Od danas, pa do sjednice kantonalne skupštine zakazane za 31. januar 2018, Školegijum će svaki dan objavljivati po jedan članak posvećen Nacrtu zakona o udžbenicima, s ciljem da podsjeti čitaoce na površnost, neozbiljnost, neznanje i neodgovornost odgovornih u Ministarstvu za obrazovanje (nauku i mlade) Kantona Sarajevo, ovaj put bez naivne nade da će potpisnica ovakvih sramotno nedomišljenih i ignorantskih dokumenata – Ana Babić, predsjedavajuća Skupštine – uskratiti svoj potpis. (Simbolično, a praktično: skinuti prijedlog s dnevnog reda, dok se ne pripremi kvalitetno i stručno i ne podnese u obliku koji ne vrijeđa inteligenciju poslanika, poslanica, te građana i građanki čije povjerenje uživaju.)
Upravo izrečene ocjene ilustrovaće se na osnovu izvoda iz stenjograma sa sjednice koja će biti održana u navedenom terminu.
Nas tri brata, oba ratujemo
Poslaničko pitanje:
Poštovana predsjedateljice, poštovani premijeru, ministre,
U članu 26. (Povlačenje udžbenika iz upotrebe i postupak brisanja udžbenika sa Spiska) u stavu (3) piše: "Tim superrecenzenata za pojedini udžbenik broji tri člana formira se od predstavnika nastavnika iz nastavnog procesa i po mogućnosti nastavnika metodičara za konkretan nastavni predmet sa univerziteta, oba sa najmanje po deset godina iskustva."
Predlažem amandman, koji glasi:
"Tim superrecenzenata za pojedini udžbenik broji tri člana formira se od predstavnika nastavnika iz nastavnog procesa i po mogućnosti nastavnika metodičara za konkretan nastavni predmet sa univerziteta, obatri sa najmanje po deset godina iskustva."
Predsjedateljica: Stavljam amandman na izjašnjavanje. Ko je za...
Lica i recenzenti
Poslaničko pitanje:
Poštovana predsjedateljice, poštovani premijeru, ministre,
U članu 10. (Zahtjev za odobrenje udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava), pod tačkom (k) stoji da izdavač mora dostaviti "dva primjerka recenzija odnosno stručnih mišljenja za rukopise od strane dva lica sa odgovarajućim visokim obrazovanjem, kompetencijama iz određenog predmeta i / ili stručne oblasti, sa desetogodišnjim iskustvom, od strane recenzenata koje angažira izdavač." Ovdje je jasno da recenzente angažira izdavač, ali nije jasno s kojim ciljem.
Ministar: Pa da napišu dvije recenzije, kako nije jasno.
Poslanik: Ne, recenzije pišu dva lica sa odgovarajućim visokim obrazovanjem, kompetencijama iz određenog predmeta i/ili stručne oblasti, sa desetogodišnjim iskustvom.
Ministar: Pa ta dva lica su recenzenti.
Poslanik: Od čije strane?
Ministar: Od strane izdavača.
Poslanik: Dakle, smisao je ovaj: da izdavač mora dostaviti dvije recenzije od strane dva recenzenta angažirana od strane izdavača?
Ministar: Tako je.
Poslanik: A šta onda radi stručni tim recenzenata od četiri člana izabrana od strane Ministarstva?
Ministar: Ocjenjuje rukopise recenzirane od strane recenzenata izabranih od strane izdavača.
Poslanik: U članu 12. (Stručni timovi za recenziranje udžbenika), stav (7) predviđa se da "od četiri ocjene recenzenata, najniža i najviša ocjena neće ulaziti u ukupan zbir bodova kojim se vrednuje rukopis udžbenika". Da li to znači da će se udžbenik birati na osnovu dvije recenzije od strane šest recenzenata?
Ministar: Ne, nego od strane dva recenzenta.
Poslanik: Koja?
Ministar: Ona koji daju najsrednjije ocjene.
Poslanik: Hvala. Nemam više pitanja.
Ministar: Hvala bogu.
Švedski sanduk
Poslaničko pitanje:
Uvažena profesorice, uvažena gospodo, kolege poslanici,
Ja imam nedoumica oko člana 2 (Pojmovi). Tu se udžbenik definiše kao, citiram: "didaktički oblikovano nastavno sredstvo koje se koristi u odgojno-obrazovnom radu u školi za sticanje znanja, vještina, formiranje vrijednosnih stavova, podsticanje kritičkog razmišljanja, unapređenje funkcionalnog znanja i razvoj intelektualnih i emocionalnih sposobnosti učenika, a čiji su sadržaji utvrđeni nastavnim planom i programom koji je baziran na ishodima učenja." Primjećujem da nigdje ne piše da je udžbenik knjiga, štampana stvar. Po ovome kako stoji u zakonu, udžbenik bi mogao biti i švedski sanduk u sali za tjelesni odgoj.
Premijer: Kako se švedskim sandukom potiče kritičko mišljenje?
Poslanica: Isto kao i s udžbenikom matematike: nikako, ako je nastavnik nekritičan. Meni je inače čudno da vi idete sa zakonom o udžbenicima prije zakona o nastavnicima.
Premijer: Vama je u opoziciji sve čudno što mi predlažemo.
Poslanica: Još nisam završila. U pojmovima ste objasnili šta je radna sveska, zbirka zadataka, što je nepotrebno, jer to svi znaju. Niko za zbirku zadataka neće reći da je radna sveska. Ali ste propustili da objasnite šta znači, naprimjer, jezički uređen rukopis. Niste rekli na kojem jeziku će se udžbenici štampati. Niste naveli hoće li oba pisma biti podjednako zastupljena. Imate član 5 (Udžbenički standard), ali sadržaj tog člana nema veze sa standardima nego sa didaktičkim, metodičkim i pedagoškim principima. Ne znamo, naprimjer, šta znači spor u smislu autorskih prava, kako se određuje uža specijalnost, šta je odgovarajući fakultet za diplomu lektora, šta znači u pravilu, kakvom pravilu, šta su minimalni tehnički uslovi...?
Premijer: Pa kad bi sve to objašnjavali, zakon bi imao petsto stranica.
Poslanica: Onda niste morali objašnjavati ni pobočne linije po tazbinstvu.
Ministar: Objasnili smo minimalne tehničke uslove. To je poglavlje X.
Poslanica: To nisu minimalni tehnički uslovi, nego obavezne ili propisane i preporučene grafičke veličine. Tehnički uslovi su jedno, format stranice, veličina pisma i kakvoća papira drugo.
Premijer: A vi ste stručnjakinja za štampu?
Poslanica: Nisam, ali sam pitala stručnjaka. I evo šta kaže: "Ovdje se prije svega misli na tehničke karakteristike knjige, i one se DJELOMIČNO propisuju: format, vrsta papira (njegova gramatura) i sl., ali i ostavljaju nedorečenim u smislu kvaliteta izbijeljenosti i opaciteta što su čisto optičke vrijednosti (član 30, stav 1). Nedorečenost se odnosi i na vrstu poveza, jer se samo zahtijeva da knjiga ... 'treba da omogućava višegodišnju upotrebu' (član 31), a ne navodi precizno taj povez (npr. lajmano, ili šiveno koncem!?!). Dakle, djelomično se propisuju tehničke karakteristike knjige (član 28, član 30 - stavke 1 i 2, pa i član 32, stav 2), a djelomično sugerira kako GRAFIČKI OBLIKOVATI (član 29, stav 1, 2, 3 i 4; član 30, stav 3 i 4). U članu 29, stav 1 se naslovljava sa 'pismo udžbenika' ali se ne navodi to pismo (njegov tačan naziv – npr. Times New Roman), već se OPISNO ističe samo zahtjev za jasnoćom grafičkog znaka i čitljivošću teksta... Jasno je da ovako formulisani kriteriji ostavljaju slobodan prostor da npr. imaginarni član komisije na osnovu svojih – subjektivnih doživljaja 'bjeline papira' ili 'čitljivosti grafičkog znaka', a ne na osnovu objektivnih i preciznih kriterija može OSPORITI neki od kandidiranih (na konkurs prijavljenih) udžbenika..." A ovo se ne odnosi samo na tehničke karakteristike, nego na cijeli biznis sa udžbenicima.
Za nestrpljive, i Zastupnike i zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, cijeli stenjogram.
