Poslije objave rezultata PISA i TIMSS testiranja, očekivala sam da će APOSO BiH, ministarstva obrazovanja ili pedagoški zavodi na adrese škola nastavnicima poslati neke smjernice ili uputstva za rad. Nastavnice još uvijek čekaju kvalitativnu analizu odgovora đaka, pojašnjenje koji zadaci predstavljaju problem, koja znanja imaju ili nemaju naša djeca.
Zadatke iz testnih knjižica vidjela sam na pojedinim portalima, uz veliki naslov: Šta bh. učenici ne znaju. Nisam uspjela saznati koliko ih rješavaju i kakvi su, ali sam iskoristila dostupne podatke i donijela ih svojim đacima četvrtog razreda. Željela sam da vidim atmosferu i teškoće koje se javljaju pri izradi tih zadataka.
Prvo sam donijela set zadataka koji je korišten u okviru PIRLS testiranja (Međunarodno testiranje razvoja čitalačke pismenosti za učenike četvrtog razreda). Bez obzira na to što sam naglasila da radove nećemo ocjenjivati, većina djece pokazala je neke od znakova stresa. Prvi komentar na književni tekst Leti, leti, orle odnosio se na dužinu, ali su ga pročitali relativno brzo. Mislila sam da će dužina teksta uticati na rješavanje zadataka, ali sam vidjela da se vraćaju na pojedine dijelove, što mi je pokazalo da imamo rezultate vježbanja tipa pronađi u tekstu, izdvoji rečenicu koja dokazuje, napiši komentar na dio teksta... Upoređujući radove sa rješenjima, uočila sam da učenici daju opširnije odgovore na pitanja otvorenog tipa, a rješenja traže koncizne odgovore.
Set zadataka uz tekst Jednodnevni izlet tražio je odgovore u vezi s reklamnim letkom. Najveći problem javio se prilikom tumačenja podataka prikazanih na karti terena za izlet, i time bismo se trebali više baviti u narednom periodu.
Međutim, prilikom rada na TIMSS zadacima iz matematike javili su se veći problemi. Prvi ih je nasmijao jer su trebali prepoznati kojim se brojnim izrazom rješava tekstualni zadatak, pa su mi govorili da je prelagan i svi su ga uradili. Ali, poslije njega nailaze na zadatke gdje je potrebno znanje iz oblasti koje se ne obrađuju do kraja četvrtog razreda. Tog trenutka hvata ih panika. Jedan broj đaka riješio je i njih, što se pokazalo prilikom zajedničke analize rada, ali većina nije ni pokušala. To mi je pokazalo da treba raditi na samostalnosti i upornosti, jer je moguće da se više oslanjaju na pomoć nastavnica. Isto tako, treba planirati više vremena za oblast geometrije i mjerenja – ponovo su se pojavile poteškoće prilikom korištenja karte i pretvorbe dužina (cm na karti – km u prirodi). Nekoliko učenika napravilo je greške prilikom pismenog računanja, a razlog za to je bezrazložna žurba, a ne neznanje. Poslije zajedničke analize uspješnije su rješavali slične testove, što pokazuje da bismo vježbanjem imali bolje rezultate.
Voljela bih da nadležni u našoj zemlji naprave priručnike sa kvalitativnom analizom odgovora đaka koji su učestvovali u PISA i TIMSS istraživanju kako bismo podstakli promjene u nastavi. Time bi se osigurao bolji uspjeh učenica i učenika. Možda bi kao model mogao poslužiti Priručnik za unapređivanje nastave matematike sa primjerima zadataka iz Međunarodnog istraživanja TIMSS 2015, koji je za škole u Hrvatskoj pripremio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Republike Hrvatske u decembru 2017. godine. Ili je bolje da ništa ne radimo na tom planu?
