Prvi Festival dramskih minijatura bugojanskih srednjoškolaca biće održan 3. i 4. aprila 2018. godine, a za maj je spreman istovjetni festival svih srednjih škola u Srednjobosanskom kantonu, na kom će biti ujedinjene škole koje rade po različitom nastavnom planu i programu, bosanskom i hrvatskom, najavljuje Senada Milanović, profesorica maternjeg jezika u Gimnaziji Bugojno.
Oba ova događaja nastala su iz Festivala dramskih minijatura u trajanju do 10 minuta, koji posljednje četiri godine organizuju učenici i nastavnici bugojanske Gimnazije.
Pozorište privlači učenike mnogo više od školskih časova i stereotipnih nastavnih metoda. Ono emotivno i intelektualno uključuje učenike u iskustvo koje im pruža i zato je mnogo učinkovitije u edukaciji od tradicionalnih časova. Edukacija zasnovana na drami podrazumijeva korištenje dramskih tehnika i u druge svrhe osim onih koje predstavljaju zabavu za publiku. Učenici mogu promijeniti svoje ponašanje, prepoznavati i usvajati moralne vrijednosti, baviti se problemima društva, pronalaziti rješenja u konfliktnim situacijama, usvajati nova znanja... – pojašnjava profesorica Milanović.
Primijetili smo, i bili iznenađeni, koliko djece je talentovano za glumu i uopće javni nastup, ali je on bio skriven iza đačkih klupa.
Kaže da je sve počelo tako što je na časovima književnosti omogućavala učenicima da naprave scenski prikaz odlomaka iz nekog djela, što su uvijek s oduševljenjem prihvatali, i tako mnogo lakše razumijevali samo djelo. Shvatila sam da bi se aktivnost na času mogla proširiti, odnosno da bih mogla uključiti sve koji žele da se okušaju na pozorišnim daskama i tako pokažu svoju kreativnost: da pišu dramski tekst, režiraju, kreiraju kostime, scenografiju, da budu dizajneri svjetla, da biraju muziku za predstavu ili čak da sami budu autori songova – priča S. Milanović i prisjeća se da je sve počelo kada je jedno polugodište u prvim razredima završila tako što je učenicama dala zadatak da scenski prikažu odlomke iz antičkih djela ili dramatizuju mitove.
Oduševljenje kod učenica, te njihov predan rad na ovom zadatku, bili su inicijalna kapisla da ovo proširimo i uključimo sve učenice i učenike, od prvog do četvrtog razreda – kaže Senada Milanović.
Predstave za Festival biraju sami učenici, oni pišu scenarij ili uzimaju odlomke iz dramskih tekstova koje prilagođavaju, odnosno adaptiraju, a profesori su samo konsultanti. Organizacioni odbor Festivala čine po jedan učenik iz svakog odjeljenja, profesori bosanskog jezika i književnosti, bibliotekar i direktor škole. Dramske minijature traju do 10 minuta, a svako odjeljenje škole, od prvog do četvrtog razreda, njih 20, predstavlja tim od najmanje 10 učenika.
Na Festivalu su, zbog predstava, lako uočljive promjene kod učenika. Najviše je promjena u biranju tema jer, kako oni sazrijevaju, sazrijevaju i njihova interesovanja za aktuelnu problematiku. Također, primijetili smo, i bili iznenađeni, koliko djece je talentovano za glumu i uopće javni nastup, ali je on bio skriven iza đačkih klupa. Učenici javnim nastupima stiču veliko samopouzdanje, bivaju sigurniji, otvoreniji, kritičniji, ali i tolerantniji i spremniji za timski rad. Napominjem da u ovom projektu učestvuju skoro svi učenici škole, direktno ili indirektno u svojstvu publike, a na samim pozorišnim daskama u jednom danu, kada pravimo selekciju za finalno veče, prođe preko 200 učenika – ističe profesorica.
S ovim minijaturama Škola odlazi na druga takmičenja, pa su prošle godine za Festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva u Konjicu objedinili četiri najbolje minijature u jednu predstavu, kao omnibus dramskih minijatura, i dobili Nagradu za najbolji autorski tekst. Učestvuju i na Bugojanskom proljeću kao cjelovečernji program namijenjen široj publici u Pozorišnoj sali KSC-a.
Naš Aktiv važi za najangažovaniji i najorganizovaniji u školi, jer ovo nije jedina aktivnost s djecom. Svake godine izdajemo učeničke zbirke najboljih pjesama i priča, redovno izlazi školski list, pravimo poetske večeri... A, s obzirom na to da predajemo književnost, čiji je jedan od ciljeva oplemenjivanje, ova aktivnost je samo jedan od vidova rada s djecom, ali i rada na sebi. Želja nam je da ovu ideju preuzmu i ostale škole. I nadam se da ćemo za nekoliko godina imati državni festival na kojem ćemo se družiti, razmjenjivati iskustva i uživati i biti neizmjerno sretni jer smo zaokružili jednu pozitivnu priču koja bi našim učenicima pokazala kako smo sretni u bogatstvu različitosti – kaže S. Milanović.
To bi bio mali iskorak u neko bolje sutra, odnosno pomak ka ujedinjenju škola, s obzirom na to da u našem kantonu još uvijek postoji fenomen dvije škole pod jednim krovom.
Tako je došlo i do ideje da u maju okupe sve srednje škole Srednjobosanskog kantona.
U novembru smo pozvali profesore književnosti, poslali im opis projekta, i neki od njih su odmah počeli s radom. U maju ćemo napraviti kantonalni festival, na kojem će se predstaviti najbolje minijature iz škola koje se odazovu. Možda je jedna od boljih stvari u vezi s ovom aktivnošću ta što ćemo na kantonalnom festivalu ujediniti škole koje rade po različitom nastavnom planu i programu, bosanskom i hrvatskom. To bi bio mali iskorak u neko bolje sutra, odnosno pomak ka ujedinjenju škola, s obzirom na to da u našem kantonu još uvijek postoji fenomen dvije škole pod jednim krovom. Nismo tražili odobrenje nadležnog Ministarstva, bojeći se da ćemo naići na prepreku, već želimo prvo održati Festival, pa onda, s već realiziranom idejom, nametnuti Ministarstvu ovaj projekt kao nešto što je dobro. Bugojno, odnosno naša škola, bilo bi domaćin ove godine, što je već dogovoreno s načelnikom Bugojna, koji bi bio pokrovitelj – pojašnjava Senada Milanović.
Kako je ovaj festival i sve oko njega dio nastave, ističe da su ciljevi i ishodi ovakvog rada brojni: upoznati učenike sa svim elementima pozorišne umjetnosti; omogućiti im da samostalno učestvuju u procesu stvaranja predstave, da prepoznaju i izraze svoj talent, da pokažu svoju kreativnost; učiti ih timskom radu i organizaciji; stvoriti pozitivnu atmosferu u školi, uključujući i ostale predmetne nastavnike u projekt – informatika kroz dizajn plakata, likovna umjetnost kroz kostim i scenografiju, muzička umjetnost kroz izbor muzike i komponovanje songova, psihologija i sociologija kroz probleme mladih i društva kao teme predstava; odgajati pozorišnu publiku; razvijati kod učenika samopouzdanje; njegovati govorni izraz; razvijati kritičku misao i samokritiku; učiti ih da prepoznaju važnost kulture i umjetnosti; ojačati saradnju roditelja i škole (prisustvo roditelja na predstavama i aktivno učešće na okruglim stolovima).
Ako nema mogućnosti da se predstave izvode u pozorišnoj dvorani, mogu se izvesti u holu škole, sportskoj sali, pa i učionici.
Profesorica Milanović kaže i da su brojni efekti ovih aktivnosti.
Učenici su više nego oduševljeni ovim projektom i sve više njih se uključuje, a nove generacije koje dolaze već unaprijed znaju sve o Festivalu. Svake godine Festival napreduje u kvalitetu predstava jer učenici uče tako što su vrlo česti posjetioci pozorišnih predstava, scenskih čitanja, književnih večeri, te se Bugojno može pohvaliti da ima odgojenu mladu pozorišnu publiku – navodi profesorica i sugeriše da je ova aktivnost izvodiva u svakoj školi jer ne iziskuje pretjerane troškove, niti uzima vrijeme i ne remeti nastavu. Potrebno je samo učenicima dati zadatak i već ste pri kraju jer oni sve sami rade. Ako nema mogućnosti da se predstave izvode u pozorišnoj dvorani, mogu se izvesti u holu škole, sportskoj sali, pa i učionici – pojašnjava i naglašava da bi bilo dobro da većina škola pokrene ovakav ili sličan projekt, te da se organizuje festival na nivou općina, kantona, a onda umrežavanjem da se prenese i na nivo države, te da se održava svake godine u drugom gradu. Za to je, kaže, potrebna samo volja i želja nastavnika, a dobila bi se divna prilika za druženje, razmjenu iskustava, kao i most koji bi povezivao bogatstvo bh. različitosti.
Za zainteresovane, evo i preciznog rasporeda aktivnosti.
Na prvom sastanku svi razmotre ideju, odrede tačan datum izvedbi i finalne večeri. To se događa tri mjeseca prije samog Festivala. Učenici, kada se dogovore oko ideje za predstavu, podijele zadatke po interesovanjima i sposobnostima svakog pojedinačno: izaberu dramski predložak, jedan ili više njih napišu tekst ili predlože neki dramski odlomak, i to obično bude krajem decembra, tako da zimski raspust provode pišući tekstove, istražujući probleme koje bi tretirali u predstavi...
Na drugom sastanku, početkom drugog polugodišta, učenici donose tekstove i naziv svoje dramske minijature, koji se mogu korigovati uz pomoć profesora bosanskog jezika, i naprave plan proba. Probe se održavaju u školi, u učionicama prije ili poslije škole. Učenici samostalno određuju vrijeme održavanja proba tako što se dogovore unutar odjeljenja, naprave grupu na Facebooku.
Treći sastanak predviđen je za eventualne probleme ili poteškoće u radu. Savjete daje profesor informatike koji učenike informatičke sekcije ili one koji pohađaju izbornu nastavu iz informatike zaduži da naprave plakat Festivala. Zadatak je da imaju više prijedloga, kako bi se na sljedećem sastanku izabrao najbolji. Tada, prema potrebi, budu prisutni i ostali profesori koji svojim sugestijama mogu pomoći učenicima.
Poslije mjesec i po proba u školi, počinju probe u Kulturno-sportskom centru Bugojno i tada se uključuje i direktor KSC-a Bugojno, koji upozna učenike s kućnim redom i pravilima korištenja sale i ostalih prostorija KSC-a. Napravi se tačan plan proba i svako odjeljenje ima mogućnost za tri probe po jedan sat. Tehničar KSC-a pokaže učenicima kako će koristiti tehniku, ton, svjetlo. Učenici mogu koristiti postojeću scenografiju KSC-a.
Profesori mogu prisustvovati probama, ukoliko ih učenici pozovu, te pomoći svojim sugestijama u realizaciji, ali bez nametanja svojih rješenja.
Na ovaj sastanak učenici moraju donijeti plakate za svoje predstave i afiše, kao i prijedloge plakata Festivala. Plakat Festivala izabere komisija, koju čini profesor likovnog, informatike, jedan profesor bosanskog jezika i dva učenika. Svi plakati budu pokazani na izložbi u školi, a glavni plakat s tačnim rasporedom izvedbi postavi se na uokvireni pano ispred škole koji je dostupan svim građanima, kao i na panoe KSC-a u gradu. Na sastanku su prisutni članovi novinarske sekcije i urednici internet i Facebook-stranice škole, i oni širu zajednicu informišu o Festivalu, a informacije pošalju i medijima koje pozovu na Festival: RTV Bugojno, portali Bug.ba i Bugojno danas.
Sam Festival počinje selekcijom koja se odvija tokom posljednje sedmice u martu, i to u dva termina, prije ili poslije nastave: za prvu smjenu od 14 do 17 sati, a za drugu od 10 do 13. sati. Predstave gledaju profesori bosanskog jezika koji su ujedno i selektori za finalno izvođenje. Biraju šest najboljih minijatura, vodeći računa da iz svake generacije bude najmanje jedna. Poslije selekcija valja prirediti okrugli sto na kojem se razgovara o predstavama, a pravo učešća imaju svi prisutni, dakle i učenici i roditelji i publika.
Finale Festivala održi se u večernjem terminu, nekoliko dana prije Dana škole (11.04.), da bi se na svečanoj akademiji mogle dodijeliti diplome za učešće svim odjeljenjima, kao i nagrade najboljim minijaturama. Poslije odgledanih predstava, žiri u sastavu Aktiva bosanskog jezika, dva glumca Teatra FEDRA i jednog bivšeg učenika, prošlogodišnjeg učesnika, dodijeli nagrade najboljima, odnosno svih šest predstava budu nagrađene po elementima koji su dominantni u predstavi. Najbolje predstave budu izvedene i na kulturnoj manifestaciji Bugojansko proljeće predstavljajući Gimnaziju Bugojno.
Festival je medijski popraćen, izvještaji i fotografije objavljeni na Facebook-stranici škole, kao i na lokalnim portalima.
