Ono o čemu prosvjetni radnici u Tuzlanskom kantonu raspravljaju pred početak svake školske godine jeste – kome će pripasti peti razredi jer oni, bez obzira na potrebe djece, spašavaju normu, nekada učiteljima i učiteljicama, ali češće nastavnicima i nastavnicama!
Iako u dijelu Zakona o osnovnom obrazovanju s podnaslovom Način i organizacija nastave u petom razredu stoji da Nastavu u petom razredu u pravilu izvodi nastavnik razredne nastave, osim nastave nastavnih predmeta: strani jezik, osnovi tehnike i informatike i vjeronauk, u mnogim školama nju još uvijek izvode nastavnici predmetne nastave. To nije protivno Zakonu jer dalje u tekstu stoji: Izuzetno, cjelokupna nastava u V razredu može se organizirati na način da nastavne sadržaje iz svih nastavnih predmeta realizuju nastavnici predmetne nastave, uz prethodno pribavljanje saglasnosti Ministarstva. Ovo nije ništa novo i godinama se balansira pojava tehnološkog viška davanjem saglasnosti i posudbom petih razreda predmetnoj nastavi. Čemu onda rasprava? Zašto nastavnici razredne i predmetne nastave skaču jedni na druge kao vrane kada se otvori ova tema (a otvori se na svakoj kafi i u svakoj Viber grupi, i ne samo kada konkurs za prijem u radni odnos nastavnika i stručnih saradnika u osnovnim i srednjim školama bude raspisan, već krene od marta, kada krene i upis prvačića i kada zaposleni na određeno počnu brojati moguće radne pozicije, a oni na neodređeno časove, plašeći se da će baš oni biti tehnološki višak). U toj opštoj otimačini za radno mjesto peti razredi postaju slamka za spas. A ko ima prednost? Nastavnici i profesori predmetne nastave koji bi mogli postati tehnološki višak ili nastavnici i profesori razredne nastave koji uveliko prednjače po broju nezaposlenih na spiskovima Službe za zapošljavanje TK?
Naime, prema evidenciji Javne ustanove Služba za zapošljavanje TK od 31. 8. 2020. godine (namjerno uzimamo podatak s ovim datumom jer su krajem avgusta na evidenciju Službe za zapošljavanje prijavljeni nastavnici i profesori koji su tokom godine bili u radnom odnosu na određeno, te je ovo najrealniji podatak o broju nezaposlenih prosvjetnih radnika na području TK), broj prijavljenih, nezaposlenih prosvjetnih radnika na prostorima iznosi 1.624: 238 profesora i 83 nastavnika razredne nastave i 1.303 profesora i nastavnika predmetne nastave. Prema ovim podacima, nezaposleni nastavnici i profesori razredne nastave, njih 321, čine 19,77% ukupnog broja nezaposlenih prosvjetnih radnika. Poređenja radi, ukupan broj profesora muzičkih predmeta iznosi 25, odnosno 1,54% nezaposlenih profesora muzičkih predmeta, broj profesora geografije 74 ili 4,56% nezaposlenih profesora geografije, profesora historije 128 ili 7,88% i tako dalje.
Zašto su ove brojke ovakve i zašto razredna nastava prednjači po broju na spiskovima nezaposlenih? Zašto se iz godine u godinu pojavljuje sve veći broj nastavnika i profesora koji su tehnološki višak u predmetnoj nastavi? Da li Ministarstvo obrazovanja u Vladi TK davanjem saglasnosti da peti razredi budu posuđeni predmetnoj nastavi čini medvjeđu uslugu prosvjetnim radnicima? Naime, ima jedna kvaka kada je u pitanju dugogodišnje posuđivanje petih razreda predmetnoj nastavi: tokom te posudbe mnogi predmetni nastavnici, predavajući upravo u tim petim razredima, uvezuju staž i ostvaruju pravo da nakon tri pune godine rada, ulazeći u četvrtu, dobiju radni odnos na neodređeno vrijeme jer Zakon o radu u FBiH, br. 26/16, član 22, stav 4, kaže: Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme, na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Dakle, na osnovu posuđenih petih razreda povećava se broj stalnih zaposlenika u predmetnoj nastavi. Onda dolazi do sve veće pojave tehnološkog viška u predmetnoj nastavi. Za to vrijeme broj nastavnika i profesora razredne nastave kojima, po zakonu, u pravilu pripadaju ti peti razredi, sve više raste na evidencijama Službe za zapošljavanje, i eto nas u začaranom krugu.
Fikret Vrtagić, pomoćnik za obrazovanje i nauku TK, kaže da peti razredi po pravilu pripadaju razrednoj nastavi, ali da škole, da bi smanjile broj zaposlenika koji ostaju bez punih nastavnih normi, od Ministarstva traže saglasnost da nastavu u petom razredu realiziraju nastavnici predmetne nastave.
Nastavu u petom razredu osnovne škole u pravilu realizira nastavnik razredne nastave, izuzev nastave stranog jezika, osnova tehnike i informatike i vjeronauke. Izuzetno, cjelokupna nastava u petom razredu može se organizirati na način da nastavne sadržaje iz svih predmeta realiziraju nastavnici predmetne nastave, uz pribavljenu saglasnost Ministarstva. Osnovne škole uglavnom se opredjeljuju da nastavu u petim razredima realiziraju nastavnici predmetne nastave, nastojeći da spriječe da veći broj nastavnika predmetne nastave postane takozvani tehnološki višak.. Ministarstvo razmatra svaki zahtjev, cijeni razloge navedene u zahtjevu i odlučuje o davanju saglasnosti, pojašnjava Vrtagić. Naglašava da ne postoji pisani akt sa kriterijima na osnovu kojih Ministarstvo cijeni da li da da saglasnost ili ne, nego procjenjuje šta je bolje, odnosno da li bi više učitelja ili nastavnika ostalo bez norme.
Na području Tuzlanskog kantona djeluje jedna privatna i 89 javnih osnovnoškolskih ustanova, među kojima su i dvije osnovne muzičke i dvije specijalne škole. U školskoj 2021/21. godini osnovne škole pohađa 36.956 đaka. Na početku školske godine djelimično ili u potpunosti bez norme je ostalo 139 nastavnika koji su, odlukama Komisije za zbrinjavanje zaposlenika koji su djelimično ili u potpunosti ostali bez radnih zadataka, zbrinuti u drugim školama. Za ovu školsku godinu 32 osnovne škole dobile su saglasnost Ministarstva da nastavu u petim razredima realiziraju nastavnici predmetne nastave, u preostale 53 osnovne škole nastavu u petim razredima realiziraju nastavnici razredne nastave.
Na pitanje koliko je dobro ili loše da djeca u uzrastu od devet ili deset godina u javnom obrazovanju dobiju različite sadržaje, pa pola petačića ima učiteljice, a pola nastavnike, profesorica na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu Sanela Merjem Rustempašić upozorava da u obrazovanju niko ne razmišlja o djeci i o tome šta učiteljica znači u osjetljivim godinama odrastanja i šta djeci znači učiteljica koja je educirana za rad sa desetogodišnjacima...
Ključna stvar je da se u ovoj preraspodjeli ili otimačini petih razreda, zarad brojanju časova, fokus u potpunosti maknuo sa dobrobiti učenika! Jedino su nastavnici razredne nastave u toku formalnog dodiplomskog studija slušali i polagali određene metodike, a metodika za predškolski uzrast, za razrednu i predmetnu nastavu, nije ista. Jedino su nastavnici razredne nastave educirani za međupredmetnu korelaciju, što je važno zbog mnoštva novih pojmova s kojima se učenici sreću u petom razredu; jedino su oni slušali i polagali Razvojnu psihologiju sa fokusom na učenike od šest do deset godina. S druge strane, mislim da s pravom možemo reći da nastavnici predmetne nastave nemaju potrebnu edukaciju za ulazak u pete razrede. Niko ne spori njihovu stručnost, ali je riječ o metodičkom pristupu određenoj dobnoj skupini. Ilustracije radi, moja okolina, priroda i društvo su najbolji primjer apsurdnosti – samo studenti razredne nastave slušaju i polažu metodiku nastave poznavanja prirode i društva, a ovim cirkusom se taj predmet dodjeljuje nastavnicima biologije, historije ili geografije, koji ovu metodiku uopšte nisu polagali, kaže profesorica Rustempašić.
I tako su nezaposleni nastavnici i profesori razredne nastave nezadovoljni zbog dugogodišnjeg posuđivanja petih razreda jer su mnogi od njih na evidencijama Službe za zapošljavanje još od 2004. godine, pa i duže, dok su nastavnici i profesori predmetne nastave zadovoljni ovom praksom i ne razumiju nezadovoljstvo učitelja i učiteljica.
