Da bi studenti nastavničkih smjerova na fakultetima u Kantonu Sarajevu mogli raditi kao nastavnici obavezni su, po završetku fakulteta, obaviti pripravnički staž u trajanju od godinu dana i nakon toga položiti stručni ispit. No, u praksi je to gotovo nemoguće uraditi jer obaveze i prava pripravnika definišu kontradiktorni zakoni koji su, uz to, izigrani memorandumima i ugovorima, pa se, iako je volontiranje dobrovoljni rad na bazi solidarnosti, a pripravnički staž obavezan preduslov za polaganje stručnog ispita, pripravnički staž svede na volontiranje, tokom kog volonter sam plati svog mentora.
Da bih stekao pravo na izlazak na stručni ispit, u školskoj 2016/2017. godini volonterski sam obavljao pripravnički staž u Udruženju Dajte nam šansu. To je tada uključivalo pola godine volontiranja. Obaveze prema Udruženju podrazumijevale su praksu od 80 sati u servisnom centru Dajte nam šansu i svakodnevno asistiranje u nastavi djetetu sa poteškoćama u razvoju. Pritom nisam imao pokrivene troškove prevoza ni topli obrok. Rad u servisu sastojao se od pružanja pomoći djeci i odraslima s težim i blažim poteškoćama, cerebralnom paralizom i različitim oblicima autizma, što nije nimalo lak zadatak, pogotovo kad ga obavlja neko ko se s tim prije nije susretao, priča profesor bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti, čiji je identitet poznat redakciji Školegijuma, a koji je svoj pripravnički staž obavio volontiranjem u Udruženju Dajte nam šansu. Smatra da nije pošteno na ovakav način uslovljavati buduće nastavnike i profesore kako bi stekli položen stručni ispit, koji je osnovni uslov da rade posao za koji su se školovali.
Pogotovo je nepravda veća danas kada se taj pripravnički staž sastoji od godišnjeg volontiranja bez novčane naknade ili bilo čega što bi se moglo priložiti u dokumentaciju prilikom prijave na konkurse, odnosno bilo kakvog dokaza da ste stekli ili da imate pripravnički staž, kaže ovaj profesor.
Prema slovu zakona i podzakonskih akata
Prema Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo, lice koje prvi put zasniva radni odnos na poslovima nastavnika, stručnog ili drugog saradnika ima status pripravnika. Škola je dužna, odmah po njegovom stupanju na posao, pripravniku izdati rješenje o pripravničkom stažu s rokom polaganja stručnog ispita i imenovati mentora. Po završetku pripravničkog staža, u trajanju od 12 mjeseci, pripravnik je obavezan polagati ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno stručni ispit.
Statistika pokazuje razmjere problema
Pravilnik o polaganju pripravničkog staža odgajatelja, nastavnika i stručnih saradnika, koji se izvodi iz Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo, a donosi ga ministar, propisuje da odgajatelji u predškolskim ustanovama, zavodima i domovima učenika, nastavnici i stručni saradnici u osnovnim i srednjim školama koji prvi put zasnivaju radni odnos obavezni su da nakon isteka jedne, a najviše dvije godine rada u neposrednom odgojno-obrazovnom radu polažu stručni ispit.
No, prema svim dostupnim podacima – prilike za pripravnički rad u Kantonu Sarajevo skoro da ne postoje, jer od 2015. godine Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade u Vladi Kantona Sarajevo provodi racionalizaciju u obrazovanju, ali tu racionalizaciju u praksi ne prati smanjenje broja studenata upisanih na nastavničke smjerove.
Naime, prema izvještaju Zavoda za statistiku u FBiH, ukupan broj upisanih studenata na javnim visokoškolskim ustanovama bio je 56.903 u 2016/2017. akademskoj godini. Od toga je na Univerzitetu u Sarajevu studiralo ukupno 28.285 studenata i studentica. Fakulteti Univerziteta u Sarajevu na kojima postoje nastavnički smjerovi su: Prirodno-matematički fakultet, Filozofski fakultet, Fakultet islamskih nauka, Katolički bogoslovni fakultet, Pedagoški fakultet, Akademija likovnih umjetnosti, Muzička akademija, te Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Prema Izvještaju o radu Univerziteta u Sarajevu za 2017. godinu, broj diplomanata prvog ciklusa studija na fakultetima koji imaju nastavnička usmjerenja u toj godini bio je 878, a broj magistranata iznosio je 575 za istu godinu. To je 1.453 studenata i studentica, i ako je samo trećina njih pohađala nastavnički smjer, a brojke su vjerovatno i veće, to su 484 osobe u Kantonu Sarajevo koje su, ako se žele baviti nastavničkom profesijom, obavezne polagati stručni ispit.
Paralelno s ovim procesom, Zavod za zapošljavanje FBiH i deset kantona u FBiH svake godine objave javne pozive za sufinansiranje zapošljavanja i prvih radnih iskustava. To su projekti na koje se i škole kao poslodavci mogu prijaviti i na taj način omogućiti pripravnički staž tek svršenim studentima i studenticama. Ciljna grupa projekta su nezaposlene osobe na evidenciji Službe za zapošljavanje. U javnom pozivu za učešće u ovim projektima stoji da je ta ciljna grupa odabrana kako bi se što većem broju mladih osoba omogućilo osposobljavanje za rad u struci i sticanje prvog radnog iskustva u zvanju za koje su se školovale, te na taj način poboljša njihova konkurentnost i integracija na tržištu rada. Projektom se poslodavcima subvencionira 360 KM za protekli mjesec za osobe sa višom, odnosno visokom stručnom spremom u trajanju od 12 mjeseci, a taj iznos obuhvata dio troškova obaveznih doprinosa i/ili dio neto plaće. Opet prema dostupnim podacima – u okviru projekta sufinansiranja zapošljavanja za 2018. godinu, u Kantonu Sarajevo 23 osobe imale su priliku završiti pripravnički staž kao nastavnici i nastavnice u školama, dok je, na nivou FBiH u 2017. godini, od 587 aplikanata dvoje bilo iz škola, a 2018. godine na istom nivou četvero. To znači da je za dvije godine na nivou FBiH i u Kantonu Sarajevo 29 studenata i studentica dobilo priliku da kroz projekte zapošljavanja, finansirane javnim sredstvima namijenjenim za zapošljavanje, obavi pripravnički staž.
Ministarstvo ne izdvaja novac za pripravnike i pripravnice
Mimo ovih konkursa ili projekata u školama je pripravnički staž nemoguće ostvariti.
Za pripravnike koji bi završavali pripravnički staž, izvan konkursa za sufinansiranje, škole jednostavno nemaju novca. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u te svrhe ne izdvaja novac čak ni po potražnji škola. Mi kada pročitamo zakone i propise koji nas obavezuju, kada iščitamo Kolektivni ugovor i vidimo koliko nas sam on obavezuje u novčanom smislu, shvatimo da je to prosto nešto što nije moguće jer Ministarstvo ne pravi takvu vrstu ulaganja, kaže Senada Salihović, direktorica Treće gimnazije u Sarajevu.
Prema članu 28. Kolektivnog ugovora, za djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja radniku-pripravniku za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripada osnovna plaća platnog razreda odgovarajućeg stepena za grupu poslova na koje je primljen u radni odnos na određeno vrijeme, umanjena za 20%. Ali u praksi se primjenjuje Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo koji propisuje mogućnost stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, dakle putem volontiranja, i kaže da nastavnicima, stručnim i drugim saradnicima bez radnog iskustva, u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o volontiranju (Službene novine Federacije BiH, br. 110/12) i kolektivnim ugovorom za djelatnost predškolskog i osnovnog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo, škola može omogućiti stručno osposobljavanje za samostalan odgojno-obrazovni rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volontiranje) (Sl. novine Kantona Sarajevo, br. 23/2017 i 33/2017).
Tako je upravo volontiranje najčešći način na koji svršeni studenti i studentice, koji žele da rade u prosvjeti, završe svoj pripravnički staž.
Memorandum i ugovor ubili i zakon i obaveze i prava
Jedna od mogućnosti za obavljanje pripravničkog staža, odnosno za volontiranje, jeste rad u udruženjima Duga, ali i Dajte nam šansu, koje je potpisalo sporazum s Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade u Vladi Kantona Sarajevo, tj. Memorandum o saradnji na zajedničkom projektu Volonteri kao asistenti. Ovaj koncept osmislili su Udruženje Dajte nam šansu i Nihada Čolić, pomoćnica ministra za obrazovanje u Vladi KS-a. Iz Udruženja Dajte nam šansu pojašnjavaju kako je volonterski rad asistenata u nastavi u potpunosti besplatan i volonterski. Naime, s jedne strane Ministarstvo je propustilo ili zaboravilo da pokrije troškove prevoza, osiguranja od ozljede na radu i topli obrok, koji su predviđeni Zakonom o volontiranju u FBiH. A s druge strane – u Memorandumu, u odjeljku koji propisuje obaveze Udruženja, stoji da je ono obavezno osigurati novčana sredstva za isplatnu novčane naknade troškova nastalih u vezi sa volontiranjem, ali u drugom odjeljku stoji da je Udruženje obavezno volonterima isplaćivati nadoknadu ugovorenih (podvukla autorica) troškova nastalih u vezi sa volontiranjem.
Potpisan je i aneks ovog sporazuma kojim smo škole motivisali da se više aktiviraju na pronalasku asistenata u nastavi. Tako sada, ako se školi jave osobe koje su završile odgovarajući fakultet, oni te osobe šalju nama u Udruženje. Shvatili smo da je to najbezbolniji način kako angažirati asistente u nastavi i kako ulagati u profesiju. Volonteri su u našem Servisnom centru obavezni proći 80 sati prakse, koja se svodi na direktan rad s djecom ili odraslima s poteškoćama u razvoju, te pored toga godinu dana svakodnevno ići na nastavu s djetetom koje Ministarstvo odredi i asistirati mu/joj u nastavi, kaže Ines Kavalec, direktorica Udruženja Dajte nam šansu.
U ugovoru koji volonter potpisuje s Udruženjem, a jedan primjerak je u posjedu redakcije Školegijuma, stoji da volonteru za pružanje volonterskih usluga obuhvaćenih ovim ugovorom ne pripada pravo na nagradu, naknadu niti imovinsku korist ili neku drugu vrstu koristi. Ugovor dalje propisuje da troškove mentorstva (naknada za mentora) snosi volonter i da su Udruženje Dajte nam šansu, škola i Ministarstvo oslobođeni svih finansijskih obaveza prema volonteru.
Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju definisano je pravo djece s poteškoćama u razvoju na asistente u nastavi i MONKS u posljednje vrijeme često objavljuje informacije da u nastavu ubacuje nove asistente – Ministarstvo je s Udruženjem Dajte nam šansu aktivno radilo na edukaciji tih asistenata, ali je volontiranje, omogućeno Memorandumom između Udruženja i Ministarstva, u direktom sukobu sa Zakonom o volontiranju FBiH, u kojem stoji da se volontiranjem u smislu ovog zakona ne smatra: a) pružanje usluga ili aktivnosti koje je jedno lice obavezno pružiti drugom licu na osnovu zakona ili drugih propisa. Ako je asistencija u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju obaveza iz Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju – studenti ne bi smjeli volonterski raditi ovaj posao. Osim toga, prema Zakonu o volontiranju, volonter je dužan odbiti volontiranje koje je suprotno ovom zakonu.
Od 2013. pa do pred kraj 2018. godine oko dvjesto ljudi završilo je ili steklo pripravnički staž putem Udruženja Dajte nam šansu, na način predviđen Memorandumom i definisan ugovorom. Tokom tog radnog angažmana nisu dobili nikakvu naknadu, nisu im pokriveni ni osnovni troškovi dolaska na posao, nego su sami platili mentora. Odgovornost za to je na Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, koje bi trebalo voditi računa o usklađenosti i primjeni zakona, srazmjeru između upisnih kvota na Univerzitet u Sarajevu i potreba tržišta, finansiranju zakonom propisanih troškova za pripravnike i odobravanju zahtjeva koje studenti upute školama. Ovako je novac, potrošen za školovanje studenata na javnim fakultetima, bačen novac, svršeni studenti pripravnici su potrošna roba, a nastavnička profesija je nedostižna.
Ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Elvir Kazazović pristao je odgovoriti na naša pitanja o neusklađenosti navedenih zakona i razlozima za nefinansiranje pripravničkog staža, ali do zaključenja ovog teksta odgovori nisu stigli.
