To je određeno članom 9 pomenutog dokumenta. U stavu 1 tog člana riješeno je pitanje Upravnog odbora: Predsjedniku i članovima upravnog odbora Univerziteta koji su zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovog Zakona prestaje mandat. Vlada Kantona i Senat Univerziteta će imenovati predsjednika i članove privremenog upravnog odbora Univerziteta u roku od tri dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona i njihov mandat će trajati do imenovanja upravnog odbora u skladu s odredbama Zakona.
Stavom dva smijenjen je rektor: Licu zatečenom na dužnosti rektora Univerziteta na dan stupanja na snagu ovog Zakona prestaje mandat. Funkciju rektora Univerziteta do imenovanja vršioca dužnosti rektora, obavljat će najstariji član Senata ili drugi član Senata kojeg odredi Senat ukoliko najstariji član Senata ne bude u mogućnosti obavljati tu funkciju. Vršioca dužnosti rektora Univerziteta imenovat će Skupština Kantona na prijedlog Komisije za obrazovanje, kulturu, sport i mlade Skupštine Kantona.
Stavom tri dužnosti su razriješeni prorektori: Prorektorima zatečenim na dužnosti na dan stupanja na snagu ovog Zakona prestaje dužnost. Vršioce dužnosti prorektora imenovat će Senat Univerziteta na prijedlog vršioca dužnosti rektora Univerziteta.
Ova tri stava u Prijedlogu su određena kao prelazne odredbe za stvaranje uslova za funkcionisanje Univerziteta u Tuzli. U Prijedlogu su također navedeni razlozi za donošenje Zakona, a to je: grubo kršenje odredbi važećeg Zakona o visokom obrazovanju od strane menadžmenta i drugih organa JU Univerziteta u Tuzli čime je Univerzitetu nanesena šteta i dovedeno je u pitanje njegovo dalje funkcionisanje.
Ničim nije obrazloženo u čemu se ogleda grubo kršenje Zakona, kakva je šteta nanesena Univerzitetu te kako je ta šteta dovela u pitanje daljnje funkcionisanje Univerziteta. Što je posebno važno, nije obrazloženo koliko je pojedinačno za štetu odgovoran svaki član UO, svaki smijenjeni prorektor te rektor. I, ako se radi o šteti koja dovodi u pitanje funkcionisanje Univerziteta, da li je onda smjena dovoljna sankcija? O tom isto nije govoreno, niti se zna da li je ikakva prijava protiv smijenjenih bilo kome podnesena.
Prijedlog je na dnevni red uvršten na početku sjednice na inicijativu predsjednika Kluba poslanika Stranke demokratske akcije Mirze Omerdića. To je, ujedno, i razlog zašto su poslanici Socijaldemokratske partije BiH napustili glasanje i nisu se izjasnili o prijedlogu. Tako je prenijela Federalna novinska agencija, a njihovo saopštenje nalazi se i na zvaničnoj stranici tuzlanskog SDP-a. Naime, na sjednici Kolegija skupštine održane 13. marta to nije bilo predloženo kao tačka dnevnog reda, a da tako mora biti određeno je u članu 60 Poslovnika Skupštine TK. Tamo, između ostalog, stoji: Na sjednici ne može biti podnešen zahtjev za izmjenama dnevnog reda.
U Rječniku pojmova TK hitni postupak je definiran na sljedeći način: Procedura donošenja zakona kada se zaključi da bi donošenje u redovnoj proceduri prouzrokovalo štete za Tuzlanski kanton. U Skupštini se o tome izjašnjava kao o prethodnom pitanju, prije utvrđivanja dnevnog reda.
U članu 146 već citiranog Poslovnika stoji: Zakoni se, po pravilu, ne donose po hitnom postupku.
Izuzetno, po hitnom postupku može da se donese samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba i ako bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo da izazove štetne posljedice za društvene interese u Kantonu.
Mirza Omerdić, podnosilac Prijedloga, nije naveo kako smijenjeni štete društvenim interesima Kantona. U svojoj izjavi za Fenu, kao razlog je naveo poremećene odnose na samom Univerzitetu te nedostatak koordinacije između Upravnog odbora Univerziteta i Vlade kantona: Očigledno su na UNTZ poremećeni odnosi, ne postoji mogućnost da se napravi koordinacija između kantonalne vlade, Upravnog odbora UNTZ, te je jedini način na koji Skupština TK može djelovati je donošenjem izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju TK. Izmjena ovog zakona podrazumijeva da prestaje mandat aktuelnom rektoru i prorektorima, te upravnom odboru UNTZ, a Skupština TK preuzima nadzor nad radom UNTZ u narednih 6 mjeseci, na taj način što će imenovati vršioca dužnosti rektora.
U čemu se ogledaju ti poremećeni odnosi te nedostatak koordinacije nije objašnjeno. Iako spominje odnos Vlade i UO UNTZ, mišljenja Vlade o Prijedlogu zakona nije bilo. I po Poslovniku o radu Skupštine neophodno je mišljenje Vlade o svim zakonima koji se upućuju u hitnu proceduru. Definisano je tako članom 148 Poslovnika: Ako prijedlog nije podnijela Vlada, Skupština će prije odlučivanja od nje zatražiti mišljenje o ovom prijedlogu.
Inače, na dnevnom redu sjednice, u dokumentu na osnovu kojeg je sjednica sazvana, stajala je samo jedna tačka: Razmatranje Informacije o stanju na Univerzitetu u Tuzli sa posebnim osvrtom na aktuelna dešavanja na Univerzitetu u Tuzli.
Incident u vezi s Univerzitetom u Tuzli, koji je bio i direktan povod za sjednicu, desio se 5. marta na Rudarskom fakultetu. Na sastanku su prisustvovali, pored ljudi s Univerziteta, uključujući sad već smijenjenog rektora Samira Nurića, i kantonalni premijer Bego Gutić te predsjednik Kantonalnog odbora SDA Mirsad Kukić. Sastanak je, prema medijskim izvještavanjima, od kojih je jedno od najiscrpnijih napravila Federalna televizija, organizovan zbog rasprave o kadrovskoj politici Univerziteta. Između Bahrije Šarića, jednog od prorektora Univerziteta, također smijenjenog Prijedlogom zakona, i Danijala Sprečića, dekana Mašinskog fakulteta, došlo je do fizičkog obračuna. Taj obračun je u drugi plan gurnuo činjenicu da su na sastanku prisustvovali ljudi koji s Univerzitetom nemaju nikakvu vezu niti pravo uticaja na njegovu kadrovsku politiku, a to su spomenuti Bego Gutić i Mirsad Kukić, dva, po funkcijama, najznačajnija predstavnika vladajuće SDA u Kantonu Tuzla.
Na press konferenciji koju je rektor Samir Nurić organizovao 8. marta požalio se da je izložen političkim pritiscima mjesecima. Premijer Bego Gutić je dan poslije također organizovao press konferenciju na kojoj je rekao da na rad Univerziteta nema političkih pritisaka. Jedna od stvari koje je spomenuo u vezi sa sastankom ticala se izbora članova Senata Univerziteta. Gutić tu zamjera rektoru činjenicu da dekani ne mogu biti članovi Senata Univerziteta iako im Zakon o visokom obrazovanju to omogućava. No, u zakonu dekani nisu ni izričito spomenuti niti im se izričito zabranjuje da budu članovi Senata. U članu 59 tog zakona samo stoji da: senat javnog univerziteta broji 33 člana, s tim da iz akademskog osoblja ne može biti više od 27 članova. Koji članovi, nije jasno određeno. Činjenica, međutim, jest da je novim Statutom Univerziteta u Tuzli, donesenim u februaru ove godine, u članu 51, rečeno da se u Senat iz akademskog osoblja biraju: po dva člana Senata sa svakog fakulteta/ADU iz reda nastavnika koji su članovi NNV/UNV, a koje na prijedlog Dekana tajnim glasanjem bira NNV/UNV. Mogućnost imenovanja dekana nije spomenuta.
Prije samog incidenta rektor Nurić je za Školegijum govorio o novom izboru članova u Senat. Novi način odabira objasnio je potrebom za sprečavanjem izbornog inženjeringa: Prije donošenja novog Statuta imali smo slučajeve gdje usljed nedostatka procesnih pravila za izbor u Senat jedna te ista osoba, spram učešća u nastavi, glasa na nekoliko nastavno-naučnih vijeća što se vremenom pretvorilo u izborni inžinjering. Sada je to precizno uređeno na način da su ovakve mogućnosti otklonjene te se na svim fakultetima na jednak način biraju predstavnici u Senat.
Uglavnom, šta je stvarni razlog napetosti na relaciji Vlada TK – Univerzitet trebalo je biti riješeno na sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona kroz raspravu o informaciji o stanju na Univerzitetu. Ubacivanje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju na dnevni red sjednice obesmislilo je bilo kakvu raspravu. Tim prijedlogom, prije same rasprave, presuđeno je jednoj strani političkim putem: onoj univerzitetskoj – smijenjena je. Time je pogažena autonomija i samouprava Univerziteta koja mu je garantovana upravo izmijenjenim zakonom. Odabir vršioca dužnosti rektora bit će, također, politički čin jer će ga birati Skupština Kantona. Član 8 Zakona o visokom obrazovanju TK propisuje šta je autonomija univerziteta. Visokoškolske ustanove, po tom zakonu, imaju pravo: izabrati svoje upravne organe i odrediti im mandat; i: urediti svoju unutrašnju organizaciju vlastitim pravilima u skladu sa ovim i drugim zakonima i drugim propisima.
Zakon o visokom obrazovanju jasno propisuje i način smjene rektora, upravnog odbora i prorektora, kao i njihov izbor.
Protiv rektora Nurića je Upravni odbor, u skladu sa Zakonom, 13. marta pokrenuo smjenu. Za tu smjenu bila je potrebna natpolovična većina glasova u Senatu. Zašto vlast rezultat glasanja nije mogla sačekati, ukazati povjerenje Senatu da razmotri rektorov slučaj i odluči o njegovoj smjeni? Usput rečeno, Senat je i jedini značajniji faktor upravljanja Univerzitetom koji na Skupštini nisu smijenili, što znači da vlast u njega ima povjerenje. Što se tiče članova Upravnog odbora, Senat Univerziteta i Vlada Kantona mogu razrješavati dužnosti članove UO koje su oni imenovali. Ako Vlada ima povjerenje u Senat, zašto nema u članove Upravnog odbora koje je on imenovao? Zašto nema povjerenja da će Senat prepoznati eventualno njihovo štetno djelovanje? Zašto nema povjerenja u člana Upravnog odbora kojeg je ona sama imenovala? Itd. Niz je nejasnoća koje je brza odluka o smjeni gotovo cijele upravljačke strukture Univerziteta donijela i ostavila za sobom.
Ono što je, pak, jasno jest demonstracija političke sile. Slučaj otvara prostor sumnji da nije samo u opasnosti visoko obrazovanje već i da sve drugo može biti dovedeno pred zid po hitnoj proceduri.
