Od danas, pa do sjednice kantonalne skupštine zakazane za 31. januar 2018, Školegijum će svaki dan objavljivati po jedan članak posvećen Nacrtu zakona o udžbenicima, s ciljem da podsjeti čitaoce na površnost, neozbiljnost, neznanje i neodgovornost odgovornih u Ministarstvu za obrazovanje (nauku i mlade) Kantona Sarajevo, ovaj put bez naivne nade da će potpisnica ovakvih sramotno nedomišljenih i ignorantskih dokumenata – Ana Babić, predsjedavajuća Skupštine – uskratiti svoj potpis. (Simbolično, a praktično: skinuti prijedlog s dnevnog reda, dok se ne pripremi kvalitetno i stručno i ne podnese u obliku koji ne vrijeđa inteligenciju poslanika, poslanica, te građana i građanki čije povjerenje uživaju.)
Upravo izrečene ocjene ilustrovaće se na osnovu izvoda iz stenograma sa sjednice koja će biti održana u navedenom terminu.
Tazbinstvo
Poslaničko pitanje:
Poštovani premijeru, ministre, gospođo profesorice,
U članu 37. (Obaveze raspisivanja javnih poziva) u tački (3), stoji:
"Recenzenti ne mogu biti autori koji su u zadnjih pet godina pisali za izdavačke kuće koje su dostavile rukopise na Javni konkurs za pribavljanje rukopisa za određeni razred i bliski srodnici autora udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava i to po pravoj liniji bez ograničenja, a po pobočnoj liniji do četvrtog stepena krvnog srodstva i drugog stepena po tazbinstvu."
Mene kao poslanika zanima, konkretno, da li od moje amidžinice zaovin dajdžić iz prvog braka po pobočnoj liniji može bit recenzent udžbenika u Kantonu Sarajevo?
Odgovor: To će se precizirati Pravilnikom o tazbinstvu Kantona Sarajevo. Je li vaš amidžić nastavnik metodičar?
Poslanik: Nije amidžić nego dajdžić, i nije moj nego od zaove mi u amidžinice. Znam da je završio neki fakultet po pobočnoj liniji, al jedini nam on u familiji nije zaposlen, pa ja ne bi glaso za ovaj zakon ako je diskriminatoran po našu nezaposlenu omladinu.
Marža
Poslaničko pitanje:
Poštovana predsjedateljice, poštovani premijeru, ministre,
U članu 2. (Utvrđivanje cijene) u tački (5), stoji:
"Prilikom utvrđivanja najviše cijene udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Komisija odluku temelji na zbiru prosječnih troškova izrade udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava uvećanom za najviši iznos marže izdavača."
Mene zanima hoće li cijena biti odštampana na udžbeniku?
Ministar: To je regulisano članom 30, u kojem stoji: "(2) Korice udžbenika se štampaju na papiru, minimalne kvalitete kunzdruk papira, minimalne gramature 250 g/m2, a maksimalne 300 g/m2. Korice moraju biti lakirane ili plastificirane."
Drugi poslanik: Ako sam dobro razumio član 30, format udžbenika će biti kvadratni metar?
Ministar: Format nije preciziran, ali je precizirana veličina slova i tip. Evo, u članu 29, stav (3) lijepo piše: "Tip slova, naslovi tema, podnaslovi tema i nastavne jedinice trebaju biti tako dizajnirani da čine slojevitost nastavne građe."
Prvi poslanik: Znači, nastavne jedinice treba dizajnirati da čine slojevitost nastavne građe? To je jasno, ali niste mi odgovorili hoće li cijena biti odštampana na koricama.
Ministar: Neće, jer je članom 23. (Korekcija cijene udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava) predviđeno da "(1) Cijena udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava se za vrijeme dok traje obaveza upotrebe može mijenjati za godišnju stopu inflacije koju objavljuje organ nadležan za statistiku.
(2) Cijena se može mijenjati i u slučaju pojave objektivnih tržišnih okolnosti koje direktno utiču na promjene troškova."
Treći poslanik: Šta su objektivne tržišne okolnosti za već odštampane udžbenike?
Premijer: Dajte, gospodo, nećemo ovako do prekosutra. Imamo još tačaka dnevnog reda.
Štampajmo domaće
Poslaničko pitanje:
Poštovana predsjedateljice, poštovani premijeru, ministre,
Članom 19. (Štampanje i dostavljanje udžbenika), stav (3) predviđeno je sljedeće: "Udžbenici se štampaju u Bosni i Hercegovini, osim udžbenika stranih jezika i onih za koje se utvrdi da se ne mogu štampati u Bosni i Hercegovini koji mogu biti štampani i u inostranstvu."
Ministarstvo je vrlo precizno propisalo tehničke karakteristike štampanja udžbenika, i prema tome, nejasno je šta može biti povod da se utvrđuje može li se udžbenik ili ne može štampati u BiH.
Premijer: To nije pitanje, nego konstatacija. Idemo dalje.
Poslanik: Pa evo, u formi pitanja: Koja je budala sročila rečenicu Udžbenici se štampaju u Bosni i Hercegovini, osim (...) onih za koje se utvrdi da se ne mogu štampati u Bosni i Hercegovini koji mogu biti štampani i u inostranstvu?
Premijer: Nacrt potpisuje Predsjedateljica, neka ona odgovori.
Predsjedateljica: Šta, nisam slušala...
Nas tri brata, oba ratujemo
Poslaničko pitanje:
Poštovana predsjedateljice, poštovani premijeru, ministre,
U članu 26. (Povlačenje udžbenika iz upotrebe i postupak brisanja udžbenika sa Spiska) u stavu (3) piše: "Tim superrecenzenata za pojedini udžbenik broji tri člana formira se od predstavnika nastavnika iz nastavnog procesa i po mogućnosti nastavnika metodičara za konkretan nastavni predmet sa univerziteta, oba sa najmanje po deset godina iskustva."
Predlažem amandman, koji glasi:
"Tim superrecenzenata za pojedini udžbenik broji tri člana formira se od predstavnika nastavnika iz nastavnog procesa i po mogućnosti nastavnika metodičara za konkretan nastavni predmet sa univerziteta, obatri sa najmanje po deset godina iskustva."
Predsjedateljica: Stavljam amandman na izjašnjavanje. Ko je za...
Lica i recenzenti
Poslaničko pitanje:
Poštovana predsjedateljice, poštovani premijeru, ministre,
U članu 10. (Zahtjev za odobrenje udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava), pod tačkom (k) stoji da izdavač mora dostaviti "dva primjerka recenzija odnosno stručnih mišljenja za rukopise od strane dva lica sa odgovarajućim visokim obrazovanjem, kompetencijama iz određenog predmeta i / ili stručne oblasti, sa desetogodišnjim iskustvom, od strane recenzenata koje angažira izdavač." Ovdje je jasno da recenzente angažira izdavač, ali nije jasno s kojim ciljem.
Ministar: Pa da napišu dvije recenzije, kako nije jasno.
Poslanik: Ne, recenzije pišu dva lica sa odgovarajućim visokim obrazovanjem, kompetencijama iz određenog predmeta i/ili stručne oblasti, sa desetogodišnjim iskustvom.
Ministar: Pa ta dva lica su recenzenti.
Poslanik: Od čije strane?
Ministar: Od strane izdavača.
Poslanik: Dakle, smisao je ovaj: da izdavač mora dostaviti dvije recenzije od strane dva recenzenta angažirana od strane izdavača?
Ministar: Tako je.
Poslanik: A šta onda radi stručni tim recenzenata od četiri člana izabrana od strane Ministarstva?
Ministar: Ocjenjuje rukopise recenzirane od strane recenzenata izabranih od strane izdavača.
Poslanik: U članu 12. (Stručni timovi za recenziranje udžbenika), stav (7) predviđa se da "od četiri ocjene recenzenata, najniža i najviša ocjena neće ulaziti u ukupan zbir bodova kojim se vrednuje rukopis udžbenika". Da li to znači da će se udžbenik birati na osnovu dvije recenzije od strane šest recenzenata?
Ministar: Ne, nego od strane dva recenzenta.
Poslanik: Koja?
Ministar: Ona koji daju najsrednjije ocjene.
Poslanik: Hvala. Nemam više pitanja.
Ministar: Hvala bogu.
Švedski sanduk
Poslaničko pitanje:
Uvažena profesorice, uvažena gospodo, kolege poslanici,
Ja imam nedoumica oko člana 2 (Pojmovi). Tu se udžbenik definiše kao, citiram: "didaktički oblikovano nastavno sredstvo koje se koristi u odgojno-obrazovnom radu u školi za sticanje znanja, vještina, formiranje vrijednosnih stavova, podsticanje kritičkog razmišljanja, unapređenje funkcionalnog znanja i razvoj intelektualnih i emocionalnih sposobnosti učenika, a čiji su sadržaji utvrđeni nastavnim planom i programom koji je baziran na ishodima učenja." Primjećujem da nigdje ne piše da je udžbenik knjiga, štampana stvar. Po ovome kako stoji u zakonu, udžbenik bi mogao biti i švedski sanduk u sali za tjelesni odgoj.
Premijer: Kako se švedskim sandukom potiče kritičko mišljenje?
Poslanica: Isto kao i s udžbenikom matematike: nikako, ako je nastavnik nekritičan. Meni je inače čudno da vi idete sa zakonom o udžbenicima prije zakona o nastavnicima.
Premijer: Vama je u opoziciji sve čudno što mi predlažemo.
Poslanica: Još nisam završila. U pojmovima ste objasnili šta je radna sveska, zbirka zadataka, što je nepotrebno, jer to svi znaju. Niko za zbirku zadataka neće reći da je radna sveska. Ali ste propustili da objasnite šta znači, naprimjer, jezički uređen rukopis. Niste rekli na kojem jeziku će se udžbenici štampati. Niste naveli hoće li oba pisma biti podjednako zastupljena. Imate član 5 (Udžbenički standard), ali sadržaj tog člana nema veze sa standardima nego sa didaktičkim, metodičkim i pedagoškim principima. Ne znamo, naprimjer, šta znači spor u smislu autorskih prava, kako se određuje uža specijalnost, šta je odgovarajući fakultet za diplomu lektora, šta znači u pravilu, kakvom pravilu, šta su minimalni tehnički uslovi...?
Premijer: Pa kad bi sve to objašnjavali, zakon bi imao petsto stranica.
Poslanica: Onda niste morali objašnjavati ni pobočne linije po tazbinstvu.
Ministar: Objasnili smo minimalne tehničke uslove. To je poglavlje X.
Poslanica: To nisu minimalni tehnički uslovi, nego obavezne ili propisane i preporučene grafičke veličine. Tehnički uslovi su jedno, format stranice, veličina pisma i kakvoća papira drugo.
Premijer: A vi ste stručnjakinja za štampu?
Poslanica: Nisam, ali sam pitala stručnjaka. I evo šta kaže: "Ovdje se prije svega misli na tehničke karakteristike knjige, i one se DJELOMIČNO propisuju: format, vrsta papira (njegova gramatura) i sl., ali i ostavljaju nedorečenim u smislu kvaliteta izbijeljenosti i opaciteta što su čisto optičke vrijednosti (član 30, stav 1). Nedorečenost se odnosi i na vrstu poveza, jer se samo zahtijeva da knjiga ... 'treba da omogućava višegodišnju upotrebu' (član 31), a ne navodi precizno taj povez (npr. lajmano, ili šiveno koncem!?!). Dakle, djelomično se propisuju tehničke karakteristike knjige (član 28, član 30 - stavke 1 i 2, pa i član 32, stav 2), a djelomično sugerira kako GRAFIČKI OBLIKOVATI (član 29, stav 1, 2, 3 i 4; član 30, stav 3 i 4). U članu 29, stav 1 se naslovljava sa 'pismo udžbenika' ali se ne navodi to pismo (njegov tačan naziv – npr. Times New Roman), već se OPISNO ističe samo zahtjev za jasnoćom grafičkog znaka i čitljivošću teksta... Jasno je da ovako formulisani kriteriji ostavljaju slobodan prostor da npr. imaginarni član komisije na osnovu svojih – subjektivnih doživljaja 'bjeline papira' ili 'čitljivosti grafičkog znaka', a ne na osnovu objektivnih i preciznih kriterija može OSPORITI neki od kandidiranih (na konkurs prijavljenih) udžbenika..." A ovo se ne odnosi samo na tehničke karakteristike, nego na cijeli biznis sa udžbenicima.
Rokovi
Poslaničko pitanje:
Uvažena predsjedavajuća, uvaženi premijeru,
Meni iz teksta zakona nisu baš jasni rokovi. Naime, u članu 11. (Rokovi u proceduri odobravanja udžbenika) stoji: "(1) Javni konkurs za pribavljanje rukopisa udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovne škole raspisuje se, u pravilu, svake četiri godine".
Potom, stav 2:
"(2) Javni konkurs za pribavljanje rukopisa udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava za srednje škole je otvoren tokom cijele školske godine."
Onda, u stavu 3:
"(3) Izdavači su obavezni da Ministarstvu dostave rukopise za recenziranje do 1. oktobra tekuće godine za narednu školsku godinu."
Dalje, u stavu 4:
"(4) Spisak odobrenih udžbenika objavljuje se najkasnije do 1. juna tekuće školske godine za narednu školsku godinu."
I onda, na kraju:
"(5) U slučaju donošenja novog nastavnog plana i programa, Ministarstvo objavljuje Javni konkurs i prije roka, vodeći računa o vremenu potrebnom za pripremu novog udžbenika, rokovima za podnošenje zahtjeva i početku pripreme novog nastavnog plana i programa."
A ima i 6:
"(6) Vrijeme za pripremu udžbenika u slučaju donošenja novog nastavnog plana i programa ne može biti kraće od 60 dana."
Meni ovdje nije jasno nekoliko stvari. Znači, 1. oktobra se dostavljaju rukopisi. Javni konkurs se objavljuje 60 dana ranije. To je 1. avgust, kad su svi na odmorima. Znači, izdavači imaju 30 dana da napišu, urede, recenziraju rukopis, pribave mišljenja...
Ministar: Pa možemo mi i ranije objaviti...
Poslanik: U zakonu piše da ne morate. Piše 60 dana. Predlažete zakon jer hoćete kvalitetnije udžbenike, a onda ostavljate 60 dana da se oni naprave!? A onda od prvog oktobra do prvog juna, znači osam mjeseci, osam!, ostavljate vremena recenzentima da ocijene rukopise. I nigdje ne piše do kada oni moraju da završe ocjenjivanje.
Ministar: Pa računali smo na žalbe...
Poslanik: Jeste, 15 dana. A ne osam mjeseci.
Premijer: Šta je pitanje, nećemo ovako do prekosutra.
Poslanik: Nemam pitanje. Zapravo, ne da nemam pitanje, nego nemam riječi.
Krava muzara
Poslaničko pitanje:
Imam ja, po istom članu 11, stav 5. – "U slučaju donošenja novog nastavnog plana i programa, Ministarstvo objavljuje Javni konkurs i prije roka, vodeći računa o vremenu potrebnom za pripremu novog udžbenika, rokovima za podnošenje zahtjeva i početku pripreme novog nastavnog plana i programa."
Može li mi ministar odgovoriti da li se novi nastavni plan donosi svake četiri godine? Odnosno, šta je razlog da se raspisuje konkurs za nove udžbenike? Šta fali ovima sada, tzv. federalnim?
Ministar: To je objašnjeno u obrazloženju zakona.
Poslanik: Znam, čitao sam. Tamo nema analize postojećih udžbenika. Niste se pozvali niti na jednu, iako ih je urađeno nekoliko. Da li su postojeći udžbenici u skladu s ovim zakonom koji usvajamo?
Ministar: To ja ne znam...
Poslanik: A ko treba da zna?
Premijer: Znaju roditelji koji neće pet udžbenika nego jedan.
Poslanik: Ali taj jedan će opet svi morati da kupe, je li tako? Donošenje zakona opravdate uštedom za roditelje, ali njime ustvari pripremate tržište za novo čerupanje roditelja. Ako već želite da olakšate roditeljima, zašto ne osigurate besplatne udžbenike?
Premijer: Od kojih sredstava?
Poslanik: Od onih koje ste namijenili privatnim firmama za online platforme, naprimjer. Milion, za početak.
Premijer: Udžbenici koštaju mnogo više.
Poslanik: I roba su na zaštićenom tržištu, na kojem vi postavljate pravila igre. Kad smo već kod toga, u članu 9. predviđate da i Ministarstvo, odnosno Prosvjetno-pedagoški zavod, bude izdavač.
Ministar: To je samo za svaki slučaj... Ne planiramo...
Poslanik: Ali u Mišljenju Ministarstva finasija, u prilogu Nacrtu ovog zakona, stoji drugačije. Citiram:
"U obrazloženju dostavljenog materijala Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade navodi da je ovim Zakonom predviđeno da Ministarstvo može biti izdavač udžbenika odnosno Prosvjetno-pedagoški zavod kao sastavni dio Ministarstva. U tom smislu Ministarstvo u narednom periodu namjerava izvršiti određene promjene i u organizacionom smislu u Prosvjetno- pedagoškom zavodu formirati odjeljenje koje će se baviti izdavačkom djelatnošću i kompletnom udžbeničkom politikom. Na ovaj način se neće javiti potreba za upošljavanje novog kadra. Određeni troškovi koji će se pojaviti, u slučaju da Ministarstvo štampa udžbenike, će se refundirati prodajom udžbenika. Na taj način se ne predviđaju nikakvi novi finansijski izdaci koji bi nastali kao posljedica donošenja Zakona o udžbenicima."
Očito, vi ste razmišljali o biznisu sa udžbenicima, jer vidite da je to sigurna roba, i ovim zakonom se osiguravate da ćete vi musti tu kravu.
Niskotiražni i visokotiražni
Poslanik: Mogu li ja dobiti riječ, držim ruku već deset minuta. Hvala. Mene zanima zašto u pojmovniku imate izraz niskotiražni, a nemate visokotiražni? Tj. nigdje u Nacrtu i u obrazloženju nisam vidio o kojem se broju udžbenika i o kojem tiražu radi?
Ministar: Zašto je to važno?
Poslanik: Zato što cijenu ne možete odrediti samo prema troškovima, nego i prema tiražu. Koliko djece imamo po razredima, koliko predmeta?
Ministar: Ih, pa ko će to izračunat.
Poslanik: Pa nije teško. Prošle godine je upisano u svih devet razreda u Kantonu 36.404, a ukupno za devet razreda osnovne škole treba, prema planu i programu, 109 udžbenika. Znači, u prosjeku, 10 udžbenika po učeniku. To je 360.000 udžbenika. Ako koštaju 10 KM, to je prihod od 3.600.000 KM. Godišnje. Tj. prve godine, a narednih manje, zbog polovnih udžbenika. Dodajte na to 16.048 srednjoškolaca, isto prosjek 10 udžbenika po razredu, 160.000, po 10 KM, to je 1.600.000. Ukupno pet miliona. Godišnje. Bez drugih kantona, koji nemaju kapacitete da sami štampaju sve.
Ministar: To su pretjerane brojke.
Poslanik: A koje nisu? Imate li analizu tržišta?
Ministar: Nemamo.
Poslanik: Nego donosite zakon na osnovu čega?
Ministar: Piše u obrazloženju. Evo: "Na ovaj način je za određene nastavne predmete odobreno 4, 5 ili 6 udžbenika, čime se stvara velika zabuna na početku svake školske godine, kako kod roditelja i učenika, tako i kod nastavnika. Trenutna praksa u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo je da predmetni nastavnici preporučuju učenicima koji će udžbenik nabaviti i koristiti u nastavnom procesu. Podrazumijeva se da je svaki preporučeni udžbenik od strane predmetnog nastavnika obavezno na Spisku odobrenih radnih udžbenika, udžbenika, priručnika, radnih listova i zbirki zadataka za osnovne škole, gimnazije i srednje tehničke i stručne škole. Roditelji koji imaju dvoje i više djece u školi se na ovaj način suočavaju sa problemima jer ne može starije dijete udžbenik na korištenje dati mlađem djetetu, ako predmetni nastavnik zatraži drugi udžbenik za korištenje. Na ovaj način se roditelji nepotrebno izlažu finansijskim izdacima, jer su primorani kupovati/nabavljati udžbenike koje preporuči predmetni nastavnik. Na početku svake školske godine novi spisak odobrenih radnih udžbenika, udžbenika, priručnika, radnih listova i zbirki zadataka za osnovne škole, gimnazije i srednje tehničke i stručne škole, izaziva velike nedoumice i nejasnoće kod učenika i roditelja, prilikom kupovine istih, jer roditelji često žele i prije početka školske godine da nabave udžbenike, ali su prisiljeni da odgađaju kupovinu do početka školske godine I dobijanja informacija koje su udžbenici preporučili predmetni nastavnici."
Poslanik: Koliko roditelja s dvoje i više djece imate da kupuju različite udžbenike?
Ministar: Nemam taj podatak.
Poslanik: Znači, predložili ste zakon, pokrenuli cijeli aparat, a bez ijedne analize, bez ijednog istraživanja? Zbog dvadeset ili pedeset roditelja koji moraju kupiti dva udžbenika za isti predmet, vi ćete sata natjerati sve roditelje da kupe sve udžbenike za sve predmete. I ponovo, kao i u Zakonu o obrazovanju, okrećete nastavnike protiv roditelja. Problem je, citiram, što su roditelji primorani kupovati/nabavljati udžbenike koje preporuči predmetni nastavnik. Pa riješite problem, oslobodite ih te obaveze! Donesite zakon po kojem udžbenici nisu obavezni!
Ministar: Jeste li vi završili školu bez udžbenika?
Poslanik: Kad sam je ja završavao, nije bilo interneta.
Rupe na svirali od zakona
Poslaničko pitanje:
Uvažena profesorice, premijeru, ministre,
Ja bih se kratko osvrnuo na član 21. (Izjašnjavanje nastavnika). Pročitaću cijeli član, malo je duži...
Premijer: Joooj, nećemo do zakosutra...
Poslanik: Dakle, član 21: "(1) Izjašnjavanje nastavnika o prikladnosti udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za upotrebu u nastavnom i odgojno obrazovnom procesu provodi se, u pravilu, svake četvrte godine i to u godini u kojoj se u skladu sa odredbama ovog zakona objavljuje ili mijenja Kantonalni spisak obaveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih sredstava.
(2) Postupak izjašnjavanja započinje dostavom Kantonalnog spiska odobrenih udžbenika školama.
(3) Ministarstvo će objaviti Kantonalni spisak najkasnije do 15. januara godine u kojoj se u skladu sa ovim zakonom, objavljuje ili mijenja Kantonalni spisak obaveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava.
(4) Nastavnici su dužni obaviti izjašnjavanje najkasnije do 1. marta godine u kojoj se u skladu sa odredbama ovog zakona, objavljuje ili mijenja Kantonalni spisak obaveznih udžbenika i pripadajućih nastavnih sredstava.
(5) Prikladnim, za upotrebu u nastavnom i odgojno - obrazovnom procesu smatraju se oni udžbenici i pripadajuća dopunska nastavna sredstva za koje se u postupku izjašnjavanja izjasni najmanje 60% nastavnika.
(6) Izjašnjavanje nastavnika o prikladnosti udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstvo će objaviti na svojoj web stranici.
(7) U slučaju da se za udžbenik koji je u upotrebi, kao neprikladan, izjasni više od 40% nastavnika, u upotrebu se stavlja drugorangirani udžbenik iz člana 14. ovog zakona."
Imam više pitanja za ministra. Prvo, u članu 6 piše da se kantonalni spisak objavljuje 1. juna tekuće godine. To isto piše i u članu 11. Kakav je ovo spisak koji se objavljuje 15. januara?
Ministar: To je isti spisak, samo se objavljuje svake četvrte godine, u skladu sa ovim zakonom.
Poslanik: Kojim članom je to regulisano?
Premijer: Pa nećemo sad čitati cijeli Nacrt. Kolege, ovo je nacrt, ide u javnu raspravu, 60 dana, sve se ovo može promijeniti, prijedlog može biti skroz drugačiji od nacrta.
Poslanik: Priznajete da nacrt ne valja?
Premijer: To će pokazati javna rasprava.
Poslanik: Onda je cijela ova diskusija nepotrebna.
Premijer: Pa to ja stalno govorim. Nećemo ovako do prekosutra.
Poslanik: Molim ministra da odgovori u kojim odredbama je regulisan period objavljivanja kantonalnog spiska.
Ministar: U članu 11 (Rokovi u proceduri odobravanja udžbenika): "(1) Javni konkurs za pribavljanje rukopisa udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovne škole raspisuje se, u pravilu, svake četiri godine, te objavljuje na službenoj web-stranici Ministarstva i u najmanje jednom dnevnom listu, a nakon provedenog postupka izjašnjavanja nastavnika."
Poslanik: Tu se spominje konkurs, a ne spisak. Osim toga, u sljedećem članu piše da je konkurs otvoren stalno, cijele školske godine. Ja sam pitao za spisak. I, ako sam dobro razumio: spisak se objavi u junu, udžbenici se štampaju u septembru, koriste četiri godine, i tek onda se nastavnici izjašnjavaju da li valjaju ili ne valjaju?
Ministar: Ne, mogu već prve godine.
Poslanik: I ako zaključe da ne valja, povlači se udžbenik?
Ministar: Da.
Poslanik: Pa šta će vam onda svi oni recenzenti, superrecenzenti, stručni timovi, parafi, izjave... Zašto ne pustite nastavnike da odmah biraju? Stavite sve rukopise na internet, i neka nastavnici glasaju.
Ministar: Ih, nastavnici. Na njih se može uticati.
Poslanik: A na recenzente ne može? Hiljade nastavnika se može korumpirati, a tri recenzenta ne može?
Ušteda roditeljima, preko dječijih leđa
Poslaničko pitanje:
Mogu li ja samo kratko? U članu 3. (Osobine udžbenika) propisuje se da "(1) Udžbenik treba da se koncipira tako da se ne predviđa mogućnost za crtanje i pisanje, osim u udžbenicima stranih jezika gdje je to neophodno za savladavanje određenih nastavnih sadržaja." Zašto je crtanje i pisanje neophodno za učenje stranog jezika, a nije za učenje maternjeg?
Ministar: Intencija je da se udžbenici koriste više godina...
Poslanica: I da djeca ne rješavaju zadatke u udžbenicima, nego da sve prepisuju. U 21. vijeku.
Ministar: Neće prepisivati, rješavaće ih u vježbankama.
Poslanica: Dakle, roditelje ćete poštedjeti kupovine udžbenika svake godine, ali nećete kupovine vježbanki. A djeca će umjesto jedne knjige, na leđima nositi dvije. Pa će roditelji ono što uštede na polovnim udžbenicima moći uložiti u ispravljanje kičmi.
Ministar: Vježbanke su neobavezne.
Poslanica: Znači, djeca će prepisivati vježbe u sveske.
Ministar: Neće, ako će koristiti vježbanke.
Poslanica: Koje nisu obavezne?
Ministar: Tako je.
Poslanica: Pola djece u razredu će ih koristiti, a pola neće.
Ministar: Ako nastavnik odluči, koristiće ih svi.
Poslanica: Jer će onda postati obavezne?
Ministar: Neće. Ako roditelj ne želi da kupi vježbanku, ne mora.
Poslanica: Ali će onda njegovo dijete prepisivati, dok ostala neće?
Ministar: Roditelj najbolje zna šta je dobro za njegovo dijete.
Poslanica: Ali se kod obaveznog udžbenika ne pita?
Premijer: Ovo nikud ne vodi. Dao sam vam riječ za poslaničko pitanje, a ne za unakrsno ispitivanje. Ko se još javlja za diskusiju? Samo opozicija...
Dupli standard
Poslaničko pitanje:
Uvaženi skupe,
U vezi sa članom 8. (Udžbenik na jeziku i pismu nacionalne manjine, udžbenik za vjersku nastavu) stav (3) – "Ministar odobrava udžbenik za vjersku nastavu, na osnovu pozitivnog mišljenja nadležne vjerske zajednice, odnosno na osnovu ekspertnog mišljenja ukoliko je sproveden postupak ekspertize" – postavio bih pitanje: da li ovo znači da su vjerski udžbenici izuzeti iz procedure recenziranja i odobravanja koja važi za sve ostale?
Ministar: Nisu, njih recenziraju vjerske zajednice.
Poslanik: Zašto?
Premijer: Zato.
Potreba za upotrebom
Poslaničko pitanje:
Cijenjena predsjedateljice, zastupnici, zastupnice,
Ja imam neke nejasnoće vezano za član 14. (Broj odobrenih udžbenika). Tu stoji, citiram:
"(1) Ministarstvo će odobriti za svaki predmet i za svaki razred dva najbolje rangirana udžbenika po ostvarenim bodovima, uz obavezu da prvorangirani udžbenik isključivo bude u upotrebi.
(2) Ostali udžbenici se mogu naći u upotrebi u slučaju povlačenja iz upotrebe prvorangiranog udžbenika i to na način da drugorangirani udžbenik bude odobren za upotrebu.
(3) Rangiranje udžbenika se vrši u skladu sa brojem osvojenih bodova od strane recenzenata.
(4) U svim razrednim odjelima istog razreda za jedan nastavni predmet u upotrebi može biti samo jedan udžbenik i dopunsko nastavno sredstvo istog autora, skupine autora, odnosno izdavača."
U stavu jedan piše da će se odobriti dva udžbenika, a u stavu dva da će se odobriti i ostali, biva treći i četvrti i peti, nakon što se odobri i drugi. Moje pitanje za ministra je: zar drugi već nije odobren u prvom stavu? Dalje, zašto će se odobriti svi ostali, a ne samo treći? Drugi stav treba promijeniti.
Ministar: Kako?
Premijer: Šta je problem sa drugim stavom? Nećemo ovako do izbora.
Poslanik: Ponavljam: "Ostali udžbenici se mogu naći u upotrebi u slučaju povlačenja iz upotrebe prvorangiranog udžbenika i to na način da drugorangirani udžbenik bude odobren za upotrebu." Dakle, smisao je da kad se povuče iz upotrebe jedan, mogu se naći u upotrebi i ostali na način da bude u upotrebi drugi. Koliko ja razumijem, ostali se ne mogu naći u upotrebi, nego se prvi naredni sa liste može odobriti za upotrebu.
Premijer: Dobro, onda ćemo to preformulisati. Dalje, ko se javlja za riječ?
Poslanik: Nisam završio. Iz ovog Nacrta se ne vidi šta se dešava kad se udžbenik povuče iz upotrebe. Hoće li se roditeljima vratiti novac, ili će drugi dobiti besplatno?
Ministar: Besplatno. Troškove snosi izdavač povučenog udžbenika. To smo predvidjeli...
Poslanik: Niste jasno. U članu 18. (Dokumentacija izdavača) stoji doslovce, u stavu
2: "(2) Prije donošenja rješenja o upotrebi udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava, izdavači su dužni dostaviti Ministarstvu izjavu izdavača o preuzimanju pune odgovornosti za sve pogreške koje se pojave u odštampanom udžbeniku, radnom udžbeniku i drugim nastavnim sredstvima, a kojih nije bilo u parafiranom probnom primjerku udžbenika uključujući i finansijske troškove za uklanjanje uočenih nedostataka."
Tu ne piše da snosi troškove povlačenja udžbenika, odnosno distribucije novog. A ne mislim ni da bi trebalo, jer od trenutka kad je odobren, udžbenik nije odgovornost izdavača, nego recenzenata, stručnog tima, i Ministarstva. Tu se radi o velikim novcima, o poslovnim interesima, zakon mora predvidjeti i pravni lijek za izdavače.
Premijer: Nismo mi pravna apoteka, nego skupština.
Poslanik: Nisam završio. Cijela procedura oko odobravanja je zamršena, nejasna, nedomišljena. Predvidjeli ste da udžbenike ocjenjuju četiri recenzenta, ali da dva eliminišete. A onda opet sva četiri moraju parafirati svaku stranicu rukopisa. Zašto? I šta ako se recenzenti ne slažu? Naprimjer, jedan misli da je Molijer pisao u 19. vijeku, a drugi da nije.
Premijer: A u kojem je, ako nije u devetnaestom?
Poslanik: U sedamnaestom.
Ministar: Zato imamo superrecenzente, da o tome odluče.
Poslanik: Imalo ih je i Federalno ministarstvo, pa je opet u upotrebi udžbenik u kome je Molier pisac iz 19. vijeka. I u kojem je turban zavoj oko kape. Imate cijelu studiju slučaja o greškama u procesu odobravanja udžbenika, jeste li upoznati s njom? Jeste li je koristili u pripremi ovog nacrta?
Ministar: Nismo, angažovali smo eksperte...
Poslanik: Koje? Možemo li znati imena eksperata koji su sastavili ovaj nacrt? Zašto nije potpisan?
Premijer: Potpisan je. Potpisala ga je predsjedateljica skupštine.
Predsjedateljica: Molim? Nisam vas pratila, računala sam je li vrijeme za pauzu...
Opacitet
Poslaničko pitanje:
Uvažena predsjedateljice, uvaženi premijeru, ministre, uvažene kolege poslanici,
Članom 10. (Zahtjev za odobrenje udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava) stav (2) određeno je da "Uz zahtjev, izdavač podnosi i u štampanoj i elektronskoj formi prilaže:
- a) rukopis udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava u cijelom obimu, numerisan, uvezan, likovno-grafički oblikovan i jezički uređen, u pet primjeraka, pod šifrom;"
a u tački d:
"d) mišljenje Ministarstva da rukopis udžbenika zadovoljava stručne kriterije, da je rukopis udžbenika usklađen sa kantonalnim nastavnim planom i programom i da je neophodno izdavanje tog udžbenika u skladu sa iskazanim potrebama kantona."
Premijer: Dobro, nećete sad čitati cijeli nacrt. Nećemo cijeli mandat raspravljat o jednom nacrtu. Šta je problem?
Poslanik: Pa problem je što se rukopis predaje pod šifrom Ministarstvu, a uz rukopis Mišljenje ministarstva da je rukopis usklađen sa nastavnim planom i sa potrebama Kantona.
Premijer: Šta je tu problem?
Poslanik: Pa što se daje rukopis pod šifrom, ako se već zna čiji je?
Ministar: Zna Ministarstvo, ali ne znaju recenzenti.
Poslanik: A to mišljenje ne daju recenzenti?
Ministar: Ne. To se mišljenje daje od strane Ministarstva.
Poslanik: Koga tačno u Ministarstvu?
Premijer: Pa ne očekujete valjda da u zakonu stoje imena!?
Poslanik: Ne, ali nisam očekivao ni da će u zakonu stajati veličina slova, i proreda, stepen opaciteta...
Premijer: Čega???
Poslanik: Opaciteta.
Premijer: Šta je to?
Poslanik: Stepen neprozirnosti. Ali ne Nacrta, nego papira.
Drugi poslanik: Mogu li ja, po istoj stvari. To piše u članu 30. (Štampanje udžbenika). Citiram: "(1) Knjižni blok se štampa na mat papiru, najmanje gramature 80 g/m2, a najveće 90 g/m2. Papir za udžbenike i druga nastavna sredstva treba biti ekološki čist te treba imati stepen bjeline manji od 110% (poželjno bez optičkih bjelila) i stepen neprozirnosti (opacitet) najmanje 90%. U izuzetnim slučajevima, kad to zahtijevaju posebni razlozi, udžbenici se štampaju na premazanom papiru maksimalne gramature do 115 g/m2 (likovna kultura, muzička kultura, geografija i slično)."
Ja molim ministra da mi objasni kakav je to premazan papir.
Ministar: Pa papir koji je premazan.
Poslanik: Čime?
Premijer: Pa samo mu ime kaže, premazom.
Poslanik: Kakvim premazom?
Premijer: Premazom za papir. Neće valjda premazom za drvo.
Ministar: A papir treba biti ekološki čist. To smo isto ugradili u zakon.
Poslanik: Prema kojem certifikatu?
Ministar: Šta prema kojem certifikatu?
Poslanik: Prema kojem certifikatu je ekološki čist: Nordic Swan, EU FLower, FSC in PEFC, ÖKOPAplus, Gmund EKO..?
Premijer: Zašto je to bitno?
Poslanik: Zato što u članu 2. predlažete da se podzakonskim aktom utvrđuju, citiram: "naučni, pedagoški, psihološki, didaktičko-metodički, etički, jezični, likovno-grafički i tehnički zahtjevi i standardi za izradu udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava kao vrsta i oblici u kojima udžbenici i dopunska nastavna sredstva mogu biti izdana, kao (štampano izdanje, elektronsko izdanje, ili komplet udžbenika višestruke namjene)", a u zakonu se bavite veličinom slova i proreda, i gramaturom papira.
Premijer: Nećemo ovako do prekosutra...
Poslanik: A gdje vam se žuri? Ako napišete u zakonu ekološki papir, onda morate napisati i šta pod tim podrazumijevate. Kao što ste napisali da korice moraju biti kunzdruk, 250 do 300 grama. Ne znam da li je uvaženom premijeru poznato da je sada trend u svijetu da se ekološki papir pravi od stočne balege.
Premijer: Nije nam ideja bila da udžbenike pravimo od balege.
Poslanik: Ali sudeći po ovom zakonu, jeste da pravite balegu od udžbenika.
