Starosna diskriminacija ili ageism je društveno najprihvaćeniji oblik diskriminacije na svijetu jer je rasprostranjeniji od rasizma ili seksizma, tvrdi Svjetska zdravstvena organizacija. Univerzitet Cornell u junu 2019. godine objavio je rezultate studije koju je poručila upravo SZO kako bi osmislila strategiju za borbu protiv starosne diskriminacije,
Formulu za borbu protiv ove vrste diskriminacije preporučuje tim koji je radio na ovoj studiji, a ona uključuje provođenje programa koji promoviraju međugeneracijski kontakt, ali i obrazovanje o procesu starenja. Od posebne je važnosti objasniti koja su to pogrešna shvatanja koja imamo o procesu starenja, kažu naučnice koje su ovu studiju objavile u Američkom zdravstvenom žurnalu, a najbolji rezultati postignuti su sa grupama žena, tinejdžerica i mlađih odraslih osoba.
Naš cilj je pokazati ljudima šta proces starenja podrazumijeva, smanjiti strah od starosti, negativan stav o njoj, odnosno nelagodu koju neki osjećaju kada provode vrijeme sa starijim osobama, kazao je Karl Pillemer, jedan od autora studije.
Primjeri makro i mikroagresivnog ponašanja, kao što je diskriminacija pri zapošljavanju ili šale u filmovima, mogu imati ozbiljne negativne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje starijih ljudi. Diskriminatorno ponašanje doktora opće prakse jedan je od negativnih primjera jer može voditi ka pogrešnoj dijagnozi ili liječenju.
Stariji ljudi najčešće preuzimaju negativan stav društva spram starenja, a to ih može koštati kako psihičkih tako i fizičkih problema. Štaviše, takve osobe u prosjeku žive 7,5 godina manje nego one koje na starenje gledaju pozitivnije, kaže Pillemer.
Za potrebe ovog istraživanja analizirane su 63 studije provedene u periodu od 1976. do 2018. godine. U njima su učestvovale 6.124 osobe, a u obzir su uzete tri vrste intervencija za suzbijanje diskriminacije: obrazovanje, međugeneracijski kontakt i kombinacija ova dva pristupa.
Najuspješniji programi uključivali su oba pristupa, a najbolje od svega jeste što su ove intervencije jeftine i jednostavne za ponoviti. Nevladine organizacije i programi vannastavnih aktivnosti moraju uzeti u obzir ove metode, kako bismo smanjili starosnu diskriminaciju, jer su one zaista učinkovite. Sljedeći korak je izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije na temu starosne diskriminacije, kazala je Alana Officer, šefica odjela kampanje protiv starosne diskriminacije pri Svjetskog zdravstvenoj organizaciji. Naglasila je kako iskustvo pokazuje da su ovi izvještaji učinkoviti kada je u pitanju podizanje svijesti i stvaranje političke volje i da, na osnovu dokaza, pružaju smjernice koje se mogu upotrijebiti kako na lokalnom tako i na globalnom nivou.
Izvor: Science Daily: Ageism reduced by education, intergenerational contact
