Ove godine sam sa svojim učenicima i učenicama proslavila Dan asteroida!
On se obilježava se 30. juna, na godišnjicu eksplozije iz 1908. godine u 7:14 h (± 1 minuta), koja je u središnjem dijelu Sibira u sekundi srušila više od milion stabala. Procjenjuje se da je energija te eksplozije ekvivalentna eksploziji 15 megatona TNT-a, a naučnici su kasnije procijenili da je oslobođena energija 185 puta veća od energije atomske bombe bačene na Hirošimu 1945. godine, objavila je NASA. Ujedinjeni narodi su 2016. godine službeno proglasili 30. juni međunarodnim danom osvještavanja i obrazovanja o asteroidima. Tog datuma se za ljude svih dobnih skupina (u školama, svemirskim agencijama, univerzitetima i drugdje) organizuje edukacija o asteroidima, o njihovoj ulozi u stvaranju Sunčevog sistema, ali i o tome kako možemo zaštititi našu planetu od udara asteroida.
Asteroidi su veliki komadi stijena koje nasumično lebde u svemiru. Oni se uglavnom nalaze u pojasu svemirskih krhotina između orbite Marsa i Jupitera. Postoje i asteroidi koji se pojavljuju niotkuda. Oni dolaze u Sunčev sistem iz dalekih krajeva kosmosa i prolaze pored planeta, Mjeseca i drugih tijela koja kruže oko Sunca. Ako se bilo šta od nabrojanog nađe na njegovom putu, asteroid se sudari s tim (nadamo se da se nikad neće dogoditi da se Zemlja suoči s takvom nesrećom!). Srećom, većina asteroida, prečnika manjeg od jednog kilometra, kada uđe u Zemljinu atmosferu izgori zbog trenja i pada na Zemlju kao bezopasni oblak prašine. Međutim, ako je zalutali asteroid veći – neće tako lako izgorjeti jer bi preostali komadi ipak pali na Zemlju (kada bi pao na veliki grad, mogao bi razoriti mnogo toga, a ako bi pao u more, mogao bi pokrenuti velike talase i izazvati cunami). Procjene naučnika su da je nestanak dinosaura vjerovatno proizveden objektom prečnika svega 15 km – to nije uspjelo uništiti cijelu planetu, ali sigurno nije bilo korisno ni za vrste koje su u to vrijeme živjele okolo. Iako sve postojeće procjene govore da su šanse da Zemlju pogodi neki asteroid vrlo male, ne možemo u potpunosti isključiti mogućnost katastrofalnog incidenta koji može prouzrokovati asteroid ubojica, i zbog toga se cijeli svijet mora ujediniti i zaposliti najbolje mozgove kako bi pronašao preventivnu mjeru za ovaj potencijalni rizik. Zanimljiva ideja je hipotetički asteroid, veličine do 300 metara, koji se kreće prema Zemlji brzinom od 14 kilometara u sekundi sa udaljenosti od 57 miliona kilometara. Vjerovatnost da će nas pogoditi procjenjuje se na jedan posto, a jedan od načina da se to spriječi bilo bi evakuiranje ugroženih područja na Zemlji. Za druge metode, poput odbijanja ili razbijanja asteroida, istraživači žele otkriti da li i koja obećava uspjeh.
Kako bi uopšte pokrenuli obrazovne programe za dan asteroida, 2014. godine članovi asteroidne zajednice sastavili su i objavili peticiju za prikupljanje javne podrške obrazovanju o asteroidima, te pozvali vlade da ubrzaju finansiranje programa otkrivanja asteroida. Danas su ovu peticiju potpisale stotine uglednih ljudi širom svijeta, uključujući vodeća imena u nauci i tehnologiji. Jedan od njih je i Stephen Hawking, a tu su i poznata imena svjetske muzičke, filmske i televizijske scene (Sarah Brightman, Whoopi Goldberg, Alan Cumming, Bob Saget, Nigel Barker...), poslovni lideri, mnogo astronoma, te više od 125 astronauta, a svi zainteresovani i dalje je mogu potpisati na linku.
Moja inspiracija ove godine bila je činjenica da je Brian May, astrofizičar, jedan od osnivača Dana asteroida, bio vodeći gitarist grupe Queen! Okupila sam zainteresovane učenice i učenike i podijelila ih u grupe koje su dobile različite zadatke. Prva grupa je dobila zadatak da otkrije kako je Brian May povezao astrofiziku i muziku, druga grupa je istražila asteroid Psyche, a treća grčku mitologiju o Psihi. Ova aktivnost đaka Gimnazije u Bosanskoj Krupi registrovana je na svjetskoj platformi AsteroidDay kao jedini događaj u BiH povodom ovog datuma.
Otkrića mojih đaka
Gitarista Brian May poznat je kao član grupe Queen, ali je mnogima nepoznato da je on astrofizičar, vrhunski fotograf i majstor koji stoji iza linije pažljivo izrađenih gitara. Kada je formirana grupa Queen, ranih 70-tih godina prošlog vijeka, May je završavao doktorsku tezu iz astrofizike na Imperial koledžu u Londonu, ali kako je bend stekao međunarodnu slavu, on je svoje istraživanje o zodijakalnoj svjetlosti (konus svjetlosti koja se vidi u trenutku izlaska ili zalaska sunca na horizontu, a prvi pisani dokumenti o tome potiču od perzijskog astronoma i matematičara Omara Khayyama) stavio na čekanje zbog turneja i pisanja pjesama, i to čekanje je trajalo do 2007. godine, kada je završio rad.
Najzanimljiviji dio priče o njemu je da je u dobi od 16 godina sa ocem napravio gitaru od dijelova kućnog namještaja i predmeta. Iskoristili su, između ostalog, dio starog kamina, držač torbe za bicikle, te vrh jedne od igala za pletenje Brianove majke! Brian kaže da je najvažnija lekcija koju je naučio od svog oca misao da ako nešto vrijedi učiniti – vrijedi pretjerivati! Danas je njegova gitara brend i veoma prodavana replika, a on je izuzetno aktivan u pokretima zaštite životinja. Autor je više od 200 tekstova za bend i knjige Bang!: The Complete History of the Universe.
Talijanski astronom Annibale de Gasparis je 1852. godine otkrio Asteroid Psyche. Bio je to 16. otkriveni asteroid. Površinska gravitacija na tom asteroidu manja je nego na Zemlji, manja nego i na Mjesecu – tamo je podizanje automobila lagano kao podizanje velikog psa na Zemlji. Svemirska letjelica Psyche trebala bi biti lansirana u ljeto 2022. godine, kako bi 21 mjesec proučavala i mapirala svojstva svemira.
Psyche je zanimljiv zbog svoga sastava – pretpostavka je da se sastoji uglavnom od željeza i nikla. To ga izdvaja od većine ostalih asteroida. Procjene naučnika su da bi taj asteroid možda mogao reći kakvo je bilo jezgro Zemlje i ostalih stjenovitih planeta. Naime, iako ne možemo izravno vidjeti Zemljino jezgro, asteroid Psyche može ponuditi jedinstven prozor u burnu povijest sudara koji su stvorili našu planetu. Proučavanje asteroida omogućava nam razumijevanje važnih faza stvaranja planeta Sunčevog sistema, kako bismo razumjeli od čega su one sastavljene i šta sadrže, jer različite klase asteroida čuvaju informacije o stanju Sunčevog sistema ne samo tokom formativnih faza izgradnje planeta, već čak i ranije. No, ovaj asteroid zanimljiv je i kapitalistima, jer se nadaju da sadrži ogromne količine dragocjenih metala, prvenstveno zlata i platine, u protuvrijednosti od 700•10^18 dolara.
Kad je riječ o grčkoj mitologiji, mit o Erosu i Psihi vjerovatno je jedna od najljepših ljubavnih priča u klasičnoj mitologiji, koja pomalo podsjeća na bajku Ljepotica i zvijer. Glavna poruka je da ljubav ne može bez povjerenja: Eros je bio oličenje snažne ljubavne želje i prikazan je kako baca strijele ljudima kako bi ih pogodio u srce i natjerao da se zaljube, a Psiha prelijepa djevojka koja personificira ljudsku dušu. Ustvari, ona je simbol duše pročišćene strastima i nesrećama, koja je spremna uživati u vječnoj sreći.
U grčkom folkloru duša je prikazana kao leptir, što je drugo značenje riječi psyche, pa otud i leptirići u stomaku zaljubljenih.
Učenici su u okviru svog istraživanja naišli i na misao Ricka Riordana: Priča o Psihi konačno je imala smisla – zašto lijepa djevojka nije smjela prekršiti pravila kako bi gledala boga ljubavi u lice? Psiha je bila u pravu. Eros (Kupid) je bio čudovište. Ljubav je bila najrazornije čudovište od svih.
A za kraj evo još jedne zabilješke: prije formiranja planeta, Sunčev sistem nije bio ništa drugo do oblak plina i prašine koji je putovao kroz svemir. Metaforički, ovaj oblak je na kraju postao gradilište za sve što danas vidimo, uključujući planete, asteroide i komete, od najvećeg giganta Jupitera, do najmanjih čestica prašine koje se kreću uokolo u prostoru između planeta. Mnogi objekti, poput kometa, nastali su na samom rubu ovog oblaka i tokom više od četiri milijarde godina ostali su u ovoj udaljenoj četvrti. Na isti način kao što je svakodnevni život u nekim zabitima vrlo malo ili nikako pod utjecajem vreve glavnog grada, ovi objekti uspjeli su sačuvati rane gradivne sastojke koje su sakupili prije nekoliko milijardi godina. Ovo je jedan od razloga zašto su komete tako zanimljive. Asteroidi se mogu smatrati kamenitim kolegama ledenih kometa. Baš poput kometa, oni nam omogućavaju pogled na raniju povijest Sunčevog sistema, što znači da čuvaju ključne podatke o fazi njegovog formiranja. Planete, iako sastavljene od istih tvari – tvrdokornih stijena i metala, nastavile su se razvijati tokom milijardi godina.
