Nakon što je 14. marta u Sarajevu umrla sedmomjesečna djevojčica zaražena morbilama, objavljeno je da je samo u Kantonu Sarajevo 113 osoba zaraženih ovom bolešću, od čega su 20 posto djeca mlađa od dvije godine.
Svi oboljeli su iz skupine nevakcinisanih, a među njima su i adolescenti. Procjenom rizika utvrđeno je da u skupini osoba starosne dobi od nula do 30 godina ima oko 120.000 stanovnika, a budući da je pokrivenost imunizacijom manja od 50 posto, u Kantonu Sarajevo teoretski imamo šansu da nam oboli 60.000 stanovnika. Nadamo se da do toga neće doći, zaključila je Aida Pitić, epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo na press-konferenciji održanoj dan nakon smrti sedmomjesečne bebe.
Iz Ministarstva zdravstva u Vladi Kantona Sarajevo objavili su da je prvi ovogodišnji slučaj morbila zabilježen 22. januara, a direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Aida Pilav podsjeća da je epidemija proglašena još 2015. godine, kada je zabilježeno 1.500 oboljelih u KS-u.
Od tada nije proglašen prekid epidemije, kaže Aida Pilav.
Prema podacima zdravstvenih institucija u KS-u, najviše oboljelih je u opštinama Novi Grad i Novo Sarajevo, a kako je u Federaciji BiH vakcinacijom obuhvaćeno samo 60,2 posto populacije, pozvani su nadležni u drugim kantonima da preduzmu adekvatne mjere jer se može očekivati prenošenje tog zaraznog oboljenja i na ostale dijelove Federacije Bosne i Hercegovine.
Ljekari upozoravaju da je jedina adekvatna zaštita javnog zdravlja najmanje 95 posto vakcinisanog stanovništva.
Time se postiže kolektivni imunitet, kada virus neće kružiti u populaciji, i time će biti zaštićene i osobe koje zbog zdravstvenih problema nisu mogle biti vakcinisane. Sve do tada ćemo imati pojave većeg broja oboljelih od bolesti koja se vakcinacijom može spriječiti. Svakodnevno uposlenicima u zdravstvenim ustanovama i u ustanovama u kojima se radi s djecom govorimo o potrebi prevencije bolesti, kazala je Pitić.
Podsjećanja radi, u FBiH zakoni predviđaju obaveznu vakcinaciju protiv deset bolesti. Propisana je i kazna za one koji ne vakcinišu djecu, no niko ne provjerava provedbu zakona, odnosno niko roditelje koji plate kaznu ne može natjerati da ipak vakcinišu dijete. Stoga ljekari apeluju na roditelje da se odupru antivakcinacijskom lobiju i da na vrijeme vakcinišu svoju djecu. (Ovdje valja napomenuti da su vlasti u Srbiji hapsile ljude koji su javno govorili protiv vakcinacija, a u Italiji su usvojili zakon da djeca ne mogu biti upisana u školu ako nisu vakcinisana.)
Mislim da je jedini pravi način slati ljudima na adresu plavu kovertu. Mi u nekim sarajevskim opštinama imamo tek oko 50 posto djece obuhvaćene vakcinacijom. Ljudi se ponašaju čudno – vjeruju meni kao pedijatru kada pregledam grlo ili pluća njihove djece, ali mi ne vjeruju kada hoću da dam vakcinu, kaže pedijatar Lutvo Sporišević. Naglašava da nema razloga sumnjati u kvalitet vakcina u BiH.
To su iste vakcine kao i u drugim evropskim zemljama. Nabavljamo ih na nivou FBiH za sve ambulante i čuvamo pod uslovima koje propisuje proizvođač. Nema nikakvog mjesta strahu od njih, ističe Sporišević. Naglašava da je vakcinu protiv morbila moguće dobiti u bilo kojoj životnoj dobi i da nije problem ako neko, nesiguran da li je vakcinisan kao beba, vakcinu primi opet u zreloj dobi.
I Aida Pitić upozorava da je uzrok povećanja broja oboljelih od morbila izostanak vakcinacije.
Analizom vakcinalnih kartona u Kantonu Sarajevo utvrđeno je da je, prema procjenama, jednu dozu vakcine MRP primilo manje od 60% djece, dok je drugu dozu primilo oko 40% djece. Dodatni problem se javlja kad se dobna granica oboljelih povećava prema starosnoj skupini, tako da je registrovano 14 oboljelih starijih od 14 godina, istakla je Pitić.
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo hitno će uputiti zahtjev svim odgovornim institucijama da se onemogući upis u školu ili vrtić djeci koja nisu dobila sve zakonom propisane vakcine.
Mi i sada imamo situaciju da dijete ne može biti upisano u vrtić ili se tamo vratiti nakon bolovanja ako nema potvrdu ljekara da je zdravo, ali niko ne provjerava da li je vakcinisano. Isto je i s upisom u školu – imate potvrdu da je sposobno, ali niko ne provjerava je li vakcinisano. Mi ćemo odmah tražiti da bude uvršteno u zakone da roditelji moraju pokazati vakcinalni karton. Sada smo možda zakasnili za upis u škole jer je proces počeo i traje do 10. aprila, ali ćemo sigurno pooštriti mjere, kaže ministrica obrazovanja Zineta Bogunić.
Na pitanje otkud antivakcinacijski pokret, Sporišević kaže da ni sam ne zna.
Znam da oni govore o autizmu kao posljedici vakcinacije, ali to nije tačno. Autizam je nešto što se pojavljuje kod djece još u majčinoj utrobi, ali je dugo bio neistražena bolest. Sad sa sigurnošću znamo da to dvoje nije povezano. Znam i da je jedan ljekar u svojoj studiji tvrdio kako je autizam posljedica vakcine, ali njemu je oduzeta licenca, a nova danska studija je dokazala da vakcinacija nije štetna. Prvi autor studije, epidemiolog Anders Hviid iz Instituta Staten Serum u Kopenhagenu, jasno je istakao da MMR ne uzrokuje autizam. Da uzrokuje – mi bismo imali epidemiju autizma, kaže Sporišević i naglašava da je neuporedivo veća korist od vakcinacije, nego šteta koju bi ovaj lijek mogao pričiniti.
Proračuni govore da 0,2 posto djece može imati posljedice od vakcine, ali bi 30 posto djece moglo imati posljedice ukoliko ne dobije vakcinu. Uostalom, vidite da gotovo nemamo više dječije paralize, nastavlja Sporišević.
Danski naučnici su u svom istraživanju analizirali podatke prikupljene od sve djece rođene u Danskoj između 1999. i 2010. godine. Od 657.461 djeteta uključenog u studiju, 6.517 ima dijagnostifikovan neki oblik autizma. Istraživači su također otkrili da nema povećanog rizika među djecom koja bi mogla biti neuobičajeno podložna autizmu, kao što su ona sa sestrom ili bratom koji već ima poremećaj iz autističnog spektra.
Zastupnica u Parlamentu FBiH Amela Kuskunović (NS) zagovara hitno donošenje zakona kojim će biti propisano da niti jedno dijete ne može biti upisano u školu ili vrtić ako nije vakcinisano.
U Italiji je nedavno donesen ovaj zakon i kod nas bi morao biti predložen na nivou FBiH, kaže zastupnica Kuskunović.
Nada Koluder, bivša šefica infektologije KCUS-a u penziji, na svom Facebook profilu objavila je kako iracionalni strah od vakcina, promjena percepcije rizika, nepovjerenje u državne institucije, farmaceutsku industriju, izostanak adekvatne medijske potpore, a negdje i siromaštvo, uzimaju svoj danak.
Tokom 2017. godine morbili su odnijeli 136.000 života diljem svijeta. U Madagaskaru traje epidemija. Do sada je zabilježeno 68.000 oboljelih, 900 umrlih. U susjednoj Republici Srbiji umrla porodilja, dvoje djece, i danas prvi slučaj smrti sedmomjesečnog djeteta u KS. Dakle, ugrožena su dojenčad do godinu dana, sva djeca koja nisu primila dvije doze MMR vakcine i neki odrasli. U svojoj kliničkoj praksi susretala sam se tokom osamdesetih godina sa vrlo teškim oblicima morbila. Jaka su sjećanja na slučaj dvogodišnjeg djeteta koje je na klinici ležalo zbog težeg oblika morbila. U toku oporavka razvila se simptomatologija oštećenja mozga i moždanih ovojnica. Bili smo u dilemi da li je u pitanju postinfektivna upala mozga kada je riječ o imunološkoj pozadini i drugačijoj terapiji ili tuberkuloza koja se obično aktivira nakon pada obrane uzrokovanog samim virusom. Brzo se terapijski djelovalo, dijete je spašeno, ali sa zaostalim posljedicama strabizma, plutajućih očnih jabučica i sljepila. Ili slučaj intenzivnog krvarenja po koži i sluznicama (trombocitopenijska purpura) kod djeteta nakon preboljelih morbila. Primio je više doza transfuzija krvi. Slijedio je duži oporavak. Niži trombociti i produženo vrijeme krvarenja su se održavali. Više slučajeva bakterijske superinfekcije pluća nakalemljene na virusnoj podlozi bile su fatalne. Kao infektolog iz prakse (koji još prakticira) i fakultetski profesor dužna sam da iznosim i uspješne i neuspješne infektološke priče iz kojih se uči ali i prosvjećuje i laička populacija, zar ne?, napisala je Nada Koluder.
Na dan kada je umrla sedmomjesečna djevojčica objavljeno je da je još dvoje djece u kritičnom stanju, a prema dostupnim podacima radi se o djeci iz Doma za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave. Iz zdravstvenih ustanova potvrđeno je da je inspekcija počela nadzirati sve ustanove u kojima borave djeca, no problem predstavljaju one organizacije koje nisu registrirane kao ustanove koje brinu o djeci, a najveći broj takvih su igraonice.
Aida Pitić upozorava da su morbili bolest koja se jako lako i brzo širi, kapljičnim putem i preko predmeta opšte upotrebe. Naglašava da se kao dugoročna komplikacija može javiti subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE), vrlo rijetka, ali smrtonosna bolest centralnog nervnog sistema, koja se razvija od sedam do deset godina nakon što je osoba bolovala morbile.
Ruke treba prati često. Ukoliko vam sapun i voda nisu dostupni, očistite vaše ruke gelom za dezinfekciju (koji sadrži najmanje 60% alkohola). Ne dotičite vaše oči, nos niti usta. Ako morate dotaći lice, pobrinite se da su vam ruke čiste. Pokrivajte maramicom usta i nos, ili rukavom podlaktice kada kašljete ili kišete. Nakon kašljanja i kihanja obavezno ponovo oprati ruke i maramicu baciti u kantu za smeće. Pokušajte da izbjegnete bliski kontakt, kao što je ljubljenje, grljenje ili dijeljenje pribora za jelo ili piće, sa osobama koje su bolesne, savjetuje epidemiologinja Pitić.
Protivljenje vakcinama postaje globalni problem. Cijeli evropski region Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je endemskim područjem, te ponudila plan prevencije morbila u Evropi. U Sarajevu je, nakon smrti sedmomjesečne nevakcinisane djevojčice, upućen javni poziv roditeljima da vakcinišu djecu jer to ne utiče samo na njihovu djecu nego na cijelu populaciju.
