U Vladi Kantona Sarajevo postoji ideja i inicijativa da u Ilijašu bude osnovana ispostava sarajevske Druge gimnazije, potvrdio je ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Elvir Kazazović.
Postoji inicijativa koja je potekla od ministra finansija u Vladi Kantona Sarajevo (Jasmin Halebić - op. aut.). Ideja je da se napravi neka saradnja između škola koje su postigle uspjeh u Sarajevu i drugih gimnazija, da napravimo razmjenu nastavnika i učenika i na toj ideji su okupljene škole iz Ilijaša i Druga gimnazija - da osmisle tu saradnju i pokušaju pozitivnu praksu Druge gimnazije implementirati na druge škole – kaže Kazazović.
Direktor Druge gimnazije Seid Alibegović kaže da je bio na sastanku u vezi s ovom temom, da se govorilo o otvaranju ispostave Druge gimnazije u Ilijašu i Prve gimnazije u Hadžićima, ali da su učesnici sastanka insistirali na izradi elaborata koji bi procijenio sve mogućnosti.
Inicijativa je potekla od grupe ljudi iz Vlade Kantona Sarajevo i načelnika Opština Ilijaš i Hadžića, a mi, direktori Prve i Druge gimnazije, bili smo na sastanku i rekli smo da nećemo ići u taj proces dok ne vidimo elaborat koji će pokazati je li to opravdano ili nije, hoće li to biti istureno odjeljenje ili neka druga forma... Mnogo je opcija za samu realizaciju ideje: hoće li nastava biti na engleskom, hoće li biti samo matematički smjer, je li matematički smjer na engleskom, hoće li to biti pet ili šest predmeta na koje smo mi u Sarajevu fokusirani, hoće li biti samo naši profesori ili kombinacija naših i kadrova iz tih škola... Elaborat će pokazati da li nastavnici putuju tamo, kada, kojom dinamikom. Ako uđemo u to - ja bih dodatno insistirao da se ni profesori ne mogu uvesti u taj razred bez dodatnih edukacija, jer Druga gimnazija baštini ogromno znanje i veliko iskustvo kada je u pitaju IB-program, i mi smo mislili da se nametnemo kao neko ko će educirati nastavnike za pojedine smjerove, za ono u čemu smo najbolji – pojašnjava Alibegović i naglašava da će se ovim elaboratom pokazati isplati li se cijeli poduhvat i ima li u Ilijašu i Hadžićima interesa za njega.
Mislim da je to dobro za Ilijaš. Da ja živim u Ilijašu radovao bih se tom projektu. Nama imponuje što smo prepoznati kao brend koji se može prodavati u Ilijašu ili u Hadžićima, ali ne želimo devalvirati ime škole negdje tako da neki projekt u koji uđemo ne uspije, i zbog toga nećemo brzati s odlukama. Bez elaborata ne smijemo ni u javnost ići previše, jer ne želimo da obradujemo roditelje ili razočaramo nastavnike, da uznemirimo ljude, a da od toga na kraju ništa ne bude – pojašnjava Alibegović i napominje da je Ministarstvo obrazovanja odredilo ljude koji će raditi na izradi elaborata.
U Ilijašu na ovu ideju ne gledaju tako optimistično. Zaposleni u Centru, iako ne žele javno govoriti o inicijativi, kažu kako se plaše da bi mogli izgubiti učenike i da će nastavnici postati tehnološki višak.
Predsjednica sindikata zaposlenih u Srednjoškolskom centru Nedžad Ibrišimović Ilijaš Amela Konjičanin kaže da ne zna ništa o ovoj inicijativi.
Direktor škole Amir Džafo kaže da je član Komisije za izradu elaborata, te da zbog toga ne može govoriti o inicijativi dok elaborat ne bude završen. Za sada je to samo ideja, vidjećemo šta će elaborat pokazati – kaže Džafo.
Srednjoškolski centar Nedžad Ibrišimović jedina je srednja škola u Ilijašu i postoji od 1961. godine, kada je osnovana kao Gimnazija Moša Pijade. Imaju 413 učenika, raspoređenih u 18 odjeljenja, a nastava se odvija na smjerovima: gimnazija i gimnazija informatičkog smjera; mašinska tehnička škola; mašinski tehničar konstruktor na računaru; škola uslužnih djelatnosti – frizer vlasuljar, kozmetičar; srednja trgovinska škola – prodavač, i mašinska stručna škola - instalater za plinske instalacije i uređaje, instalater vodovoda i kanalizacije, automehaničar, autolimar, zavarivač, bravar, operater na CNC mašinama.
Iako je školsku 2016/17. godinu na području opštine Ilijaš završilo više od 210 učenika, u školsku 2017/18. godinu u Centru je upisano 120 učenika jer je tako predviđeno planom upisa koji definiše Ministarstvo.
Mi ne znamo koliko učenika se prijavi kod nas jer je prijava online. Poslije prvog upisnog roka ostala su nam dva ili tri slobodna mjesta u gimnaziji. Imamo i 30-ak učenika iz susjednih opština koji su zainteresovani i upisani na zanimanja i smjerove u našoj školi za, prije svega, gimnaziju informatičkog smjera, frizera i kozmetičara. Pretpostavljam da učenici koji se ne upišu kod nas odlaze u srednje škole u Sarajevo ili Brezu i Visoko i drugdje na području Zeničko-dobojskog kantona, gdje nema eksterne mature i kriterija za upis kao u Kantonu Sarajevo. Primjera radi, u Brezi, koja ima dva puta manje stanovnika od Ilijaša, imate dvije srednje škole, pa uvijek ima dovoljno slobodnih mjesta. Mi imamo kvotu koja je od prošle godine za gimnaziju 78 bodova, i ne možemo upisati u gimnaziju učenika koji nema minimalno toliko bodova. Prinuđeni smo da radimo po pravilima kao bilo koja druga sarajevska škola, iako ta pravila nama ne idu na ruku. Često primamo i molbe za upis nakon zvaničnog upisnog roka jer roditelji pokušavaju na taj način u našu školu vratiti djecu koja su upisana u drugim okolnim mjestima, ali nam iz Ministarstva to ne dozvoljavaju - pojašnjava Džafo. Razumije da Ministarstvo za upis u Centar odobrava broj učenika mnogo manji od potreba, s namjerom da djeca idu u druge škole u Kantonu Sarajevo, ali cijeni da učenici imaju druge prioritete.
Ako imate školu u Brezi koje je udaljena 7-8 kilometara, djeca će se radije odlučiti za to, nego za Sarajevo koje je mnogo dalje, a i kriteriji za upis su znatno zahtjevniji u Sarajevu – kaže Džafo, te naglašava da ima učenika iz Zeničko-dobojskog kantona zainteresovanih za upis u njihov Centar i da ti učenici polažu eksternu maturu na području Kantona Sarajevo.
Istina je da je sve manji broj učenika koji završavaju osnovne škole na području Kantona Sarajevo, ali je isto tako istina da taj broj nije u opadanju na području opštine Ilijaš, čak je u blagom porastu, a kreiranje upisnih kvota se uglavnom dešava na štetu srednjoškolskih centara u Ilijašu i Hadžićima. Ove dvije škole djeluju kao jedinstveni centri na području svojih opština i slanje učenika u druge, mnogo udaljenije škole stvara i značajno veće troškove za prijevoz učenika. Stoga zaista čudi da se otvara prostor za djelovanje druge škole u okviru Srednjoškolskog centra Nedžad Ibrišimović u Ilijašu, dok se u isto vrijeme sputava njen prirodan razvoj – ocjenjuje Džafo.
Alibegović kaže kako razumije da projekt može biti rizičan za postojeće škole i zaposlenike u njima.
U Ilijašu postoji gimnazija s dva odjeljenja i otvaranje odjeljenja Druge gimnazije može biti rizično za postojeće srednje škole jer može proizvesti tehnološki višak. Ali, Ilijaš je na granici sa Zeničko-dobojskim kantonom, pa bi u to odjeljenje mogla ići i djeca iz Breze, Visokog, Kaknja – to bi moglo biti jedno odjeljenje sa 24 učenika – 10 iz Ilijaša, 10 iz Breze, 10 iz Visokog i imali bismo odjeljenje po uslovima i s praksama po kojima mi radimo. To je jedan od pravaca u kom razmišljamo, ali sve su to nagađanja dok se ne uradi elaborat – ističe Alibegović.
Kazazović ne vjeruje da bi moglo biti problema s realizacijom ove ideje.
Ne mislim da će se to desiti jer ne mislim da ovaj ministar, koji je inače iz Ilijaša, misli loše svom kraju. On je okupio direktore i znam da ima predrasuda, neke stvari ni ja nisam podržao, ali ne bih još komentarisao detalje dok ne bude gotov elaborat i definisana ideja. Kada to bude na papiru, onda ćemo razgovarati, ali ne samo o saradnji između te dvije škole, nego i između srednjih škola koje su pokazale dobre rezultate. Naravno da u to nećemo ići ako ne bude pokazatelja da ćemo dobiti dobre rezultate - kaže Kazazović.
Do zaključenja ovog teksta nismo uspjeli razgovarati s ministrom Jasminom Halebićem od kog je potekla inicijativa, ali direktor Srednjoškolskog centra Hadžići Selver Ejubović, inače inžinjer mašinstva, smatra da od ove inicijative neće biti ništa ni u Ilijašu, kao ni u Hadžićima – ideju o otvaranje odjeljenja Prve gimnazije odbili su i Prva gimnazija i njegova škola.
Mnogo je tu pitanja. Ko će ići u te škole? Ko će predavati tamo? Kako će ljudi iz sarajevskih gimnazija ići tamo da predaju? Ako imate jedno odjeljenje ilijaške gimnazije i jedno odjeljenje sarajevske - kakva je razlika između te djece? Ko će doći u Ilijaš? Djeci je svejedno hoće li ići u Drugu ili u ilijašku gimnaziju. A možemo postaviti i ovako: koliko djece iz Ilijaša ili Hadžića ima u Prvoj i Drugoj gimnaziji? Iz Hadžića je dvoje djece otišlo u Drugu, a nijedno u Prvu gimnaziju. Osim toga, kvota za upis u sarajevske gimnazije je 95 ili čak 97 bodova, koje naša djeca nemaju. A šta je i sa drugim sarajevskim gimnazijama? Dakle - nemamo mi materijala ili kvalitetne djece za odjeljenje Prve ili Druge sarajevske gimnazije u Ilijašu i Hadžićima i neće biti tih škola ni u Hadžićima ni u Ilijašu - kaže Ejubović.
