Djeca, skupa s nastavnicima i nastavnicama, u manjim grupama radili su na različitim segmentima i rubrikama časopisa. Grupe su radile na različitim formama novinarskog izražavanja, pružajući šansu svakom djetetu da nauči što više o ovom poslu.
Lamija iz Sarajeva (13 godina) kaže: Naučili smo kako pisati vijest, izvući osnovne stvari, zatim princip pisanja vijesti i 6 osnovnih pitanja. U grupi se svi slažemo, dogovaramo teme o kojima ćemo raditi. Ja sam u novinarskoj sekciji i ono što sam naučila podijeliću sa prijateljima i prijateljicama iz škole. Boban iz Novog Grada (14 godina) također je član novinarske sekcije u svojoj školi. Zanima ga fotografija: Naučio sam kako raditi dobre fotografije i kako se piše časopis. Trenutno radimo fotoreportažu, trebamo fotografisati učenike i nastavnike dok rade na ovom časopisu. Dopalo mi se kako su svi učenici zajedno, kako se svi treneri trude da nas nauče. Atmosfera je dosta opuštena i svi su društveni.
Ja volim istraživati i saznavati nove stvari i super mi je što smo to radili, kaže Samir iz Kiseljaka (12 godina) i dodaje : a najzanimljivije mi je bilo raditi u grupama gdje smo svi mogli davati prijedloge za tekstove. I bilo mi je super raditi sa Milicom na našem zajedničkom tekstu.
Voditi djecu kroz rad na časopisu nije uobičajen novinarski zadatak. Za Borisa Čovića, novinara eFM radija i voditelja jedne od grupa na kampu, bio je inspirativan. Djeca u potpunosti imaju otklon prema senzacionalističkom, manipulativnom novinarstvu. Oni usvajaju etičke norme kao apsolutne, zato što su neiskvareni i pronalaze u njima vrijednosti koje i sami žive. Svidio mi se taj idealistički pogled na novinarstvo koje može imati samo dijete. To od njih trebamo učiti i mi odrasli novinari.
Denis Hadžić, još jedan mladi novinar koji je radio sa učenicima i učenicama, smatra da su ovakve medijske radionice na više različitih nivoa korisne djeci. Pored toga što uče nove stvari koje uglavnom nemaju priliku naučiti u školi, oni se upoznaju i druže sa djecom iz drugih dijelova BiH. Mi se nadamo da ćemo djecu podstaći da budu pronicljiviji, da ne uzimaju stvari zdravo za gotovo, da uvažavaju jedni druge i različita mišljenja. Da je OK družiti se sa ljudima koji drugačije misle.
Ravnopravni članovi i članice medijskih grupa i malih redakcija na kampu bili su nastavnici i nastavnice. Oni će u školama nastaviti pomagati djeci da razvijaju časopis iz broja u broj. Bez izuzetka, smatraju rad na časopisu i kamp u cijelosti višestruko korisnim ne samo za djecu, nego i za svoj budući rad. Ovakav dinamični, kreativan pristup djeci je zanimljiviji, a kroz praksu uče nešto što nadilazi okvire nastavnog plana i programa.
Apsolutno je primjenjivo sve za sekciju, olakšaće mi planiranje novinarskih zadataka, a i u samoj nastavi, u oblasti kulture izražavanja, pomoći će lakšem planiranju i pripremi nastavnih jedinica vezanih za sve vrste izražavanja, kaže Duško Krsmanović, nastavnik srpskog jezika i voditelj literarne sekcije u školi Sveti Sava iz Foče. Smatra da je nastavni plan i program u oblasti kulture izražavanja dosta suhoparan, tako da se kroz ovo iskustvo znanje u toj oblasti sasvim sigurno proširuje. Od trećeg do devetog razreda ponavljaju se iste forme pisanja npr. događaj, doživljaj, opis. Ovim učenjem o vijesti, izvještaju, eseju itd. se to proširuje, obogaćuje novim sadržajima i novim znanjima. A možda i neke usmjerava prema novinarstvu kao pozivu, nastavlja Duško. I Hazima Biberkić, profesorica razredne nastave u OŠ Ivan Goran Kovačić iz Gradačca kamp ocjenjuje korisnim i smatra ga značajnim iskorakom u procesu učenja, zbog praktičnog pristupa kojim se uči kroz rad. Ja sam oduševljena radioničkim načinom rada, jer se veći dio sadržaja može uraditi u kraćem vremenu, a da svi naučimo. Najvažnije mi je to što nam ovaj kamp pokazuje da se svi sadržaji iz nastavnog plana i programa mogu i praktično obraditi. Iako je NPP iz medijske kulture u četvrtom razredu, koji ja sad imam, dosta skučen, imamo samo desetak časova u godini, ipak se na ovakav način to može dobro uraditi, što i planiram.
Niz je različitih tipova kompetencija koje se kod djece mogu razvijati kroz učenje o novinarstvu. Osim komunikacijskih sposobnosti, razvijaju se digitalne i informacijske, ali i socijalne i građanske kompetencije. Djeca uče kako učiti što podrazumijeva osposobljavanje za proces učenja i ustrajnost u učenju, uključujući efikasno upravljanje vremenom i informacijama, kako u samostalnom, tako i u učenju u grupi. Radmila Rangelov-Jusović, direktorica Centra za obrazovne inicijative Step by Step, koji je organizator ovog kampa i pokretač ideje o dječjem časopisu koji rade djeca, ističe još i razvijanje kritičkog mišljenja kroz istraživački proces koji se također uči u okviru novinarstva. Upravo zbog toga odlučili smo da pokrenemo ovaj časopis i oduševljeni smo rezultatima rada tokom kampa i posvećenošću djece i njihovih nastavnika i nastavnica. Planirano je da časopis izlazi dvomjesečno. Gospođa Rangelov-Jusović nada se da će se u rad časopisa uključiti i druge škole i školske novinarske sekcije, a naglašava kako profesionalci poput novinara, umjetnika i književnika iz lokalnih zajednica svojim uključivanjem mogu značajno doprinijeti radu dječjeg časopisa.
Časopis možete pogledati ovdje.
