Forbes.com
Učitelji od milion dolara!
U martu ove godine u Dubaiju je održan Svjetski forum o obrazovanju i vještinama, koji je okupio svjetske lidere, ministre obrazovanja, inovatore i stručnjake s ciljem da se riješi globalna kriza u obrazovanju. Iz globalne perspektive, kriza je u tome da nove generacije odrastaju nepripremljene i neobrazovane za novi svjetski poredak rada. Stoga su velike teme foruma bile korištenje tehnologije u obrazovanju, obrazovanje djevojčica i rasprava o tome koliko biznis treba oblikovati školski sistem. Da bi promovirali podučavanje kao prestižno zvanje, šeik Dubaija je najavio nagradu za najboljeg učitelja, odnosno najbolju učiteljicu, po uzoru na Nobela. Ideja je da se u djeci pobudi želja da postanu superučitelji, a da učitelji i učiteljice ujedno dobiju važniju ulogu u društvu.
Šta čekate? Nominirajte svog učitelja ili učiteljicu na sajtu http://globalteacherprize.com/. Poručite im da su učitelji od milion dolara!
Newsinenglish.no
U Norveškoj fali učitelja
U izvještaju objavljenom nedavno o rezultatima obrazovne reforme uvedene prije četiri godine u Norveškoj brojke govore da ovoj zemlji prijeti manjak učitelja i učiteljica. Naime, na studij razredne nastave ne upisuje ih se dovoljno a stopa odustajanja najviša je u visoko školskom obrazovanju. Istraživanja koja je Ministarstvo obrazovanja provodilo pokazuje da su razlozi za tako alarmantno stanje raznoliki. Prvo, odustaje se od studija usput, zbog preseljenja, ili nekog drugog sličnog banalnog praktičnog razloga. Drugo, odustaju oni koji su studij razredne nastave upisali bez svijesti koliko je to zahtjevna profesija. Nadalje, problem u kurikulumu razredne nastave je taj da teorija i praksa nisu jasno povezane što dovodi do frustracija kada budući učitelj prvi put stane pred djecu. Osim toga, profesija sama po sebi nije prestižna u društvu jer učiteljski posao nije plaćen dovoljno tako da studenti i studentice talentirane za podučavanje radije biraju studije koji jesu zahtjevniji, ali će donijeti bolje plaćen posao. Rješenje koje članak predlaže pozajmljeno je iz Finske. Prvo, nije sve u plaći. Drugo, promjene moraju potaknuti stručnjaci a ne političari.
BBC news
Škola sa 42 jezika u dvorištu
BBC news donosi priču o školi na sjeverozapadu Londona u kojoj se priča 42 jezika. To je škola sa najviše djece iz porodica migranata u kojoj skoro da nema đaka iz bijelih britanskih porodica. Raznolikost se ovdje slavi. Direktorica škole naglašava da se ne pravi razlika među jezicima i kulturama, da se djeca, njih 600, slažu i dobro napreduju. U kontekstu rasprava o imigraciji postavlja se pitanje kakav je utjecaj ove raznolikosti na uspjeh učenika različitog porijekla. Istraživanja pokazuju da djeca kojima engleski nije maternji jezik imaju više uspjeha što ranije krenu u britansku školu. Na prvom državnom testiranju, sa 7 godina, djeca su obično ispod državnog prosjeka, ali kako vrijeme odmiče sve su bliža uspjehu. Sa 16, kaže jedan sagovornik, lete. Bilingvalizam se kod ovih učenika pokazao kao prednost za uspjeh u školi i uprkos teškoćama da u početku razumiju čak i jednostavne upute na engleskom jeziku.
Za uspjeh ove djece presudni su predani nastavnici i nastavnice te odgovarajuće finansiranje. Druga strana rasprave su mišljenja da ovolika raznolikost ima utjecaja na djecu koja ne dolaze iz migrantskih porodica jer su ona zanemarena u razredu u kojem nastavnice moraju posvetiti dodatnu pažnju učenicima kojima engleski nije maternji jezik. Jedan sagovornik kaže da je posljedica toga nova vrsta migracije; da se te bijele porodice iz radničke klase sele iz urbanih u ruralne prostore.
The Atlantic
Tableticom do novih vještina
U ovom članku Atlantic donosi zanimljive rezultate različitih istraživanja kojima je cilj vratiti mozak odrasle osobe u ranije stanje kada bolje prima i uči. Tablete koje se koriste za Alzhajmerovu bolest ili za epilepsiju poboljšavaju rad nervnih završetaka što za posljedicu ima bolje pamćenje.
U jednom slučaju, doktori su pokušavali ispraviti lijeno oko jednoj djevojčici, a rezultat je bio taj da je njen mozak naučio novu vještinu, kao što beba uči, da prima i obrađuje vizuelne podražaje iz lijenog oka, čime joj se vid drastično poboljšao. Naučnici objašnjavaju da se tabletama kojima se regulira ponašanje ustvari mozak štima na kritični period u razvoju, u period ranog djetinjstva kada se mozak ubrzano razvija i kada lakše možemo usvajati jezike ili neke druge vještine. Tako odrasle osobe mogu naučiti razlikovati muzičke note, pokazuje jedno istraživanje. Međutim, jedna naučnica upozorava da je takva elastičnost mozga mač sa dvije oštrice: da, mozak se može naštimati da bolje prima podražaje, ali to sa sobom povlači i negativnu stranu, da mozak lakše prima okolišne faktore, faktore stresa, što nas čini podložnijim promjeni ponašanja. Ovakva istraživanja, zaključuju naučnici, mogu se iskoristiti za slučajeve moždanog udara ili problema u razvoju, a nipošto za učenje klavira u poznijim godinama.
Pearson
Kriva učenja
Pearson je nedavno objavio globalni izvještaj o obrazovanju. Njihov indeks Learning Curve (Kriva učenja) koristi različite međunarodne indekse kao što su PISA i drugi s ciljem da se protumači kako različiti obrazovni sistemi funkcioniraju. Na osnovu poređenja obrazovnih sistema i faktora kao što su BDP, troškovi po učeniku, procenat učenika koji završe školovanje, došli su do zaključaka da danas u svijetu vode istočno azijske zemlje. Njihovi obrazovni sistemi imaju jasne obrazovne ciljeve i ishode, cijene trud i imaju jak osjećaj da je za obrazovanje bitno da se u proces uključi cijela zajednica. Skandinavske zemlje ko je su dosada bile u vrhu top-lista pokazuju pad, a poboljšanja pokazuju Izrael, Rusija i Poljska. Zemlje u razvoju nalaze se u donjem dijelu tabele. Na stranici http://thelearningcurve.pearson.com možete naći rang-listu zemalja (za 2012. i 2014.godinu) ali i lekcije o novim vještinama koje su danas u svijetu potrebne. Čitanje, pisanje i aritmetika nisu više dovoljne. Danas se zahtijeva: vođstvo, digitalna pismenost, komunikacija, emocionalna inteligencija, poduzetništvo, globalno građanstvo, rješavanje problema i timski rad.
Edutopia.org - 10
Djeca mogu naučiti programirati
Na blogu Edutopia.org možete odgledati festival petominutnih filmova na temu zašto i kako djecu učiti da programiraju. Prvi film počinje citatom Steva Jobsa kako bi smo svi trebali naučiti programirati kompjuter jer tako učimo razmišljati. Programeri sutrašnjice su, kaže jedan sagovornik u filmu, čarobnjaci budućnosti. Supermoć koju možemo imati. Naredni film predstavlja NVO Black Girls Code koja podstiče djevojčice Crnkinje da se bave tehnologijom. Jedan film objašnjava šta je kod (zadatak koji dajemo kompjuteru da uradi šta želimo), kako je programski jezik jezik i zašto je programiranje naša budućnost.
Nakon što vas, nastavnike i nastavnice informatike, kratki filmovi inspiriraju da programiranje ozbiljno uključite u nastavu ili u sekcije, članak na ovom blogu donosi listu online izvora: besplatne online kurikulume, upute za nastavnike, članke i blogove o podučavanju djece programiranju.
Za sve nas ostale – ako djeca mogu naučiti, možemo i mi!
(Tekst je prvobitno objavljen u štampanom Školegijumu broj 8. Potražite Školegijum na trafikama.)
Foto: Enes Kurtović
Pročitali ste ovaj tekst i želite još? Prelistajte i druge iz Školegijuma br. 8:
...i mnoge druge.
