Časovi geografije uz Skype
Pravila su jednostavna na času geografije u školi Glasgow u Virginiji: đaci iz učionice koja Skypeom poziva druge đake na nepoznatoj lokaciji postavljaju pitanja na koja odgovor može biti samo da ili ne i pobjednik je onaj razred koji prvi pogodi gdje se nalazi drugi razred.
Jeste li sjeverno od Virginije? Je li vaš grad na obali okeana? Da li se nalazite u Hiltonu, u državi New York?, pitanja su koja postavljaju jedni drugima.
Širom svijeta djeca igraju ovu igru. Ona im pomaže da bolje razumiju geografiju koja im, ruku na srce, u SAD-u i ne ide baš najbolje. Naime, prema podacima iz 2014. godine, 73% đaka osmog razreda nije imalo dovoljno znanja iz geografije za svoj uzrast. Podaci iz iste godine navode kako se na ovaj predmet u prosjeku odvajalo tek 20 minuta sedmično, najčešće kroz memoriranje mjesta na mapi.
Čak je i kompanija Microsoft, nakon što se igra počela koristiti, zamolila grupu od šest nastavnica da sastavi pravila igranja kako bi nastavnicima širom svijeta olakšala časove.
U ruralnom gradiću Modamin u Iowi nastavnica petog razreda Gina Ruffcorn s učenicima već nekoliko godina praktikuje ovu igru. Tu ima tek 27 đaka u petom razredu koji, prema njenim riječima, nikada nisu imali priliku doći u dodir s kulturom koja nije njihova.
U našem području ne postoji etnička različitost. Moja djeca na ulici mogu sresti samo nekog ko izgleda kao oni, objašnjava nastavnica.
Zahvaljujući ovoj aktivnosti, upoznali su učenice i učenike iz Indije, Rusije, Japana, Kenije, Hrvatske i Meksika. Od njih nisu tek saznali o geografskom položaju ovih država, nego i o životu na drugim mjestima. Ispričali su im da odlazak u supermarket u njihovom mjestu znači bar sat vremena vožnje autom sa njihovim roditeljima, dok su im djeca iz, recimo, New Yorka rekla da njihovi roditelji uopće nemaju vozačku dozvolu i da im je supermarket blizu kuće.
Jedan je nastavnik igru prilagodio i, umjesto grada, učenice pogađaju o kojoj se životinji radi, pa se ovaj princip može koristiti i za utvrđivanje znanja iz prirode i društva.
Osim toga, djeca se uče kako razviti prijateljstvo, a upravo ono nam pruža priliku da učimo drugačije. Sa njim dolazi i empatija, kaže jedan nastavnik iz Pennsylvanije, gdje 60% đaka živi u porodicama koje su ispod praga siromaštva i koje imaju jako ograničene mogućnosti za putovanje.
Udžbenici u Njemačkoj i Engleskoj Evropu predstavljaju sasvim drugačije
Jasno je da se u Engleskoj i Njemačkoj o Evropi razmišlja na sasvim različit način. Prema istraživanju, provedenom nakon Brexita, 68% stanovništva u Njemačkoj bilo je za Evropsku uniju, a tek 11% za njeno napuštanje. Štaviše, tokom izbora 2017. godine čak trećina glasača podržala je realizaciju ideje o Ujedinjenim evropskim državama do 2025. godine.
Situacija u školama pokazuje zašto odrasli formiraju ovakav stav prema Evropskoj uniji.
U engleskim udžbenicima Evropa se tretira čisto kao politički fenomen, a Evropska unija kao kontraverzno pitanje. U njemačkim udžbenicima, s druge strane, Evropa je predstavljena na opširniji način, ali i mnogo pozitivnije. U njima se naglašava integracija političkih mišljenja i identiteta, a Evropa se definira kao historijski, kulturni i intelektualni dom, zajednica vrijednosti i mjesto u kojem neprijatelji postaju prijatelji.
U obje zemlje u udžbenicima se nalaze uglavnom činjenice o političkom sistemu Evropske unije. Međutim, u njemačkim se mogu naći i informacije o ekonomskim i kulturnim dimenzijama zemalja članica EU. Njemačkim se đacima prije svega predstavljaju prilike za interakciju s učenicima iz drugih EU zemalja, dok se o Evropskoj uniji u Engleskoj uglavnom razgovara kroz vježbe tipa: Prednosti i nedostaci EU članstva, za koje se učenice često usmjeravaju na internet-stranice političkih stranaka kako bi se informirale.
Istraživački tim naglašava da udžbenici odražavaju stav vladajuće političke strukture i da se mišljenja mladih često razlikuju od navedenih. Njihov je zaključak da mladi u obje zemlje dijele slične vrijednosti. Oni ne samo da prihvataju evropski identitet i odanost ideji EU, nego imaju i osjećaj pripadnosti Evropi, posebice Nijemci i Njemice. Ova dimenzija se, ipak, nigdje ne pominje u engleskim srednjoškolskim udžbenicima.
