Lijene ljetne dane zamijenilo je ustajanje u zoru i za mnogo djece to znači hronični nedostatak sna dok traje škola. U SAD-u nastava u prosjeku počinje u 8 sati ujutro. Međutim, ove jeseni u nekim školama, među kojima je i nekoliko osnovnih škola u New Yorku, prvo će se zvono oglasiti čak 40 minuta ranije nego prošle godine. Ovakva odluka je donesena sa ciljem prilagođavanja potrebama plana i programa.
Zbog rasporeda kakav imaju sada, djeca su pospana a roditelji frustrirani. Međutim, Američka pedijatrijska akademija stala je na njihovu stranu. Naime, ova akademija je nedavno objavila smjernice u kojima se navodi da nedostatak sna kod adolescenata predstavlja ozbiljno zdravstveno pitanje u društvu, jer na direktan način utječe na zdravlje i sigurnost, kao i uspjeh u školi učenika osnovnih i srednjih škola u našoj državi.
Empirijske dokaze kako nedostatak sna negativno utječe na zdravlje, sigurnost i uspjeh kod adolescenata sve više imamo prilike primijetiti u posljednjih deset godina, napisala je u e-mailu Judith Owens, pedijatrica i jedna od glavnih autorica izvještaja. Jedna bitna studija, koja je objavljena u proljeće i čija je autorica Dr. Kyla Wahlstrom, navodi pozitivne efekte kasnijeg početka nastave kod preko 9000 učenika/ca iz osam srednjih škola u tri savezne države, među kojima su bolje ocjene i bolji rezultati na standardiziranim testovima, kao i procenat između 65 i 70% manje prometnih nesreća u kojima su učestvovali tinejdžeri.
Hronični nedostatak sna doprinosi depresiji, suicidalnom razmišljanju i gojaznosti
Prema njihovom mišljenju, rješenje trebamo tražiti u kasnijem početku nastave. U većini okruga, osnovne i srednje škole ne bi trebalo da počinju sa nastavom prije 8 i 30. Međutim, u nekim oblastima trebamo također uzeti u obzir vrijeme putovanja do škole, ali i neke druge faktore, ukoliko želimo učenicima i učenicama dati dovoljno vremena da se naspavaju, stoji u njihovoj izjavi.
Ova organizacija je objavila izvještaj u kojem se može pronaći sažetak dosadašnjih istraživanja koja se bave obrascima spavanja kod adolescenata, zdravstvenim posljedicama hroničnog nedostatka sna, faktorima koji doprinose gubitku sna i načinima promoviranja zdravog odmora kod adolescenata. Glavni zaključci su da tinejdžeri/ke ne spavaju dovoljno, što škodi njihovom mentalnom i fizičkom zdravlju, obrazovanju, pa čak i sposobnosti da voze na siguran način.
Američka fondacija za san navodi kako tinejdžerima/kama treba najmanje 9 i po sati sna svaku noć. Međutim, njihovi podaci iz 2004. godine kažu kako manje od polovine američkih tinejdžera/ki spava bar 9 sati svake noći: 58% učenika/ca između 15 i 17 godina redovno spava manje od 7 sati svake noći. Kako je utvrđeno da ispitanici/e najčešće precjenjuju broj sati koji spavaju, pravi podaci su najvjerovatnije niži od navedenog prosjeka.
Hronični nedostatak sna uzrokuje povećanu stopu depresivnosti, suicidalno razmišljanje i gojaznost. Dugoročni nedostatak sna dokazano uzrokuje lošije ocjene, smanjenu pažnju, kašnjenje, probleme sa koncentracijom kao i cjelokupnim uspjehom u školi.
Ovakve informacije su manje-više poznate svima, međutim, roditelji priznaju da njihova djeca ne spavaju dovoljno. Državna fondacija za san kaže da, iako 90% roditelja jako cijeni zdrave navike spavanja, jedna četvrtina istih tih roditelja navodi da njihova djeca spavaju cijeli sat vremena manje nego što bi trebala.
Raniji odlazak u krevet neće riješiti ovaj problem, a pogotovo ne kada su tinejdžeri/ke u pitanju. Oni dugo ostaju budni ne zato što ne žele ići na spavanje, nego zato što ne mogu. Zbog sporog oslobađanja melatonina u mozgu i nedostatku nagona za snom, a kao odgovor na umor, tinejdžeri nisu pospani do dugo u noć, za razliku od mlađe djece ili odraslih, te imaju poteškoća da zaspu, čak i kada su umorni.
Tinejdžeri ostaju budni ne zato što ne žele spavati, nego zato što ne mogu.
Zbog toga Američka pedijatrijska akademija apelira na kasniji početak nastave. Iako postoje mnogobrojne promjene u toku adolescencije koje mogu utjecati na kvalitet i kvantitet sna, jedna od najistaknutijih, i nedvojbeno, najštetnijih je početak nastave.
U nekoliko distrikta u kojima je početak nastave pomjeren za jedan sat, učenici nisu morali ranije odlaziti na spavanje, što znači da su dobili cijeli sat vremena sna svake noći tokom radne sedmice. Ta su djeca u školu stizala odmornija i, kako se navodi u izvještaju, imala manje problema sa pospanošću, kašnjenjem ili koncentracijom/pažnjom, kao i bolji akademski uspjeh u poređenju sa djecom iz drugih škola, čija je nastava počinjala ranije.
Judith Owens priznaje da ne postoji jednostavno rješenje za problem nedostatka sna kod adolescenata. Međutim, važno je shvatiti da je neophodno odlaganje početka nastave, što nije samo po sebi dovoljno da tinejdžeri/ke spavaju dovoljno, napisala nam je u e-mailu. Ako nastava počinje u 7:20, skoro je nemoguće da se djeca dovoljno naspavaju, međutim, pomjeranje nastave ne predstavlja nikakvu garanciju da će se problem rješiti. Također moramo imati zdrave navike spavanja (uređeno vrijeme odlaska u krevet i buđenja, izbjegavanje kofeina, gašenje elektronskih uređaja prije spavanja itd.), ali i shvatanje da je spavanje prioritet za zdravlje cijele porodice.
Njena kćerka je išla u školu u kojoj je nastava sa 8:00 pomjerena na 8:30, u sklopu studije koja je provođena kako bi se utvrdilo na koji način nastava koja počinje kasnije može utjecati na obrasce spavanja kod tinejdžera. Zaista sam bila u stanju vidjeti kako je moja kćerka odmornija, pažljivija i manje razdražljiva, i uživati u tome, i kao mama i kao istraživačica na ovom projektu!, kazala je ona.
Škole nisu obavezne pratiti smjernice Američke pedijatrijske akademije. Međutim, kao što ova akademija navodi: Hitnost i rasprostranjenost problema nedostatka sna kod adolescenata i adolescentica, kao i mogućnost intervencija koje pružaju niz neposrednih rezultata zaista se ne mogu dovesti u pitanje.
Autorica: Jessica Lahey
Prevela: Merima Dervišić
Originalni tekst: Students Aren't Getting Enough Sleep—School Starts Too Early
