Predsjednik Univerziteta Georgetown, John J. DeGioia krajem augusta izjavio je kako će univerzitet ponuditi javno izvinjenje, osnovati institut za proučavanje ropstva, ali i izgraditi spomenik ljudima koji su, kao robovi, svojim radom doprinijeli razvoju ovog univerziteta (uključujući i 272 osobe koje su 1838. godine, u svojstvu robova, prodate kako bi se osigurala finansijska sredstva za univerzitet). Da podsjetimo, više od deset univerziteta u SAD-u, uključujući Brown, Harvard, kao i Univerzitet Virginia, javno je priznalo povezanost sa sistemom ropstva i kupovinom/prodajom robova u prošlosti. Zbog toga je potez Univerziteta u Georgetownu jako bitan jer niti jedan od ovih univerziteta nikada nije uradio ništa slično.
Planirano je i da dvije zgrade unutar kampusa budu preimenovane, jedna po imenu jednog od robova, a druga po imenu afroameričke edukatorice koja je osnovala školu za djevojčice.
Potomcima ovih ljudi bit će ponuđena prednost pri upisu na univerzitet, na sličan način na koji je ponuđena djeci i unucima prijašnjih studenata univerziteta, čak i u slučaju da njihovi preci nisu bili među te 272 osobe, nego su na drugi način doprinijeli gradu i univerzitetu.
Međutim, još uvijek nije jasno da li će ove mjere imati efekta, s obzirom na to da upis na fakultet za ovu skupinu budućih studenata i studentica mnogo zavisi od toga koliko će im sam fakultet izaći u susret: stupiti u kontakt s njima, identificirati ih i jasno im dati do znanja da postoje povlastice na koje oni/e imaju pravo. Mnogi smatraju da bi dodjela stipendija bila primjereniji korak.
Tekst na enfleskom možete pročitati ovdje.
Prevela: Merima Dervišić
