Grupa istoričara iz BiH priprema novi kurikulum za historiju/istoriju/povijest u Bosni i Hercegovini, koji će biti baziran na nalazima istraživanja Čemu (ne)učimo djecu i animirati djecu na kritičko promišljanje o istorijskim događajima, njihovim uzrocima i posljedicama. Rad na ovom kurikulumu predstavljen je u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu na prvoj javnoj tribini u okviru projekta Alternativni kurikulum za historiju/istoriju/povijest u Bosni i Hercegovini – doprinos promoviranju humanizma u nastavi historije i suočavanju s bosanskohercegovačkim kontroverzama, koji provodi Udruženje nastavnika i profesora historije/istorije/povijesti EUROCLIO HIP BiH.
Radimo na kreiranja alternativnog kurikuluma za nastavnike istorije koji će biti baziran na univerzalnim vrijednostima i dati doprinos promoviranju humanizma u nastavi. Projekat je izrastao iz istraživanja Čemu (ne)učimo djecu, u kom smo analizirali aktuelne, savremene udžbenike za istoriju/historiju/povijest u BiH. Ono što bismo mi željeli jeste da kreiramo kurikulum koji neće biti baziran na klasičnoj podjeli na razdoblja kojima su jasno definisane teme iz svjetske i nacionalne historije, nego da njegova okosnica budu univerzalne vrijednosti i teme koje ih na najbolji način promoviraju – objasnila je Melisa Forić-Plasto, članica tima koji priprema novi kurikulum.
Profesor Edin Veladžić pojasnio je da su, tražeći najbolje rješenje, analizirali neke od postojećih kurikuluma.
U pripremnom istraživanju analizirali smo nastavni plan i program koji se izvodi na hrvatskom jeziku, nastavni plan i program iz Republike Srpske, plan i program Kantona Sarajevo i nastavni program sedmih i osmih razreda Švicarske za Bern – rekao je Veladžić. Jedan panelista naglasio je da je analiza pokazala kako su kurikulumi u BiH pristrasni ili neutralni, što ostavlja prostora za različite i štetne interpretacije u udžbenicima. S druge strane, nastavni plan i program Berna suprotan je onom iz BiH jer su jasno definisani ciljevi i ishodi učenja, i akcenat je stavljen na pripremu za dalje obrazovanje i korištenje stečenog znanja. Upravo zbog toga alternativni kurikulum treba promovisati novi pristup učenju istorije/historije/povijesti, baziran na univerzalnim vrijednostima i kritičkom mišljenju, istaknuo je profesor Edin Radušić.
Mi ne želimo klasično gradivo, nego da koncept slobode proučavamo kroz različita istorijska razdoblja na primjerima svjetske, regionalne i bosanskohercegovačke istorije. Postojeći kurikulumi previše su neutralni, uniformisani i dosta šablonski prikazani. Mi smo se obavezali da ćemo napraviti tekst od 50 stranica kurikuluma, a ne deset stranica metodički neutralnih, fragmentiranih aktivnosti. Cilj je da povežemo uzroke i posljedice istorijskih događaja, a da pritom ne robujemo onom što imamo, nego da vrijednosti prikažemo kroz istoriju i istorijska razdoblja. Oko toga imamo dilema – da li ćemo oštetiti istoriju, jer s ovakvim pristupom naša djeca neće biti spremna za kviz, ali će znati neke druge stvari – kazao je Radušić.
Učesnici tribine izrazili su svoja očekivanja i želje, ali i zabrinutost zbog koncepta univerzalnih vrijednosti kao zapadnoevropskog kulturnog konstrukta.
O svim vrijednostima o kojima govorite različite zajednice su kroz povijest imale i imaju drugačiji odnos. Možda bi bilo dobro da na materijalu koji pripremite pojasnite različite društvene vrijednosti u različitim društvenim kontekstima i da istraživanje ne bude monoperspektivno. Stojim iza svih vrijednosti koje ste naveli, ali sam isto tako svjestan da one nisu univerzalne na način na koji bismo mi željeli. Ako već ne podržavate monoperspektivnost, želio bih da vidim kako ćete prikazati multiperspektivnost. Problem je kako promijeniti pristup temama – rekao je profesor Fahd Kasumović.
Jedna od nastavnica ukazala je na potrebu da se alternativni kurikulum koristi uz službeni.
Postoji službeni plan, a ovo je neki novi način, i to nam treba jer, kada radimo s učenicima –moramo proći kroz lekciju; učenik nam daje povratnu informaciju i eventualno malo kritičkog mišljenja. Učenici najčešće vrate informaciju koju su dobili i ne razmišljaju. Zbog toga bih ja voljela da imam alternativni kurikulum uz postojeći.
Njena kolegica naglasila je da bi jedan od bitnih segmenata projekta trebao biti obezbjeđivanje više slobode za nastavnike i profesore na časovima istorije.
Veća sloboda nastavnika i profesora je svrha koju ja vidim u vašem radu. Mi smo dosta sluđeni tim nastavnim planovima i nastavnim jedinicama. Tu je sve propisano – šta i koliko trebamo proći. Mislim da nastavnicima treba ponuditi više. Najveća vrijednost projekta na kom radite bila bi da profesori i nastavnici dobiju materijal koji će im pokazati da se može drugačije raditi i ohrabriti ih da pristupe temama na drugi način – istaknula je ova nastavnica.
Diskusiju je zaključila profesorica Melisa Forić-Plasto, članica tima koji priprema alternativni kurikulum, napomenom da su u njihovom radu, uz promociju univerzalnih vrijednosti, podjednako bitni i ishodi učenja, koji su centralni dio nastave, dok su univerzalne vrijednosti medij kroz koji učenici razvijaju svoje vještine.
