bili bismo voljniji da izvršimo pritisak na vlasti odgovorne za donošenje odluka.
Svijest o nauci mora početi s obrazovanjem. O nauci podučavamo tradicionalno, vođeni mišlju da će oni koje podučavamo postati naučnicima. Zbog toga mnogi odustaju od nje. Moramo shvatiti da bismo svi mogli usvojiti odlično razumijevanje nauke bez potrebe da postanemo eksperti na tehničkom polju. Uzmite za primjer programe mnogih univerziteta koji su od samog početka previše specijalizirani. Umjesto toga, bolje bi bilo da shvatimo kako obrazovane osobe trebaju usvojiti znanja kako prirodnih tako i društvenih nauka. Isto tako, treba nam bolja razmjena mišljenja ljudi koji rade na terenu i običnih ljudi na ulici. Iza svakog malog predmeta koji je naučno osmišljen postoji cijeli jedan svijet. Naša je obaveza znati nešto o tom svijetu, imati uvid u to kako je predmet napravljen. Taj uvid će nas fascinirati, ali istina je i da je on od ključne važnosti za sve nas, dodaje Grayling i svima poručuje da, ukoliko se ne uključe u proces učenja, postoji velika opasnost od zaostajanja i nepoznavanja onog što se dešava oko nas, a od čega tek tako okrećemo glavu.
