Stockholmski sindrom u bibliotekama

Saša Madacki

16.04.2012
ap_4f8c40a820f55.jpg
Prologomena za bibliotečku psihopatologiju

Stockholmski sindrom u bibliotekama

Pišu: Prim. dr. Saša Madacki (Klinika za bibliotečko ludilo i bijes, Stockholm) i dr. Maja Kaljanac (Institut za prepariranje i kuhanje direktora bibliotečkih institucija iz Amazonije i Alkwafuglawne)

Sjedimo mi tako u našoj dragoj bibliotečici i eglenišemo o raznoraznim stvarima, kad jedna naša kolegica ispriča slučaj od kojeg nam se digla kosa na glavi. Rekla nam je jednu strahotnu stvar od koje ja vjerujem neću više spavati mirno i mislit ću na nju (tu situaciju) do kraja života. Naime, u jednoj biblioteci u Norrmalmstorgu, Stockholm, bibliotekari vole svog direktora!

Ta nas je priča duboko potresla, pa smo o njoj nastavili diskutovati. Ali, uz literaturu i internet. Prvo smo potražili taj oksimoron u enciklopediji bibliotekarstva pod odrednicom „Direktor biblioteke, ljubav usmjerena na“ i našli smo samo kratko objašnjenje da se neprirodni i natprirodni fenomeni proučavaju u ufologiji i futuristici, a ne u nauci o bibliotekarstvu. Potpuno očajni, nastavili smo tražiti taj fenomen drugdje, jer smo smatrali da moramo naći bar još jednu eksperimentalnu potvrdu prije nego povjerujemo u tu skandinavsku priču.

Tako smo, na primjer, našli slučaj u plemenu Alkwafuglawna, gdje su bibliotekari svog direktora skuhali i poslužili sa sirovim rotkvicama. Taj slučaj, iako nismo opravdali, mogli smo u potpunosti shvatiti. Naredni slučaj koji smo našli se veže za pleme Anka Anka Hongwa Teneke iz Amazonije koji imaju jednu čitavu nišu sa smanjenim prepariranim glavama svih direktora njihove biblioteke još od 1232. godine. Nakon poslatog upita e-mailom zašto to zaboga čuvaju, odgovorili su nam vrlo ljubaznim pismom u kojem su se požalili da nisu imali para za portrete u ulju, te da im je taj način bio rentabilniji. Surfanje webom potom nas je odvelo do jedne sektaške biblioteke u kojoj postoji posebna odaja (održavaju je bibliotekari) pod imenom Mučilištorium Direktoris, u kojoj imaju litografije sa scenama mučenja direktora biblioteke. Rekli su nam da je Hieronimus Bosch tu dobio ideju za svoje čuvene triptihe.

Elem, ljubavi ni traga. Tada smo se javili čuvenom psihijatru Nilsu Bejerotu iz Stockholma, koji nam je pojasnio da taj primjer iz njegovog rodnog grada predstavlja presedan i da je od početka uključen u praćenje tog nadasve čudnog i zanimljivog slučaja. Ludo zar ne?

Ludilo je tek uzelo maha kada nam je ljubazni doktor Bejerot poslao golemi mail, sa attachmentom spakovanih rukopisa za njegovu još neobjavljenu knjigu: „Smjernice za psihoterapijski rad sa bibliotekarima i bibliotekarkama“, uz dozvolu da iz nje, ekskluzivno u JB-u prenesemo, čuvenih 11 smjernica.

Smjernica 1

Psiholozi razumiju da bibliotekarenje (bavljenje bibliotekarstvom) nije indikacija mentalne bolesti

Smjernica 2

Psiholozi se potiču da prepoznaju kako njihovi stavovi i znanja o bibliotečkim pitanjima mogu biti značajni za procjenu i tretman, te traže konsultacije ili na odgovarajući način šalju bibliotekara/ku specijalisti kada je to potrebno

Smjernica 3

Psiholozi nastoje shvatiti načine na koje društvena stigmatizacija predstavlja rizik za mentalno zdravlje i dobrobit bibliotekara (primjer Stockholmskog sindroma)

Smjernica 4

Psiholozi nastoje shvatiti kako netačna stajališta o bibliotekarstvu, kao i stajališta koja se temelje na predrasudama mogu uticati na bibliotekarovu prezentaciju tokom tretmana i terapeutskog procesa

Smjernica 5

Psiholozi nastoje razumjeti posebne okolnosti i izazove s kojima se suočavaju roditelji bibliotekara

Smjernica 6

Psiholozi prepoznaju da porodice bibliotekara mogu uključivati ljude koji nisu zakonski ili bibliotečki povezani

Smjernica 7

Psiholozi nastoje razumjeti kako bibliotekarska orijentacija osobe može uticati na porodicu iz koje ta osoba potiče i na odnose s tom porodicom

Smjernica 8

Psiholozi se potiču na prepoznavanje posebnih životnih pitanja ili izazova s kojima se suočavaju bibliotekari, uposlenici školskih, specijalnih, akademskih, javnih i nacionalnih biblioteka, a koji su povezani s brojnim i često proturječnim kulturnim normama, vrijednostima i uvjerenjima

Smjernica 9

Psiholozi nastoje shvatiti posebne probleme i rizike koje postoje kod mladih bibliotekara

Smjernica 10

Psiholozi uzimaju u obzir generacijske razlike unutar bibliotečke populacije, kao i posebne izazove s kojima se mogu suočavati bibliotekari starije dobi

Smjernica 11

Psiholozi se potiču na prepoznavanje posebnih izazova s kojima se suočavaju bibliotekari s fizičkim, osjetilnim i/ili kognitivnim/emocionalnim nedostacima.

Najnovije

 
Razglednica iz Dismalanda
Dragana Smart
29.12.2025
Stvaralački otpor
Mervan Miraščija
28.10.2025
Camp Nou nauke
Jelena Kalinić
16.06.2025
Ishodi učenja u zahodu mature
Namir Ibrahimović
10.06.2025
Kraj školske godine, fotofiniš
Anes Osmić
04.06.2025
Reformar’s Coming
Nenad Veličković
29.10.2024
Cuke i djeca
Školegijum redakcija
06.12.2023
Francuski i može i ne može, ali turski može svakako
Smiljana Vovna
30.11.2023