Od danas, pa do sjednice kantonalne skupštine zakazane za 31. januar 2018, Školegijum će svaki dan objavljivati po jedan članak posvećen Nacrtu zakona o udžbenicima, s ciljem da podsjeti čitaoce na površnost, neozbiljnost, neznanje i neodgovornost odgovornih u Ministarstvu za obrazovanje (nauku i mlade) Kantona Sarajevo, ovaj put bez naivne nade da će potpisnica ovakvih sramotno nedomišljenih i ignorantskih dokumenata – Ana Babić, predsjedavajuća Skupštine – uskratiti svoj potpis. (Simbolično, a praktično: skinuti prijedlog s dnevnog reda, dok se ne pripremi kvalitetno i stručno i ne podnese u obliku koji ne vrijeđa inteligenciju poslanika, poslanica, te građana i građanki čije povjerenje uživaju.)
Upravo izrečene ocjene ilustrovaće se na osnovu izvoda iz stenograma sa sjednice koja će biti održana u navedenom terminu.
Potreba za upotrebom
Poslaničko pitanje:
Cijenjena predsjedateljice, zastupnici, zastupnice,
Ja imam neke nejasnoće vezano za član 14. (Broj odobrenih udžbenika). Tu stoji, citiram:
"(1) Ministarstvo će odobriti za svaki predmet i za svaki razred dva najbolje rangirana udžbenika po ostvarenim bodovima, uz obavezu da prvorangirani udžbenik isključivo bude u upotrebi.
(2) Ostali udžbenici se mogu naći u upotrebi u slučaju povlačenja iz upotrebe prvorangiranog udžbenika i to na način da drugorangirani udžbenik bude odobren za upotrebu.
(3) Rangiranje udžbenika se vrši u skladu sa brojem osvojenih bodova od strane recenzenata.
(4) U svim razrednim odjelima istog razreda za jedan nastavni predmet u upotrebi može biti samo jedan udžbenik i dopunsko nastavno sredstvo istog autora, skupine autora, odnosno izdavača."
U stavu jedan piše da će se odobriti dva udžbenika, a u stavu dva da će se odobriti i ostali, biva treći i četvrti i peti, nakon što se odobri i drugi. Moje pitanje za ministra je: zar drugi već nije odobren u prvom stavu? Dalje, zašto će se odobriti svi ostali, a ne samo treći? Drugi stav treba promijeniti.
Ministar: Kako?
Premijer: Šta je problem sa drugim stavom? Nećemo ovako do izbora.
Poslanik: Ponavljam: "Ostali udžbenici se mogu naći u upotrebi u slučaju povlačenja iz upotrebe prvorangiranog udžbenika i to na način da drugorangirani udžbenik bude odobren za upotrebu." Dakle, smisao je da kad se povuče iz upotrebe jedan, mogu se naći u upotrebi i ostali na način da bude u upotrebi drugi. Koliko ja razumijem, ostali se ne mogu naći u upotrebi, nego se prvi naredni sa liste može odobriti za upotrebu.
Premijer: Dobro, onda ćemo to preformulisati. Dalje, ko se javlja za riječ?
Poslanik: Nisam završio. Iz ovog Nacrta se ne vidi šta se dešava kad se udžbenik povuče iz upotrebe. Hoće li se roditeljima vratiti novac, ili će drugi dobiti besplatno?
Ministar: Besplatno. Troškove snosi izdavač povučenog udžbenika. To smo predvidjeli...
Poslanik: Niste jasno. U članu 18. (Dokumentacija izdavača) stoji doslovce, u stavu
2: "(2) Prije donošenja rješenja o upotrebi udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava, izdavači su dužni dostaviti Ministarstvu izjavu izdavača o preuzimanju pune odgovornosti za sve pogreške koje se pojave u odštampanom udžbeniku, radnom udžbeniku i drugim nastavnim sredstvima, a kojih nije bilo u parafiranom probnom primjerku udžbenika uključujući i finansijske troškove za uklanjanje uočenih nedostataka."
Tu ne piše da snosi troškove povlačenja udžbenika, odnosno distribucije novog. A ne mislim ni da bi trebalo, jer od trenutka kad je odobren, udžbenik nije odgovornost izdavača, nego recenzenata, stručnog tima, i Ministarstva. Tu se radi o velikim novcima, o poslovnim interesima, zakon mora predvidjeti i pravni lijek za izdavače.
Premijer: Nismo mi pravna apoteka, nego skupština.
Poslanik: Nisam završio. Cijela procedura oko odobravanja je zamršena, nejasna, nedomišljena. Predvidjeli ste da udžbenike ocjenjuju četiri recenzenta, ali da dva eliminišete. A onda opet sva četiri moraju parafirati svaku stranicu rukopisa. Zašto? I šta ako se recenzenti ne slažu? Naprimjer, jedan misli da je Molijer pisao u 19. vijeku, a drugi da nije.
Premijer: A u kojem je, ako nije u devetnaestom?
Poslanik: U sedamnaestom.
Ministar: Zato imamo superrecenzente, da o tome odluče.
Poslanik: Imalo ih je i Federalno ministarstvo, pa je opet u upotrebi udžbenik u kome je Molier pisac iz 19. vijeka. I u kojem je turban zavoj oko kape. Imate cijelu studiju slučaja o greškama u procesu odobravanja udžbenika, jeste li upoznati s njom? Jeste li je koristili u pripremi ovog nacrta?
Ministar: Nismo, angažovali smo eksperte...
Poslanik: Koje? Možemo li znati imena eksperata koji su sastavili ovaj nacrt? Zašto nije potpisan?
Premijer: Potpisan je. Potpisala ga je predsjedateljica skupštine.
Predsjedateljica: Molim? Nisam vas pratila, računala sam je li vrijeme za pauzu...
Opacitet
Poslaničko pitanje:
Uvažena predsjedateljice, uvaženi premijeru, ministre, uvažene kolege poslanici,
Članom 10. (Zahtjev za odobrenje udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava) stav (2) određeno je da "Uz zahtjev, izdavač podnosi i u štampanoj i elektronskoj formi prilaže:
a) rukopis udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava u cijelom obimu, numerisan, uvezan, likovno-grafički oblikovan i jezički uređen, u pet primjeraka, pod šifrom;"
a u tački d:
"d) mišljenje Ministarstva da rukopis udžbenika zadovoljava stručne kriterije, da je rukopis udžbenika usklađen sa kantonalnim nastavnim planom i programom i da je neophodno izdavanje tog udžbenika u skladu sa iskazanim potrebama kantona."
Premijer: Dobro, nećete sad čitati cijeli nacrt. Nećemo cijeli mandat raspravljat o jednom nacrtu. Šta je problem?
Poslanik: Pa problem je što se rukopis predaje pod šifrom Ministarstvu, a uz rukopis Mišljenje ministarstva da je rukopis usklađen sa nastavnim planom i sa potrebama Kantona.
Premijer: Šta je tu problem?
Poslanik: Pa što se daje rukopis pod šifrom, ako se već zna čiji je?
Ministar: Zna Ministarstvo, ali ne znaju recenzenti.
Poslanik: A to mišljenje ne daju recenzenti?
Ministar: Ne. To se mišljenje daje od strane Ministarstva.
Poslanik: Koga tačno u Ministarstvu?
Premijer: Pa ne očekujete valjda da u zakonu stoje imena!?
Poslanik: Ne, ali nisam očekivao ni da će u zakonu stajati veličina slova, i proreda, stepen opaciteta...
Premijer: Čega???
Poslanik: Opaciteta.
Premijer: Šta je to?
Poslanik: Stepen neprozirnosti. Ali ne Nacrta, nego papira.
Drugi poslanik: Mogu li ja, po istoj stvari. To piše u članu 30. (Štampanje udžbenika). Citiram: "(1) Knjižni blok se štampa na mat papiru, najmanje gramature 80 g/m2, a najveće 90 g/m2. Papir za udžbenike i druga nastavna sredstva treba biti ekološki čist te treba imati stepen bjeline manji od 110% (poželjno bez optičkih bjelila) i stepen neprozirnosti (opacitet) najmanje 90%. U izuzetnim slučajevima, kad to zahtijevaju posebni razlozi, udžbenici se štampaju na premazanom papiru maksimalne gramature do 115 g/m2 (likovna kultura, muzička kultura, geografija i slično)."
Ja molim ministra da mi objasni kakav je to premazan papir.
Ministar: Pa papir koji je premazan.
Poslanik: Čime?
Premijer: Pa samo mu ime kaže, premazom.
Poslanik: Kakvim premazom?
Premijer: Premazom za papir. Neće valjda premazom za drvo.
Ministar: A papir treba biti ekološki čist. To smo isto ugradili u zakon.
Poslanik: Prema kojem certifikatu?
Ministar: Šta prema kojem certifikatu?
Poslanik: Prema kojem certifikatu je ekološki čist: Nordic Swan, EU FLower, FSC in PEFC, ÖKOPAplus, Gmund EKO..?
Premijer: Zašto je to bitno?
Poslanik: Zato što u članu 2. predlažete da se podzakonskim aktom utvrđuju, citiram: "naučni, pedagoški, psihološki, didaktičko-metodički, etički, jezični, likovno-grafički i tehnički zahtjevi i standardi za izradu udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava kao vrsta i oblici u kojima udžbenici i dopunska nastavna sredstva mogu biti izdana, kao (štampano izdanje, elektronsko izdanje, ili komplet udžbenika višestruke namjene)", a u zakonu se bavite veličinom slova i proreda, i gramaturom papira.
Premijer: Nećemo ovako do prekosutra...
Poslanik: A gdje vam se žuri? Ako napišete u zakonu ekološki papir, onda morate napisati i šta pod tim podrazumijevate. Kao što ste napisali da korice moraju biti kunzdruk, 250 do 300 grama. Ne znam da li je uvaženom premijeru poznato da je sada trend u svijetu da se ekološki papir pravi od stočne balege.
Premijer: Nije nam ideja bila da udžbenike pravimo od balege.
Poslanik: Ali sudeći po ovom zakonu, jeste da pravite balegu od udžbenika.
Za nestrpljive, i Zastupnike i zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, cijeli stenjogram.
