U tradicionalnoj učionici akcenat je na nastavniku – on daje nove informacije putem predavanja ili prezentacija i vodi đake, a oni odgovaraju na pitanja, pišu eseje ili stvaraju projekte za domaću zadaću. Obrnuta učionica (Flipped Classroom – What Is A Flipped Classroom?) oblik je kombinovanog učenja gdje djeca prate nastavne sadržaje na mreži, odnosno online, gledajući većinom videopredavanja, i to najčešće kod kuće.
U Obrnutoj učionici učenici zadate sadržaje istražuju sami, ali i pomoću videa koje priprema nastavnica ili neko drugi i zada im ih kao domaći zadatak. Ovo mogu raditi u okviru online ili klasične nastave – raspravljaju, postavljaju pitanja, te pomažu jedni drugima i rješavaju probleme primjenjujući znanje koje su usvojili.
Obrnuta učionica samo na prvi pogled izgleda jednostavno. Ona zahtijeva vrlo pažljivu i detaljnu pripremu nastavnika. Ali, za učenice je produktivna jer slušaju nastavnika i prate njegove pokrete, gestikulacije. Kada učenici ne mogu samostalno doći do rješenja, nastavnik im daje dodatna objašnjenje.
Ova učionica podrazumijeva drugačije metode i načine rada, odnosno omogućuje đacima da sami odaberu sadržaje i načine podučavanja, te da odrede koliko će im vremena trebati kako bi usvojili gradivo. Drugim riječima, obrnuta učionica u osnovi značajno mijenja tradicionalnu strukturu učenja: umjesto da u razredu predstave novi koncept učenja, nastavnice pripremaju prezentaciju informacija i daju ih učenicima da sami gledaju ili čitaju prije nastave. Tada se čas predavanja koristi za grupne aktivnosti kao što su razgovori u razredu i saradnja vršnjaka, s tim da mogu početi kratkom raspravom o materijalu koji su gledali.
Za nastanak ovakve učionice zaslužni su nastavnici hemije Jonathan Bergman i Aaron Sams, koji su 2012. napisali knjigu Flip Your Classroom: Reach Every Student in Every Class Every Day (Obrni svoju učionicu: dodirni svakog učenika u svakom razredu svaki dan). Oni su još 2007. godine isprobali ovaj pristup tako što su snimili svoja predavanja i postavili ih online kako bi djeci bila dostupna u svakom trenutku. Učenice i učenici bili su zaduženi da pogledaju video prije dolaska u školu kao domaći zadatak. Zatim su cijeli čas koristili za pomoć učenicima oko dijelova koji im nisu bili sasvim jasni.
Da bi nastavnici ovo primijenili potrebno je da pripreme materijal koji žele da učenici prouče prije online časa. Važno je razmisliti o najboljem načinu isporuke ovog materijala: kao videozapis, kao tekstualni članak, kao infografiku ili podcast ili kao kombinacija svega navedenog. Postoji puno različitih opcija, iako je videozapis najpopularnija metoda direktnih instrukcija. Najefikasnija dužina videozapisa trebala bi biti između pet i deset minuta. Svaki autor videa treba razmisliti o tome kako prezentaciju može učiniti zanimljivom, smiješnom i kreativnom. Nema potrebe da bilo ko bude nervozan zbog ovog ili brine prilikom snimanja – na internetu ima mnogo savjeta koji pomažu u stvaranju sjajnih obrazovnih videozapisa, a na kraju svaki autor ima fantastičnu bazu vlastitih videomaterijala.
Za vrijeme gledanja videa kod kuće učenice ne mogu odmah, neposredno, postaviti pitanje nastavnici kao što su to mogle prilikom klasičnog izlaganja u učionici. Stoga im je dobro na početku školske godine objasniti kako najefikasnije gledati neki video: dobro je da isključe sve uređaje koji im ometaju pažnju, poput televizora, mobitela, iPada i slično; svaki učenik može sebi prilagoditi video jer ga može zaustaviti ili ponovno pogledati neke dijelove, kad ga zaustavi može zapisati važne informacije i pitanja koja bi postavio nastavniku ukoliko mu nešto nije jasno.
Kad se đaci unaprijed pripreme za nastavu i dođu sa spremnim pitanjima, nastavnik će lako uvidjeti koje dijelove im treba pojasniti. Na temelju njihovih pitanja on će procijeniti i da li je video bio efikasan, treba li možda doraditi neke dijelove ili snimiti novi. Nakon što odgovori na pitanja, nastavnik kreće s glavnim dijelom časa, a to može biti neka istraživačka aktivnost, eksperiment, rješavanje problema ili test. Nastavnik za vrijeme rada u učionici pomaže učenicima koji su zapeli u rješavanju zadataka.
Ponekad učenice za domaću zadaću trebaju napraviti pripremne radnje za izvođenje eksperimenta. Za vrijeme online nastave mogu snimati video kako izvode eksperiment i poslati snimak nastavnici.
U obrnutoj učionici aktivnosti su usmjerene na đaka, a ne na nastavnika. Učenici i učenice odgovorne su za gledanje videa i postavljanje pitanja, a nastavnik daje povratnu informaciju. Đaci su zaduženi za rad na zadacima i prezentaciju svojih rezultata, a kako im je nastavnik stalno dostupan za pomoć, motivisani su ne samo da izvrše zadatak, nego za učenje i razumijevanje. Za one koji nisu motivisani Suzzie Williams nudi nekoliko strategija koje nastavnica može koristiti: dan prije nastave podsjetiti djecu da pregledaju gradivo; dati im do znanja da će čas započeti kratkim kvizom; zamoliti ih da pripreme set pitanja koja će postaviti; zamoliti ih da smisle neke konkretne primjere koje će na času podijeliti sa nastavnicama i vršnjacima... Kada djeca bolje upoznaju tehniku obrnute učionice, shvatit će da je priprema prije nastave važna i da im štedi vrijeme.
Dobro je i na početku časa zajednički pregledati sadržaj i tako stvoriti priliku učenicima da postave pitanja koja su se pojavila dok su se pripremali za nastavu. Nakon toga nastavnik može promovirati aktivno učenje: grupni rad, rasprava o primjerima, predstavljanje sadržaja koje su kreirali đaci, rasprava i rad na projektima. Ovo online nastavu čini zanimljivijom, a aktivno učenje razvija i vještine 21. stoljeća: kritičko razmišljanje, komunikaciju i kreativnu saradnju, te poboljšanje informacijske i tehnološke pismenosti.
Učenje na daljinu pruža idealnu priliku za isprobavanje Obrnute učionice jer djeca ionako uče od kuće. To će nadograditi i poboljšati njihov odnos sa nastavnicama jer se dinamika nastavnica-učenik prebacuje s manje poučnog modela na saradnički model.
Osim toga, učenje na daljinu dobra je prilika da se isprobaju pedagoški pristupi koji potiču samostalno učenje. Obrnuta učionica omogućava nastavnicama više vremena za provjeru znanja, odgovora na pitanja i uklanjanje nejasnoća koje učenici mogu imati oko nove teme. To znači da – umjesto da svoje predavačko vrijeme koriste za objašnjavanje novih tema ili ideja – vrijeme s đacima mogu provesti praktično primjenjujući njihova nova znanja. Tako će učenici, umjesto pasivnih primatelja znanja, postati aktivni sudionici vlastitog obrazovanja. Obrnuta učionica potiče ih na odgovornost za vlastito učenje i kod njih razvija vještine potrebne za cjeloživotno učenje. Ona je također pokazala da poboljšava rezultate ispita, angažman učenica i komunikaciju između nastavnika i učenika.
Pred početak nove školske godine iz ministarstava obrazovanja kažu da ukoliko virus bude prisutan i broj zaraženih povećan, moramo se spremiti za kombinovani model nastave. To praktično znači da bi đaci imali online nastavu, ali i dolazili u školu kako bi radili vježbe, dodatne konsultacije i odgovarali? Lijepo je doći u školu i provoditi vrijeme sa učenicima i kolegama, ali taj tempo rada može biti veoma stresan i za nastavnice i učenice. Nastava po principu sedmica online, a sedmica u školi stvorila bi veliku konfuziju i kod djece i kod nastavnika. Nakon iskustva iz prošle školske godine, kada smo na nekoliko mjeseci imali samostalne đake, moramo biti svjesni da će oni željeti zadržati dio te autonomije, a nastavnicama će biti najteže pronaći pravu sredinu.
U ranim danima pandemije COVID-19 škole i druge obrazovne ustanove bile su prisiljene preusmjeriti nastavu na internet, u mnogim slučajevima bez prethodne obuke nastavnika i nastavnica, a sada, pred početak nove školske godine, veoma je živa debata kako dalje... Upravo zbog toga ovo je možda jedinstvena prilika da se istraže nove tehnike podučavanja, posebno one koje dobro funkcionišu uz učenje na daljinu.
