Ključna riječ: Donald John Trump (Queens, New York, SAD, 14. Lipnja 1946.) – američki poduzetnik, televizijski producent i voditelj te političar njemačko-škotskog podrijetla. Pobijedio je na američkim predsjedničkim izborima 9. studenog 2016. Te treba stupiti na dužnost 20. siječnja 2017. godine kao 45. predsjednik SAD-a.
Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama sasvim sigurno su obilježili 2016. godinu. Pobjeda Donalda Trampa uzburkala je svakodnevnicu, a očekivani utjecaji i posljedice ovakvog izbora već su dobili svoj naziv – Tramp-efekat. Organizacija Southern Poverty Law Center istražila je posljedice ovog događaja na obrazovni sistem i otkrila zabrinjavajuće podatke.
Preko 10.000 nastavnika, savjetnika, direktora i drugih zaposlenih u školama sudjelovalo je u online istraživanju provedenom nakon izbora. Rezultati pokazuju kako 90% sudionika navodi da su izbori negativno utjecali na atmosferu u njihovim školama, te izražavaju zabrinutost da će nastale promjene u raspoloženju i ponašanju učenika biti vidljive tokom čitave školske godine. Oko 80% ispitanih navodi da postoji povećana anksioznost i briga među marginaliziranim učenicima, uključujući imigrante, muslimane, Afroamerikance i pripadnike LGBT populacije. Mnogi sudionici opisuju specifične incidente netrpeljivosti i uznemiravanja koje pripisuju izbornoj retorici, kao što su vrijeđanje, prijetnje, uništavanje imovine, korištenje nacističkih pozdrava, svastika i zastava Konfederacije. Prethodno istraživanje provedeno u martu pokazalo je da su se uznemirenost među pripadnicima ugroženih grupa i novi oblici političkog nasilničkog ponašanja pojavili već na početku kampanje.
Različite škole, različite reakcije
Ipak, reakcije na izbore nisu bile jednake u svim školama. Dok se učestalost uznemiravanja i prozivanja pripadnika manjinskih grupa povećala u školama gdje bijelci čine većinu, u školama u kojima dominiraju manjine pojavile su se reakcije koje su nastavnici nazvali traumom. Pod tim podrazumijevaju različite manifestacije straha, kao što su briga zbog deportacije, razdvajanja od porodice, generalna anksioznost i bespomoćnost glede budućnosti, stanja koja posljedično mogu ometati koncentraciju učenika i mogućnost izvršavanja školskih obaveza. Imajući ovo u vidu, te činjenicu da mnogi nastavnici izvještavaju da su izgubili povjerenje učenika koji smatraju da nastavnici bijelci glasaju za Trampa, postoji povećan pritisak na osoblje škola da dio svojih resursa preusmjere na pružanje emotivne potpore učenicima. U konačnici, u mješovitim školama gdje nijedna grupa nije većinska, postojale su povećane tenzije i gubitak povjerenja.
Izuzetak navedenim grupama činile su dvije vrste škola. Prve su one u kojima su gotovo svi učenici bijelci, posebno u područjima sa malo imigranata i Afroamerikanaca, gdje nije postojala prilika da dođu u dodir sa manjinskim grupama. Nastavnici ovakvih škola navode da su njihovi učenici prihvatili rezultate izbora i prešli preko njih bez većih promjena. Drugu grupu čine škole koje su dugo radile na poticanju prihvatanja i uključivanja, te promoviranju empatije i pomaganja. Iako su rezultati izbora utjecali na njihove učenike, konflikti su izbjegnuti kroz različite intervencije bazirane na razgovoru.
Nastavnici suočeni sa novim izazovima
Promjena atmosfere u zemlji, a posljedično i školama, odrazila se ne samo na učenike, već i nastavnike. Iako tek ostaje da se vidi na koji način će se nositi sa nastalim promjenama, činjenica je da nastavnici imaju ključnu ulogu u stabiliziranju situacije u školama i (ponovnom) uspostavljanju povjerenja i potpore. Ipak, veliki postotak nema potrebne resurse da u tim nastojanjima i uspije. Oko 40% sudionika smatra da njihova škola nema razrađen plan djelovanja u slučaju pojave incidenata mržnje i predrasuda, te pojedini nastavnici navode da su dobili upute da izbjegavaju raspravu o izborima u razredu.
Na rukovodstvima škola je odgovornost da pošalju jasnu poruku osoblju i porodicama da škola promovira vrijednosti uključivanja i poštovanja različitosti, te da podržava pokazivanje hrabrosti u borbi za jednakost. Potrebno je da škole budu pripravne za djelovanje i rade na povećanju osjetljivosti na različite vidove nasilničkog ponašanja. U konačnici, rezultati ove studije pokazuju da je posebno važno voditi računa o pripadnicima ugroženih grupa – imigrantima, LGBT populaciji, muslimanima i Afroamerikancima, kako bi se prevenirala pojava emocionalnih stanja koja će ometati ostvarivanje važnih razvojnih i obrazovnih ciljeva.
Istraživanje koje je provela organizacija Southern Poverty Law Center daje uvid u to kako se dešavanja na globalnom nivou odražavaju na sudionike obrazovnog sistema. Ipak, ne radi se o znanstvenom istraživanju. Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju nisu odabrani tako da čine reprezentativan uzorak, već su online anketu dobrovoljno ispunili oni koji su vjerovatno bili zainteresovani za temu i uočili njenu važnost. To nas ograničava da damo konačan zaključak i da generaliziramo rezultate. Predsjednički izbori utjecali su na okruženje u kojem učenici žive, počevši od njihovih porodica, škola i zajednica, što se posljedično odrazilo i na njihovo ponašanje. Da li se radi o dugoročnom utjecaju ili kratkotrajnom efektu uslijed sveopće euforije/uznemirenosti koju je ovaj događaj izazvao, mogu pokazati samo kontinuirana praćenja u kontroliranim studijama.
Važnost modela
Činjenica je da modeli kojima su djeca izložena utječu na njihovo ponašanje. Prema teoriji socijalnog učenja, različiti oblici ponašanja usvajaju se opažanjem i oponašanjem drugih osoba. Istraživanje koje su proveli Bandura, Ross i Ross (1961)[1] pokazuje da djeca koja opažaju agresivno ponašanje odrasle osobe naknadno i sama pokazuju više agresivnog ponašanja u odnosu na djecu koja su bila izložena neagresivnom modelu ili kontrolnoj grupi djece koja nisu posmatrala nikakav model. Jasno je da je predsjednik države važan model kojem će djeca svakodnevno biti izložena kroz medije i kao takav može utjecati na njihovo ponašanje. Ali treba imati u vidu i to da su i nastavnici važni modeli koji će na dnevnoj osnovi imati bliži i intenzivniji kontakt s djecom nego predsjednik kojeg posmatraju preko TV ekrana. Uprkos teškoćama s kojima su se suočili neposredno nakon izbora, neophodno je da nastavnici nastave promovirati vrijednosti jednakosti i tolerancije, te otvoreno razgovaraju sa učenicima o njihovim stavovima i mišljenjima. Tramp-efekat izbacio je na površinu skrivene predrasude i slabe tačke škola na kojima je potrebno raditi, a kojima se nije pridavala dovoljna pažnja. Škole koje su uspjele uspostaviti čvrste temelje i koje su radile na uključivanju imale su minimalne teškoće, te su nastale promjene iskoristile kao priliku da se njeni članovi dodatno zbliže, sugeriše ovo istraživanje. Neovisno o tome da li se radi o kratkoročnom ili dugoročnom efektu, novonastale okolnosti ukazale su na neophodne intervencije. Škole moraju pravovremeno djelovati kako bi se prevenirale ozbiljnije posljedice. Kada već nemaju podršku izvana, one moraju razviti vlastite sisteme potpore i poticanja pravih vrijednosti, gdje će sve uključene strane imati oslonac jedni u drugima.
Tramp-efekat u BiH
Ono s čime se američke škole trenutno suočavaju, škole u ovoj zemlji odavno proživljavaju. Ali, umjesto da nakon svih ovih godina imamo spremne intervencije koje će druge zemlje moći koristiti u borbi protiv predrasuda i diskriminacije u obrazovanju, mi zlurado zaključujemo da eto ni u Americi nije ništa bolje. Što nas neće spriječiti da prepišemo adekvatne intervencije koje će sasvim sigurno sasvim brzo biti razvijene u školama u SAD-u.
Tekst je prvobitno objavljen u 18. broju Magazina za pravedno obrazovanje Školegijum u decembru 2016. Posljednji, 24. broj, možete kupiti na trafikama u BiH.
[1] Bandura, A., Ross, D., & Ross, S. A. (1961). Transmission of agression through imitation of agressive models, Journal of Abnormal and Social Psychology, 63, 575.
