Svijet u kojem živimo doživljava intenzivan tehnološki i naučni napredak. Globalizacija je dala zamah inovacijama u raznim oblastima. Obrazovanje i podučavanje uvijek su bili kičma napretka. Zato je neophodno da se obrazovanje stalno unapređuje i prilagođava potrebama društva.
Za pravilan razvoj obrazovanja u ovom brzorastućem i intenzivno mijenjajućem svijetu veoma je važno stvarati prilike koje omogućavaju razmjenu ideja, inspirišu na saradnju i stvaraju mostove koji povezuju ideje i umove u cijelom svijetu. Drugim riječima, obrazovanje i kod nas u Bosni i Hercegovini mora pratiti razvoj ovog sektora u svijetu, a to je najefikasnije činiti intenzivnom međunarodnom saradnjom.
Za nas u Bosni i Hercegovini početak 2023. godine veoma je značajan period. BiH upravo prolazi formiranje vlasti na tri nivoa: država, entiteti, kantoni. Pored toga, ovaj period je značajan zato što je, bez obzira na to kako, zasluženo ili nezasluženo, nedavno dobila kandidatski status za ulazak u Evropsku uniju. Zato je ovo trenutak kada bi nove vlasti morale promišljati strategije u svim oblastima za naredni kratkoročni i dugoročni period.
S tim u vezi postavlja se pitanje kakve bi trebale biti strategije u obrazovanju i obrazovne politike kod nas.
Od donošenja dejtonskog ustava obrazovanje kod nas administrira dvanaest obrazovnih vlasti: to su kantoni u Federaciji BiH, entitet Republika Srpska i Brčko distrikt. U svim ovim administrativnim jedinicama upravo je u toku formiranje vlasti nakon okobarskih izbora. Pravi je trenutak da nove vlasti donesu nešto novo prateći trendove u obrazovanju u globalnoj zajednici u svijetu.
Za dugoročno planiranje u oblasti obrazovanja veoma je zanimljivo pitanje kako treba izgledati naša škola 2040. godine. Naime, djeca rođena ove, 2023. godine, krenut će u školu 2030. godine, a upisat će se u neku srednju školu 2040. godine. Sigurno je da zbog svijeta u kojem će ona živjeti treba napraviti ozbiljne reforme i u sferi obrazovanja. Te reforme tiču se dijelom nekih lokalnih prilagođavanja koje svaka država pravi u svojim obrazovnim sistemima. Međutim, mnoge promjene koje će se desiti u naredne dvije decenije i dalje su globalne i tiču se svih obrazovnih sistema u svijetu i svih država. To je zato što se dešavaju globalne promjene koje ne poznaju granice, kao što su klimatske promjene, problemi ekologije, daljnji razvoj digitalizacije i njegov utjecaj na društvo i tehnologije, problemi nejednakosti i ljudskih prava u svijetu, ekonomska međuzavisnost, porast urbanizacije, itd. Zato je neophodno već sada sagledati neke od tih globalnih promjena i buduće generacije pripremati za njih. Drugim riječima, obrazovni sistemi i obrazovni sadržaji nužno moraju preduprijediti očekivane promjene.
To se već dešava u globalnoj obrazovnoj zajednici. Naime, uspostavljena je radna grupa sastavljena od predstavnika onih zemalja koje su u PISA[1] testiranjima više puta postigle najbolje rezultate. Na čelu te radne grupe je predstavnik OECD-a[2] (OECD je inače organizator PISA testiranja). Ona ima zadatak da u naredne tri godine iscrta dugoročne ciljeve obrazovanja.[3] Posljednji sastanak ove grupe, koju čini sedam predstavnika PISA testiranja najuspješnijih zemalja, održan je krajem novembra 2022. u Singapuru.
Savjeti za nove trendove u obrazovanju su brojni:[4] oni insistiraju na permanentnom obrazovanju (lifelong learning); uključivanju neformalnog obrazovanja, pored formalnog; proširivanju koncepta jednakosti i inkluzivnog obrazovanja; te fokusiranju na inovacije u obrazovanju.
Oni također predlažu nove teme koje treba unijeti u obrazovanje, kao što su: zdravo tijelo i zdravo mišljenje, šta znači učiti pisati u svijetu koji se tehnološki rapidno mijenja, ravnopravnost polova, obrazovanje i savremena porodica, i sl.
Jedna od članica ove grupe je Finska, zemlja od koje se u oblasti obrazovanja može puno naučiti. Finska ne samo da ozbiljno sarađuje u ovoj internacionalnoj grupi, nego paralelno pravi promjene u svom nacionalnom obrazovnom sistemu. Aktuelne aktivnosti u sektoru obrazovanja u Finskoj su nastojanje da svaki novi nastavnik/učitelj ima pravo na individualnog mentora. Naime, iako je Finska poznata po izuzetno kvalitetnom inicijalnom obrazovanju nastavnika, smatra se da novi nastavnici trebaju mentore sa mnogo iskustva, koji će ih podučiti praktičnim znanjima koja nisu mogli steći tokom studija.
Pored toga, Finska želi uvesti dvogodišnje predškolsko obrazovanje u kojem bi svako dijete steklo adekvatno znanje i vještine za početak svog školskog puta. Ovo će ojačati prilike za učenje i povećati obrazovnu jednakost. Predškolsko i elementarno obrazovanje će činiti jednu cjelinu koja treba uvažavati individualni razvoj djeteta i njegove kapacitete za učenje.
Iako Bosna i Hercegovina ima komplikovano administriran sektor obrazovanja i nema jedan centar koji sve to koordinira, ipak bi trebala intenzivno pratiti ove globalne promjene u obrazovanju, tj. trebala bi intenzivirati međunarodnu saradnju i učiti od onih koji su bolji. Obrazovanje ima jedinstven potencijal da omogući socijalnu mobilnost, smanji nejednakost, vrednuje raznolikost i izgradi čvrste temelje za izgradnju pravednog, inkluzivnog i održivog demokratskog društva.
[1] PISA – Programme for International Student Assessment
[2] OECD – Organization for Economic Co-operation and Development
[3] https://www.oecd.org/education/2030-project/teaching-and-learning/learning/megatrends/#d.en.533690
