Otvaramo udžbenik „Kultura življenja 5“ čiji autori su Tatjana Neidhart i Zijad Numić (Izdavač Bosanska riječ).
Razumljivo, do bola
Prva lekcija. Prvi naslov. Prvi paragraf: „Kvalitetu življenja jedne naseljene sredine može doprinijeti društvo, ali i svako od nas pojedinačno. Kvalitetu življenja svakog pojedinca doprinijeće uzajamno poštovanje, uvažavanje specifičnosti i različitosti svakog pojedinca ili nacije. Prilagođavanje, prevladavanje konflikata, težnja zajedništvu, razumijevanje drugih i drugačijih, tolerancija – to su jedini putevi ka ekonomskom i humanom razvoju ljudske vrste“. Ako je ovo rječnik i stil kojim se desetogodišnjem djetetu objašnjava šta je kvaliteta življenja, onda im je autorica mogla umjesto udžbenika štampati i svoju doktorsku disertaciju. Djeci je poslije ovog jasno da će im predmet „Kultura življenja“ biti noćna mora. A i roditelji iščitavaju ovaj paragraf više puta i preznojavaju se u pojašnjavanju „šta je pisac htio da kaže“. Kvalitet, specifičnosti, nacija, konflikti, tolerancija, ekonomski i humani razvoj... previše za početak jednog udžbenika. Okreću naslovnu stranu da se uvjere da li je na njoj pisalo „Kultura življenja“ ili možda „Kultura iživljavanja“.
Pitanje porodice
I taman kad su savladali prvu stanicu i krenuli sa drugom lekcijom „Savremna porodica (obitelj)“, učenici i njihovi roditelji nailaze na novi primjer za citiranje: „Osnovu savremene porodice predstavlja bračna ili izvanbračna zajednica između muškarca i žene koji mogu steći potomstvo, odnosno djecu“. Nije jasno na koju „savremenost“ referira autorica, jer definicija porodice isključivo kao zajednice muškarca i žene odavno je prevaziđena. I to ne samo zbog legalizacije istospolnih brakova u nekim društvima, već i zbog samohranih majki, samohranih očeva i najrazličitijih kombinacija koje navedu pojedince da zajednički žive van formule „muškarac+žena+dijete=porodica“. Po definiciji, parovi bez djece nemaju status porodica, jer je po autorici, reprodukcija jedini smisao postojanja porodice.
Jedino od savremenog što navedena definicija porodice sadrži jeste spominjanje „izvanbračne zajednice“. Ali autorica se nije potrudila da desetogodišnjacima pojasni šta bi to mogla biti izvanbračna zajednica, kao da je to nešto samo po sebi razumljivo. U stvari, vruć krompir objašnjavanja prebačen je roditeljima, koji će se opet preznojavati, kao i svaki put kad im dijete spomene da ima domaću zadaću iz Kulture življenja.
