Bio sam dovoljno sretan da se rodim u kući sa velikom baštom i u njoj voćnjakom, kao i nekim stablima bjelogoričnog i crnogoričnog drveta koja nisu davala plodove. Moj smisao i ophođenje prema prirodi, biljkama, pogotovo drveću, došao je isključivo iz te bašte.
Isprva sam, kao klinac, imao dosta vremena da uživam u bašti. Imao sam psa sa kojim sam se igrao i trčao između drveća, imao sam drvo na kojem su tri isprepletene grane formirale skoro savršen ležaj, na kojem bih dnevno sanjario, čak i skroz zaspao, pitajući se nakon buđenja je li prošlo petnaest minuta ili dva sata. Ta bašta je bila moje igralište i imala je ogroman uticaj na moje formiranje.
Kako je vrijeme odmicalo, dobijao sam razne zadatke u uređivanju bašte, pa sam samim tim učio da je veoma važno raditi na kultivaciji zelene površine da bi ona bila upotrebljiva bez posljedica po nečije zdravlje. Naprimjer, u rano proljeće, kada se snijeg otopi, bašta se morala očistiti od smeća i kamenja, zbog higijenskih i praktičnih razloga. Drveće se moralo krečiti u kasnu jesen i rano proljeće da bi se spriječilo pucanje kore radi štetočina i parazita. Grane drveća morale su se kresati, a bašta se morala kositi 2-3 puta u sezoni, što su radili otac i amidža, a ostali bi grabljama i vilama nakon dan-dva skupljali osušenu travu, od toga formirali plast sijena, koji bi kasnije donirali nekom ko drži krave, ovce ili koze.
U bašti sam sa ocem zasadio prvo drvo i odmah se nakačio na ideju kako bi to mogla biti neka tradicija, dobro djelo, kreiranje života u obliku drveta, koje bi moglo biti spomenik nekome ko ga je zasadio. Tako je to u mojoj bašti bilo: svako od nas ima makar jedno drvo za koje se zna ko ga je i kojim povodom zasadio. Čak i dedo, koji je rođen 1898. godine, ima tri rezdelije zasađene u periodu od 1937. do 1942. godine, po jednu za svako novorođeno dijete.
U posljednje četiri godine nisam bio disciplinovan u uređivanju bašte, dijelom jer sam živio na drugoj adresi, dijelom zbog posla i obaveza. Mama i tata isto tako nisu, jer su u poznim godinama. Sav se posao sveo na košenje, a za njega smo unajmljivali čovjeka koji bi sijeno sebi nosio. Pandemija me opet vratila bašti. Prvo što je trebalo učiniti bilo je krčenje voćnjaka od divljeg drveća koje je već počelo gušiti sve voćke i stabla stara preko osamdeset godina. Kupio sam motornu pilu, očistio prašinu sa ostalog alata iz podruma i krenuo na posao.
Ovaj put sam praktično potvrdio koliko hortikulturni posao može biti težak, komplikovan, pa i, ako ne paziš u svakom trenutku, jako opasan. Iako imam dosta iskustva oko poslova u bašti, uspio sam napraviti skoro fatalnu grešku. Jasen koji je izrastao odmah uz potporni zid, kroz rupu na betonskom elementu, došao je na red da se posječe. Sve sam isplanirao, kako ću ga posjeći, na koju ću stranu stati, na koju će stranu drvo pasti, ali nisam od olistane krošnje vidio, pa samim tim ni računao, na kabl od interneta za koji ne znam da se postavio prije dvije godine. Upalio sam motorku, uradio sve po planu, ali drvo koje je počelo padati na pravu stranu kabl je vratio prema meni, drvo me udarilo po rukama u kojima je bila motorna pila, a pila je udarila po koljenu.
Dvadeset minuta kasnije sjedim u hitnoj kod Socijalnog, ispred dežurnog doktora koji mi govori da sam bio stvarno sretan i da ću proći samo sa šest konaca, tetanusom i turom antibiotika. Nakon tog iskustva, a odrastao u zelenilu i mirisima naše bašte, još sam jasnije shvatio koliko je važno postojanje gradskih parkova, zelenih površina i koliku zahvalnost dugujemo ljudima koji ih za sve nas uređuju cijelu godinu.
Ko šiša parkove?
U 9:45 krećem iz kuće sa Stare Breke, da bi u 10:00 stigao na razgovor sa Aldijanom Hamzom, portparolkom KJKP Park. Jeste vi znali da je upravna zgrada Parka u Pionirskoj dolini? Nisam ni ja. Nakon što sam obrazložio o čemu ćemo pričati, moja sagovornica bez odugovlačenja počinje odgovarati.
Preduzeće KJKP Park u svojoj nadležnosti ima općine Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća, ukupno oko tri miliona kvadrata koje održava prema godišnjem Programu održavanja zelenih površina. Njega osmišljava i pravi jedinica Tehničke pripreme i katastra, koja je dio Sektora održavanja.
Jedinica je sastavljena od inžinjera šumarstva, poljoprivrede i hortikulture koji rade dizajn i cjelokupnu obradu podataka zelenih površina, te izrađuju katastar zelenih površina, što je trenutno usporeno zbog finansijskih poteškoća. Međutim, postoje osnovni parametri koji su za sada dovoljni za izradu Programa kao najvećeg projekta za vođenje evidencija i ažuriranja podataka u smislu izgradnji novog drvoreda, nove zelene površine, rekonstrukcije i slično.
Program održavanja zelenih površina do oktobra tekuće godine mora se napraviti za iduću godinu. U njemu se sa svakom općinom mora usaglasiti broj radova, vrsta radova, površine... On se, također, mora prilagoditi novčanim sredstvima koja se u budžetu Kantona Sarajevo izdvajaju za tu namjenu. Nakon toga, Program se šalje Ministarstvu komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo koji ga prihvata, odbija ili koriguje. Pored svega, cifra od skoro tri miliona kvadrata ne predstavlja svu zelenu površinu Kantona Sarajevo, pa tako ni sve zelene površine Kantona nisu u nadležnosti preduzeća Park.
Važno je napomenuti i da održavanje definisano Programom nije dovoljno da bi se sav posao na zelenim površinama u gradu uradio. Zato su se općine organizovale na način da u svojim budžetima izdvajaju dio novca i sklapaju ugovore s preduzećem Park, po kojima se radi rekonstrukcija, izgradnja, obnova i održavanje površina koje nisu obuhvaćene redovnim programom održavanja, finansiranim iz Kantonalnog budžeta. Novonastala zelena površina može ući u nadležnost preduzeća Park, i ta procedura je propisana Uredbom o zaštiti i održavanju zelenih površina.
Šta to sve podrazumijeva?
U suštini, hortikulturni sadržaj preduzeća Park podrazumijeva održavanje javnih zelenih površina, parkova, drvoreda, travnjaka (ručna i mašinska košnja), orezivanje i sadnju ukrasnog grmlja, šišanje i sadnju žive ograde, pripreme i sadnju sezonskog cvijeća, okopavanje, orezivanje i sadnju ružičnjaka, alejnog i parkovskog drveća, zelenila uz gradske saobraćajnice, zelenih površina pored stambenih i ostalih objekata, kao i rasadnika u kojima se proizvodi sezonsko cvijeće, ukrasno grmlje, drveće, dekorativno drveće, alejna stabla, voće, ruže, travno busenje, humus i slično.
Preduzeće Park zelene površine dijeli u tri kategorije. Prva su veliki parkovi i zelenila uz glavnu saobraćajnicu, druga kategorija je blokovsko zelenilo unutar naselja i treća je zelenilo na padinskim dijelovima grada.
Prva kategorija zelenih površina kosi se i do 20 puta, dok se treća kategorija kosi 5-7 puta u toku sezone. Pored osnovnog posla, postoje jedinice koje se bave specifičnim stvarima, kao što je Jedinica za njegu i zaštitu koja radi (redovnu) sječu i orezivanje stabala, čiji su radnici obučeni za rad na visini i upravljanje kranom sa autokorpom. Ova jedinica djeluje i pri općinskim štabovima i Kantonalnoj upravi civilne zaštite, kao rezervni sastav. U slučaju vremenskih nepogoda i bilo kakvih situacija te vrste, na poziv policije, štaba civilne zaštite ili elektroprivrede, Jedinica za njegu i zaštitu i tokom noći izlazi na teren i uklanja oborena stabla ili ona koja su dijelom polomljena. U redovnoj proceduri, građani podnose zahtjev općinama, a one imaju komisije koje izađu na teren i propišu vrstu radova koje KJKP Park mora uraditi.
Služba za mehanizaciju je jedinica za podršku svim ostalim službama, od Sektora održavanja zelenih površina do Sektora proizvodnje i kapitalnih investicija, u čijem sastavu su rasadnici, proizvodnja i izgradnja novih zelenih površina, a koja radi i na komercijalnoj osnovi.
Jedinica bravarije radi na održavanju dječijih i sportskih igrališta, kojih je preduzeću Park dodjeljeno 278 na području Centra, Novog Sarajeva, Novog Grada i Vogošće. Pored toga, bravarija održava parkovski mobilijar, parkovske klupe, korpe i ograde i pomaže u podizanju i održavanju zaštitnih ograda u Pionirskoj dolini. Zabavno-rekreativni program odnosi se upravo na Pionirsku dolinu, koja je također pod okriljem preduzeća Park, na čijih skoro devet hektara zemlje se može naći raznovrstan hortikulturni sadržaj, rekviziti za dječiju igru i zabavu, zoološki vrt, te upravna zgrada KJKP Park.
Rasadnici i vrtni centar Flora
Preduzeće Park posjeduje dva rasadnika, jedan u Sokolović-Koloniji i drugi u Nedžarićima. U tim rasadnicima proizvodi se sezonsko cvijeće, ukrasno grmlje, drveće (alejna stabla, dekorativno drveće, voće), travni tepisi (busenje), humusi i slično. Jedan dio proizvodnje odvaja se za Program održavanja zelenih površina, drugi dio za ugovore sa općinama i treći dio ide za komercijalnu prodaju vrtnog centra Flora u sklopu rasadnika u Nedžarićima. Jedinicu izgradnje zelenih površina mogu angažovati i privatna lica, odnosno građani, za uređivanje svog vrta.
Dekoracija i rasvjeta
Ovo je još nešto što nisam znao da je u nadležnosti Parka. Naime, Park radi i dekoraciju unutrašnjih i vanjskih prostora, dekorisanje prostora prilikom festivala i manifestacija u gradu, ali prvenstveno dekoraciju gradskih ulica i trgova povodom svih međunarodnih, državnih, bitnih kantonalnih, federalnih ili općinskih praznika. Ista jedinica koja radi na dekoraciji popravlja, odnosno održava i uličnu rasvjetu. Do 2015. godine privatne firme održavaju uličnu rasvjetu, kada je Vlada Kantona donijela odluku da održavanje pređe na KJKP Park. Od tada ovo preduzeće s resornim ministarstvom pravi polugodišnje i godišnje ugovore za održavanje ulične rasvjete na području općina Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad. Jedinica ulične rasvjete posjeduje i dežurni telefon na koji građani mogu prijaviti nefunkcionalnu uličnu rasvjetu.
Komunalni redari
Žargonski poznata u gradu kao eko policija, Služba komunalnih redara broji oko 20 članova, raspoređenih po radnim jedinicama, odnosno općinama. Ova jedinica nadzire i štiti sve zelene površine u šest općina u nadležnosti Parka, od neovlaštenog parkiranja na zelenim površinama, istresanja otpada, neovlaštenog i nestručnog orezivanja, neovlaštenog prokopa zelenih površina itd. Važno je napomenuti da komunalni redari isto tako nadziru ispravnost sprava na dječijim igralištima, pa ako uoče da neka od njih nije tehnički ispravna, na nju lijepe upozorenje za roditelje da sprava nije za upotrebu. Sprave se dodatno lociraju, fotografišu, pravi se službena zabilješka, koja se sa svim materijalom šalje u resorno ministarstvo i općinu na čijoj teritoriji se nalazi. Komunalni redari imaju ovlaštenja u skladu sa Zakonom o komunalnoj čistoći. Komunalni redar ne može na licu mjesta izreći kaznu, nego samo evidentirati eventualnog prekršioca (u suradnji sa policijom dobijaju se podaci o prekršiocu) i svoju službenu zabilješku sa fotografijama poslati u Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove, odnosno u ured Komunalnog inspektorata s kojim KJKP Park sarađuje. Eventualni prekršilac je dalje u proceduri s Komunalnim inspektoratom, a u slučaju da se procedura ne završi tu, protiv prekršioca se podiže prijava, koja dalje ide na Općinski sud.
Radne smjene i stručne spreme
Pojedine radne jedinice imaju fiksno radno vrijeme: od 7 do 16 sati. Pionirska dolina ima klizno radno vrijeme, koje zavisi od godišnjeg doba, tako da mogu raditi od 8 do 21 h u ljetnom periodu i od 8 do 17 h u zimskom periodu. Služba komunalnih redara radi u dvije smjene, kao i danima vikenda, tako da se njihova djelatnost odvija svakodnevno i cjelodnevno. Vrtni centar Flora radi do 20 h navečer, kao i subotom i nedjeljom. U slučaju snježnih padavina, prvi zadatak je otresti snijeg sa krošnji da ne bi došlo do lomljenja grana ili čitavih stabala. Postoje jedinice koje su u pripravnosti, pa tako npr. radnici koji održavaju zelenilo u ljetnom periodu, kada padne snijeg veći od pet centimetara, čiste parkovske staze, parkovski mobilijar i slično.
Stručne spreme u preduzeću Park sežu od ekonomista i pravnika koji su vezani za upravu, preko inžinjera šumarstva, hortikulture, poljoprivrednih tehničara, električara i bravara, cvjećara, aranžera, vrtlara, pa sve do nekvalifikovane radne snage. Postoje i radnici koji prolaze internu obuku i uče specifične poslove u vezi s preduzećem. Park ima i ugovore o praktičnoj obuci kadra sa Šumarskim fakultetom, Veterinarskim fakultetom, Srednjom školom za okoliš i drvni dizajn i Srednjom školom poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti. Tako u Pionirsku dolinu na praksu i radi istraživanja i pisanja stručnih radova dolaze studenti Veterine, veterinarski tehničari, a u rasadnike dolaze inžinjeri hortikulture, šumarstva i šumarski tehničari.
Izazovi i problemi
Jedan od najvećih izazova preduzeća je očuvati zelene površine, pogotovo u smislu prilagođavanja investitora u izgradnji zakonskoj proceduri i potrebi građana da imaju zelene površine, žali se Aldijana Hamza, i dodaje da postoji masa naselja čije zelene površine nisu uvrštene u redovan program održavanja, pa ih samim tim niko i ne održava, niti su adekvatno napravljene nakon što se izvršila gradnja stanova. Problem je, kao i ogroman izazov, raditi sa 160 radnika i radnica na gotovo tri miliona kvadrata zelene površine, sa materijalnim sredstvima koje posjeduju, amortizovanom opremom i vrlo visokim prosjekom godina radne snage, te odgovoriti svim radnim zadacima.
Problem je i fizičko uništavanje dječijih igrališta, zelenih površina i parkovskog mobilijara, neovlašteno prokopavanje i neovlašteno orezivanje stabala. A, u posljednje vrijeme postoji i problem odlaganja smeća iz domaćinstava u parkovske korpe koje kapacitetom ne mogu primiti tu količinu smeća. Tokom ljetne sezone imali smo tri slučaja da se čitav namještaj iz stana tokom noći kroz prozor zgrade izbaci vani, na zelenu površinu, gdje puno stvari ostane i na krošnjama drveća, pa, pored toga što je to nepropisno odlaganje otpada, postoji realna opasnost da nekoga povrijedi. Mi u tom slučaju moramo angažovati čitavu jedinicu za čišćenje tog prostora, kao i kran sa autokorpom koji je možda potreban negdje drugo za redovni posao. Kod redovnog posla problem je i prilaz našom mašinerijom nekim punktovima zbog uskih ulica, u kojem slučaju autokorpa ne može prići drvetu koje treba odrezati ili posjeći. Izazov je i dekorisanje grada kada na godišnjem nivou imamo budžet od 80.000 KM koje dobijamo u 12 turnusa, odnosno 12 mjeseci, što znači 6,6 hiljada maraka po mjesecu, koji, realno, nije dovoljan da se svake godine nova dekoracija postavi za sve prilike u gradu. Tada se krpimo sa starom dekoracijom, a građani primijete da se ponavlja i s pravom prave pritužbe na stare i dotrajale dekoracije, objašnjava Aldijana Hamza.
Zasaditi drvo po propisu
Da, građani uz našu stručnu podršku mogu zasaditi drvo u gradu. Moramo voditi računa o sadnji po propisima, jer je bilo slučajeva da se radila samoinicijativna sadnja negdje blizu stambenih objekata, gdje grane određenih stabala smetaju prozorima i balkonima. Isto tako, mora se voditi računa koja se vrsta stabla sadi i o vremenu kada je pogodno sa sadnju, govori Aldijana Hamza. Procedura je javiti se preduzeću Park putem telefonskih kontakata ili e-maila, gdje vas dalje preuzimaju inžinjeri projektanti s kojima se dogovarate oko lokacije i koji izlaze na teren. Sada smo imali slučaj da su ljudi iz Norveške putem e-maila sa nama dogovorili sadnju dva drveta u spomen na umrle roditelje. Izvršili su uplatu, sadnice kod nas kupili, naš tim je izašao na lokaciju, posadili su drveće, napravili priču i poslali im fotografije. Nedavno smo posadili voćnjak u parku Betanija, gdje su dvije kćerke u spomen ljubavi prema svojoj sedamdesetogodišnjoj majci preko nas kupile i zasadile 70 stabala, o kojima će, s firmom Park, osnovci iz Osnovne škole Nafija Sarajlić voditi brigu, dodaje Aldijana Hamza.
Izgorena historija i poslijeratno osnivanje
Preduzeće Park osnovano je 25. 2. 1955. godine rješenjem Narodnog odbora Grada Sarajeva pod nazivom Komunalno preduzeće Park. Kada se koji sektor pripajao preduzeću, kao naprimjer Pionirska dolina, nije poznato. Usljed ratnih dejstava, u periodu od 1992. do 1995. godine upravna zgrada preduzeća, čije je sjedište bilo u Pionirskoj dolini, izgorjela je sa svom arhivom, poslovnom dokumentacijom i radničkim dosjeima, pa je stoga jedini izvor informacija o preduzeću bio Historijski arhiv grada, gdje se mogu naći samo dokumenti u kojima se usputno spominje osnivanje firme. U Službenim novinama Kantona Sarajevo 1997. godine proglašava se Kantonalno javno komunalno preduzeće Park, čiji je osnivač i vlasnik Kanton Sarajevo. KJKP Park Sarajevo 2006. godine preregistrovano je u društvo sa ograničenom odgovornošću, i od tada je zvanični naziv preduzeća Kantonalno javno komunalno preduzeće Park d.o.o. Sarajevo.
Prilozi reformi obrazovanja
Priča ispričana ovdje o Sarajevu može se ispričati i za svako drugo mjesto. Obrazovni sistem može je prepoznati kao važnu i upravo oko nje (ili neke njoj slične) organizovati nastavu iz više povezanih oblasti. Iskusan ili darovit nastavnik već je shvatio da đaci, otkrivajući tajne rasta biljaka i brinući se o cvijeću, zelenilu i drveću, mogu na različite načine doprinijeti ne samo ljepoti svoga naselja, nego i unaprijediti uslove za zdraviji i ugodniji život. Ekologija je cool riječ, a djeca, ako steknu i razvijaju svijest o važnosti brige za zelene javne površine, mogu postati djelotvorna savjest društva.
