Prim. dr. Bakir Nakaš je plan rekonstrukcije i reorganizacije nazvao gotovo amaterskim radom. On smatra da je izvještavanje o nedostatku novca lažno jer je Sarajevo jedan od najbogatijih kantona u BiH koji raspolaže sa oko 400 miliona KM na godišnjem nivou. Komentarisao je i strukturu prihoda javnih zdravstvenih ustanova KS za 2015. godinu: Klinički centar oko 196 mil. KM, od toga oko 109,5 mil. KM iz Fonda ZZO KS; Opća bolnica oko 26 mil. KM, odnosno oko 23 mil. KM iz Fonda ZZO KS; Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH oko 2,5 mil. KM od ZZO KS, a oko 4 mil. KM ukupno; Dom zdravlja oko 58 mil. KM, odnosno oko 55 mil. KM od ZZO KS; Hitna pomoć, interesantno, oko 10 mil. ukupno, od čega oko 9 mil. KM od ZZO KS (ne znam šta radi Hitna pomoć s 10 mil.); Zavod za sportsku medicinu oko 487 hiljada KM ukupno, a čitavih 333.840 KM od ZZO KS (mislim da će propasti i Kanton i Federacija ako se to nastavi finansirati); Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva ukupno oko 3 mil. i 600 hiljada KM, od čega oko 3 mil. i 200 hiljada KM od ZZO KS; Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika MUP-a 1 mil. od ZZO KS, a ukupno 1,5 mil. KM; Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata oko 1 mil. i 700 hiljada KM ukupno, od čega oko 1 mil. i 100 hiljada od ZZO KS. U cilju uštede ukidamo institucije koje najmanje troše i dodajemo ih domu zdravlja. Po ovom dokumentu, Klinički centar ne treba da se transformiše i ne planira se transformacija. To su centri moći! Uzmite samo brojke, saberite te pare i recite mi kolika je ta ušteda?!
Dr. Nakaš je naglasio da Skupština ne bi trebala da odlučuje o budžetu Fonda jer zdravstveno osiguranje nije budžet, to su sredstva građana izdvojena od njihovih plaća, to nisu sredstva nijedne partije i stranke nego sredstva pacijenata, osiguranika, koji nešto trebaju i da se pitaju u ovom dokumentu.
Ako se poziva na uštedu, pitanje je gdje je ta ušteda. Ako se poziva na kvalitet, pitanje je gdje je kvalitet. Nije kvalitet ako se sve sastavi zajedno. Nigdje ne piše da će se zdravstvena zaštita unaprijediti. Niko se ne osvrće na kvalitet zdravstvene usluge i jednak pristup svim generacijama, samo se pozivaju na finansije. U centrima obiteljske medicine će imati susrete generacija.
Doktor je objasnio da je gerontologija (geron grč. starac; logos grč. riječ, znanost), kao multidisciplinarna znanost o biološkim procesima starenja, psihičkim i fizičkim svojstvima starijeg organizma te socijalno-ekonomskim problemima starijih, potpuno zanemarena.
Ovdje niko ne pominje pitanje uvođenja dopunskog osiguranja, koje po zakonu postoji. Niko ne pominje pitanje obaveznog paketa zdravstvene zaštite. Ovaj dokument uopšte ne prepoznaje Federaciju i Federalno ministarstvo zdravstva kao glavnog voditelja u organizaciji zdravstvene zaštite. Ovdje uopšte nema centara za mentalno zdravlje, centara za fizikalnu rehabilitaciju... Predlagač ove reorganizacije je zaboravio da kaže da postoji jedna grana medicine koja je sad postala vrlo interesantna, a ona se zove gerontologija. O tome niko ne govori. Kad se sve to uradi, onda se može govoriti o racionalizaciji, ali ne na ovaj način.
Dr. sci. med. Žana Pozderac, direktorica Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata KS, naglasila je da je apsolutno promijenjen red stvari i odnosa, odnosno da se danas bez ikakvog pitanja odlučuje o nama: Da nije organizovana ova javna rasprava, mladi uopšte ne bi došli u poziciju da budu informisani, a kamoli da se za nešto pitaju, a sve ovo se odnosi na njih. Niko od nas, koji smo glavni akteri ove priče, na koje se sve ovo i odnosi, nije informisan, nije involviran u pregovore, niti je pitan za mišljenje. O svemu smo saznali iz medija.
Direktorica dr. Žana smatra da jedan specijalista porodične medicine nikako ne može biti specijaliziran za sve pacijente, jer je za određene kategorije neophodan specifičan pristup. Napomenula je i to da je i Svjetska zdravstvena organizacija, u Svjetskom programu brige za zdravlje mladih na osnovu višedecenijskih analiza, propisala upravo specifičnu kategoriju zdravstvene zaštite za mlade od 18 do 26 godina.
U septembru smo proslavili 67 godina postojanja i rada ovog Zavoda koji je namjenski građen za studentsku populaciju, po svim standardima. Klinika je maksimum svog razvoja doživjela u tom nekom prijeratnom periodu. Pacijent je na jednom mjestu mogao da obavi sve preglede, imali smo čak i magnetnu rezonancu. Nakon prve poslijeratne reorganizacije naši dotadašnji pacijenti su prešli na porodičnu medicinu, što sad pokušavaju uraditi i sa studentima. Ljekar porodične medicine nema ni profesionalni, ni stručni, a ni vremenski kapacitet da se posveti svakom pacijentu koji mu je nametnut.
Dr. Žana je objasnila da oni nažalost imaju bezbrojne primjere porasta patologije kod mladih, odnosno da studenti, nažalost, nisu najzdravija populacija kako se to tvrdi u Skupštini. Objasnila je da oni nisu protiv reforme, da su za poboljšanje svega, ali na pravi način, tako da su svi uključeni, da se svi pitaju i da svi donose odluke zajednički.
Mi svi jesmo za reformu zdravstva, ali ne na način da se ozbiljno ugrozi i dovede u pitanje funkcionisanje zdravstvenih ustanova, što se odražava i na ostvarenje prava građana na zdravstvenu zaštitu. Sve reforme koje nas vraćaju u ambulante, odakle smo i krenuli, ne rade u interesu studenata. Poželjna je reforma koja nam omogućuje uvezivanje s Univerzitetom u Sarajevu, koja će proširiti našu djelatnost, promovisati edukativni rad, zdravstveni rad, zajedničke nastupe na kongresima, naučne radove itd. Najlakše je izvršiti destrukciju. Ova ustanova ne bi trebala da bude samo zavod, ovo treba da bude institut za zaštitu zdravlja Univerziteta u Sarajevu.
Direktorica dr. Žana smatra da je ovaj objekat, zbog svoje lokacije i modernosti, uvijek bio nekome interesantan. Izjavila je da ova ustanova trenutno pozitivno posluje i da nije problem zdravstva. Naglasila je da ta nečija činjenica da se u Zavodu izdaju samo recepti ne stoji.
Na ovom Zavodu je rađen Projekat istraživanja poremećaja srčanog ritma kod studentske populacije koji je trajao pet godina. Rađen je i Projekat istraživanja urođenih i stečenih srčanih mana kod studentske populacije koji je trajao 10 godina. Imamo primjere i dokaze dugotrajnih istraživanja i rada koji su i javno dostupni. Sve ovo nije slučajno. Sve je pripremano od ranije. Imali smo mi velikih opstrukcija u radu, u nabavci opreme, u edukaciji kadra... Pravljene su različite opstrukcije da bi se ovo sad moglo ovako kreirati, da može da se kaže gore nema ništa. Zašto je sve ovo poljuljano u posljednjoj deceniji, možemo o tome da napravimo zajedničku analizu.
Studentkinja psihologije i moderatorica tribine Hana Sokolović je naglasila da javnost začuđuje činjenica da se izravno ne tretira niti jedan od problema koje je u decembru 2015. godine ministrica Zilha Ademaj definisala kao najvažnije probleme zdravstva.
Ministrica Ademaj je za Avaz objasnila da se ne može reći da u zdravstvu KS nema novca. Građani u ZZO KS izdvajaju skoro 360 mil. KM, a potrošnja u zdravstvu KS iznosi skoro 600 mil. KM godišnje. Ministrica je navela da je budžet UKCS-a oko 200 mil. KM i da je problem što se novac općenito neracionalno koristi. Izjavila je da je standardna priča da nema novca, da se to uvijek govori, i kad ga ima i kad ga nema. Smatrala je da niko neće da sagleda i jasno izgovori suštinske probleme u zdravstvu, kao što su prekapacitiranost, dezorganizacija, neracionalnost, neplansko i prekomjerno zapošljavanje, a kamoli da se spomenu problemi unutrašnje organizacije, međuljudskih odnosa, što je, u osnovi, problem lošeg upravljanja. Jedan od velikih problema, smatra ministrica, jesu netransparentne javne nabavke, jer ne postoje planovi nabavki, a kada postoje, onda ne predstavljaju odraz istinskih potreba i prioriteta. Ima situacija da se nabavi oprema milionskih vrijednosti i da se ne stavi u funkciju odmah, nego po godinu ili dvije stoji pokrivena najlonom. Ministrica Ademaj je objasnila i to da su neophodne reforme u ZZO-u, koji, isto tako, ima više zaposlenih nego što je potrebno.
Hana Sokolović je citirala i neke od planova realizacije reforme iz kojih je zaključila da se šalje indirektna poruka da će ljudi više umirati, što je za nju strašno, te da se ne garantuje da će se svi ljudi koji budu višak nakon reorganizacije i zaposliti.
Povećanje udjela hroničnih masovnih nezaraznih bolesti u ukupnom morbiditetu stanovništva KS. Od zaposlenih u stalnom radnom odnosu nikome se ne može izreći prestanak radnog odnosa zbog procesa 43 reorganizacije, a za zaposlene na određeno vrijeme zdravstvene ustanove će, u skladu s potrebama, regulisati njihov dalji radno-pravni status.
Kao buduća psihologinja, Hana smatra nedopustivim zatvaranje Zavoda za zdravstvenu zaštitu uposlenika MUP-a KS jer jedan policajac ne smije da čeka mjesec dana da dobije datum za pregled kod psihologa, što sigurno sljeduje iz ovakve reforme.
Mi kao budući psiholozi znamo da je nemoguće raditi sa svim tim ljudima, ne postoji edukacija za to. To bi bio jedan površan i nestručan rad.
Isto tako, smatra nedopustivim ukidanje dječjih dispanzera u kojima će djeca od šest godina biti u istim prostorijama s penzionerima jer bi to dovelo do povećanog širenja viroza, posebno kod starijih ljudi koji imaju oslabljen imunitet. Problem reforme, po njenom mišljenju, jeste taj što nisu ispitane potrebe korisnika, jer ne može neko da tvrdi da su studenti najzdravija populacija kad to nije ispitano. Hana tvrdi da ljekara više posjećuje kao student, u odnosu na srednju školu.
Drugačija je okolina, drugačiji su zadaci pred nama, kao i potrebe, a onda se tu javljaju i različite reakcije na sav taj stres. Ta prilagodba je vrlo stresna, posebno za studente koji dolaze iz drugog grada.
Od ljudi s političke scene na raspravi je uzeo riječ jedino predstavnik Naše stranke koji je zaključio da se svi slažemo da ova reforma definitivno nije dobra, te da su oni protiv iste s tri ruke u Skupštini. Predstavnici drugih stranaka, ako su uopšte bili na skupu, nisu se oglasili.
Mi smo ovdje večeras iz jednog jedinog razloga, da prikupimo što više informacija i konkretnih rješenja koje ćemo uputiti prema Skupštini. Tražili smo da se Odluka vrati u formu Nacrta i da se tu nešto popravi. Dovedeni smo u situaciju gdje će se glasati sa da i ne. Pretpostavljam da ljudi koji su pripremali ovu reformu zdravstva imaju većinu. Dajte da se potrudimo da makar popravimo onoliko koliko se može popraviti.
Doktorica stomatologije, zaposlenica Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata, poručila je studentima da do svoje 26 godine imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i da to svoje pravo trebaju potpuno da iskoriste. Pored toga, osvrnula se i na problem zaposlenja stomatologa i budućih stomatologa, jer bi, ukoliko se reforma provede, mogli da rade samo kod privatnika.
Podsjećamo i na naš jučerašnji tekst o reformi.
Najavljujemo:
Sutra
Šta su na tribini rekli predstavnik SPUS-a Haris Zahiragić, doktorica političkih nauka i delegatkinja društveno-političke organizacije Jedan grad jedna borba Svjetlana Nedimović i predstavnik studenata Filozofskog fakulteta student Suad Beganović.
Četvrtak
Dekan Stomatološkog fakulteta prof. dr. sci. Muhamed Ajanović i doc. dr. Selma Jakupović šalju svoju poruku.
Petak
Iskustva i stavovi roditelja. Intervju s dr. Aišom Smailbegović-Hadžihalilović. Posjeta školegijumca Anesa Osmića DZ na Grbavici.
