Časovi sreće u Indiji
NPR
Vlada u Delhiju odlučila se na uvođenje časova sreće u osnovnim školama s ciljem da ublaži probleme mentalnog zdravlja đaka. Akademski fokus u ovoj zemlji najčešće znači i veliki pritisak na djecu, stoga bi ovi časovi trebali osvijestiti društvo kako je zdravlje važnije od ocjena na testiranjima. Ministar obrazovanja okruga Delhi Manish Sisodia jedna je od osoba koje smatraju da je nivo sreće i zadovoljstva kod đaka sve manji, dok je anksioznost i depresivnost u porastu.
U posljednjih 40, 50 godina naš je obrazovni sistem postao neka vrsta industrije za proizvodnju radnika. Akademsko okruženje u ovoj zemlji često ohrabruje memoriziranje koje vodi pretrpanom školskom rasporedu i stresu, a zanemaruje razvijanje kreativnih i društvenih vještina, kazao je.
Na ovim časovima nema udžbenika ni ispita. Traju 35 minuta i najčešće se baziraju na meditaciji i kreativnim aktivnostima. Pažnja je usmjerena na obrazovanje djece, počev od vrtića, pa do kraja osnovne škole.
Ne znam može li se naučiti biti sretan ili sretna, ali definitivno se može vježbati, dodaje ministar Sisodia.
Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, jedno od četvero djece u Indiji pati od depresije.
U Južnoj Indiji procenat djece koja su pokušala počiniti samoubistvo nakon neuspjeha u školi postajao je sve veći. Kad im se počela pružati prilika za ponovno polaganje ispita taj broj se smanjio, navodi Alexandra Fleischmann, koordinatorica Svjetske zdravstvene organizacije.
NPR: To Focus On Students' Emotional Well-Being, India Tries 'Happiness Classes'
Zašto ima manje žena na medicinskom fakultetu u Tokiju
BBC
Privatni medicinski fakultet u Tokiju od 2011. godine mijenja rezultate prijemnog ispita kako broj upisanih studentica ne bi prevazišao 30 posto, objavile su japanske novine Yomiuri Shimbun.
Nepoznati izvor prijavio je kako je osoblje fakulteta imalo dogovor prema kojem se broj studentica trebao smanjiti. Razlog za to je, navode iz ovog dnevnog lista, strah da se diplomantice neće posvetiti karijeri doktorica nakon diplomiranja.
Mnoge diplomantice poslije završetka studija napuste karijeru kako bi se posvetile rađanju i odgoju djece, navodi ovaj izvor.
Nakon dva upisna roka ove godine, primljeno je 30 žena i 141 muškarac. Inače, u Japanu je 12,4 posto žena na pozicijama zakonodavkinja, viših funkcionerki ili menadžerica.
