Nekoliko je bitnih novina Zajedničke jezgre za istoriju u odnosu na postojeći plan i tradicionalni pristup. Prvenstveno, fokus se stavlja potpuno na učenike/ce u cilju povećanja njihovih kompetencija i konkurentnosti na tržištu rada. Za razliku od sadašnjeg načina rada unutar obrazovnog sistema gdje se učenje fokusira na repetetivnoj reprodukciji činjenica, Zajednička jezgra za istoriju predlaže razvoj kritičkog razmišljanja, istraživačke aktivnosti, komparacija sadržaja itd. U svojoj prezentaciji, šefica Odjela za ZJNPP Marija Naletilić istakla je još i to da ovako usvojena znanja, sposobnosti i vrijednosti predstavljaju osnovu za učenikov odgovoran odnos prema samome sebi, prema drugima i prema svemu što ga okružuje.
Inače, ZJNPP za istoriju predstavlja dio projekta: Historija za budućnost: kroz obrazovanje ka pomirenju koji je započeo OSCE formiranjem Odbora za reformu nastave historije u BiH. Rezultate Odbora misija OSCE-a je uručila Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) koja je dalje nastavila definisanje indikatora za kraj srednjoškolskog obrazovanja, čime je završen dokument „ZJNPP za istoriju definisana na ishodima učenja“ koji je ujedno i prezentiran na Konferenciji.
U prvom dijelu konferencije prisutnima i medijima obratio se šef misije OSCE-a ambasador Moore ističući kako je napredak u oblasti obrazovanja ključan za budućnost BiH i kako se ne može očekivati prosperitet ukoliko djeca nemaju kvalitetno obrazovanje. Moore je takođe kritikovao uplitanje politike u razne društvene sfere, i kada uopće nije potrebna.
Ambasadorica Cormack je izrazila zadovoljstvo zbog doprinosa Američke ambasade pri finalizaciji izrade Zajedničke jezgre za istoriju i istakla kako će poboljšanje nastavnog plana i programa pomoći učenicima da postanu bolji građani i aktivni članovi u svojim sredinama. Ona je apelovala na sva ministarstva obrazovanja da usvoje model za održive, kontinuirane programe obuke nastavnog kadra koji će prosvjetnim radnicima osigurati neophodne vještine da bi zadovoljili potrebe svih učenika.
Član Odbora za reformu nastave istorije Mirza Fazlović je podsjetio na potrebu da se istorija izučava pod jednakim uslovima na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, dodajući da je potrebna reforma i u domenu ocjenjivanja udžbenika za istoriju, kao i promjena u načinu obrazovanja nastavnika istorije. Kao jedan od mogućih uzora novog metoda obrazovanja istakao je Finsku, gdje studenti, koji se obučavaju za nastavnike istorije, imaju praktičnu nastavu od prve godine fakulteta. Kao jedan od mogućih mehanizama je predložio vezivanje osnovnih i srednjih škola sa fakultetima u cilju obrazovanja studenata u praktičnoj nastavi.
Konferencija je zaključena izlaganjima Snježane Koran iz Hrvatske i Vojka Kunavera iz Slovenije koji su podijelili svoja iskustva u reformi u domenu obrazovanja.
Ishodi ove izrazito pozitivne inicijative za reformu bosanskohercegovačkog obrazovanja zavise od sadržaja udžbenika i kvaliteta nastavnog kadra unutar škola. Glavni izazov će definitivno biti etno-nacionalni narativi koji su dominantni u bh. politici i udžbenicima istorije. Nedodirljivost i zaštićenost etno-nacionalnog narativa od strane političkih elita u domenu obrazovanja jasno se ogleda u izjavi direktorice Maje Sojkić da se Zajednička jezgra za istoriju odnosi samo na opću povijest.
Ostaje otvoreno pitanje da li će Zajedničku jezgru za istoriju obrazovni sistem prihvatiti, što bi značilo reformu ne samo nastavnog plana već i reformu u ocjenjivanju udžbenika, kao i edukaciju nastavnog kadra. Ukoliko se svi navedeni elementi ne reformišu, Zajednička jezgra za istoriju će se pridružiti dugoj listi propalih inicijativa. Školegijum će pratiti dalji razvoj inicijative i njenog vjerovatnog (ne)prihvatanja ili transformisanja u vlastitu karikaturu.
