U Zeničko-dobojskom kantonu radni staž je jedini kriterij prilikom određivanja tehnološkog viška, pa nešto razmišljam – profesor Vedran Zubić, ne znam koliko da je dobar, bio bi višak i kod nas ako bi bio još samo jedan profesor sa više radnog staža od njega.
No, je li ispravan izbor zadržavati starije nastavnike u učionici, a mlađe slati da sastavljaju normu u više škola, bez obzira na rezultate njihovog rada?
Jedno od rješenja bilo bi da starije kolege zaposli Pedagoško-prosvjetni zavod kao savjetnike, što bi bilo i logično, i onda se ne ne bi dešavalo da, kao danas, kolegu koji je pred penziju savjetuje osoba koja nije napunila pet godina staža u nastavi. Problem bi se mogao riješiti i kada bi se postepeno smanjivala nastavna norma poslije određenih godina radnog staža, npr. kada bi za B/H/S jezik i književnost, nakon 30 godina radnog staža, umjesto 18 časova norma bila 14, a nakon 35 godina deset časova, i slično. Pored toga, u školama Zeničko-dobojskog kantona razredništvo i sekcije ne ulaze u normu, nego se obračunavaju kao dio 40-satne radne sedmice, što, recimo, nije slučaj u Kantonu Sarajevo, pa bi se moglo preuzeti sarajevsko pravilo. O uvođenju časova odjeljenske zajednice u nastavnu normu konstanto se govori u zbornicama škola Zeničko-dobojskog kantona posljednjih pet godina. Međutim, sindikat ne uspijeva naići na razumijevanje Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture zato što čista računica ne ide u prilog ovim zahtjevima jer bi značajno proširila budžetsku stavku koja se odnosi na obrazovanje.
Kad je riječ o napredovanju nastavnika, Pravilnik o praćenju i vrednovanju rada i sticanju zvanja nastavnika, stručnih saradnika i saradnika u osnovnim i srednjim školama ZDK u članu 13. predviđa dva ranga za nastavnike osnovnih i srednjih škola: više stručno zvanje – nastavnik savjetnik i najviše stručno zvanje – nastavnik viši savjetnik. Ta zvanja se stiču, prema članu 14, tako što u dva četverogodišnja ciklusa ocjenjivanja nastavnik dobije ocjenu naročito se ističe. Dakle, nakon osam godina. Ako ponovi isto u naredna dva ciklusa, stiče zvanje nastavnik viši savjetnik. Drugi način je, prema dopuni člana 14. iz 2014. godine, putem staža: nastavnik stiče više zvanje nakon 15 i nakon 30 godina staža, bez obzira na ocjenu rada! Za ovaj alternativni način napredovanja izborio se Sindikat srednjeg i osnovnog obrazovanja ZDK te 2014. godine. Svaki rang donosi rast koeficijenta za obračun plaće.
Prema članu 10, rad nastavnika i stručnih saradnika vrednuje se ocjenama naročito se ističe (186–200 bodova), ističe se (161–185 bodova), dobar (121–160 bodova), zadovoljava (101–120 bodova) i ne zadovoljava (do 100 bodova) i njih godišnje donosi direktor, a konačan zbir, sa ocjenom savjetnika, dobijamo nakon četiri godine. Posjeta savjetnika predviđena je jednom u toku ciklusa. Status se, teoretski, može izgubiti jedino kada bismo prestali dolaziti na posao. Stimulirajuće, zar ne?!
Dakle, radio, ne radio, svira ti radio, pa stariji napreduju, a mlađima ostaje status tehnološkog viška.
