Djecu u školama, bile one realne ili virtualne, treba podučavati o stvarima i pojavama koje će sretati u svakodnevnom životu kako bi sa određenim predznanjem lakše mogla graditi svoje stavove, donositi odluke i djelovati. Bosanskohercegovački medijski prostor ovih dana prepun je informacija o firmi koja je registrovana za proizvodnju malina, ali se upustila i u posao nabavke respiratora što je, izgleda, profitabilnije od proizvodnje malina. Bazirajući se na ovoj informaciji iz stvarnog života, možemo proizvodnju malina obraditi na časovima matematike, informatike i poznavanja društva.
Čas matematike
Postoje različiti modeli izračuna profitabilnosti pojedinih poljoprivrednih kultura, a u nauci je sve više u upotrebi metod izračuna pokrića (sinonim je izračun ukupne dobiti ili, u originalu na engleskom jeziku, Gross Margin Calculation). Princip izračuna relativno je jednostavan. Na jednoj strani saberemo sve prihode koji potiču iz proizvodnje. U slučaju maline, računamo koliko je plodova proizvedeno po jedinici površine, pomnožimo to sa cijenom i dobijemo vrijednost proizvodnje. Pored plodova, u prihode se računaju i subvencije dobivene od opštine, kantona ili entiteta. U slučaju maline, kao jedinica površine najčešće se uzima jedan dunum, odnosno 1.000 m2. U prosjeku, malina sa jednog dunuma može dati od 1.000 do 1.500 kg plodova. Otkupna cijena je različita svake sezone, a u 2019. godini u prosjeku je iznosila 2,5 KM/kg. Valja dodati i ako je farmer ostvario subvenciju, a ona je naprimjer u Unsko-sanskom kantonu iznosila 0,45 KM/kg. Dakle, farmer koji je proizveo 1.200 kg maline i prodao je po 2,5 KM/kg ima vrijednost proizvodnje od 1.200 x 2,5 + 1.200 x 0,45 = 3.000 + 540 = 3.540 KM. Ali, to nije farmerova zarada.
S druge strane imamo troškove koji su direktno vezani za ovu proizvodnju. Kako oni zavise od obima proizvodnje, nazivamo ih varijabilni troškovi. U slučaju maline, to su troškovi pripreme i obrade zemljišta, analize zemljišta, sadnica, organskog i mineralnog đubriva, zaštitnih sredstava, stubova i žice za vertikalni uzgoj, sistema za navodnjavanje, dnevnice za unajmljene radnike, i svi drugi troškovi koji su nastali u proizvodnji. Malina se iskorištava više godina, od 12 do 15, neki troškovi nastanu samo jednom, a neke imamo svake godine. Zato u izračunu pokrića, troškove koji nastanu jednom (priprema zemljišta, analiza zemljišta, sadnice, stubovi i žice, đubrivo za osnovno oranje, sistem za navodnjavanje) podijelimo na broj godina koliko će se nasad koristiti. Troškove koji nastaju svake godine (zaštitna sredstva, đubriva za prihranu, unajmljena radna snaga) saberemo za svaku godinu u punom iznosu. Dakle, ukoliko na jednom dunumu koji ćemo koristiti 12 godina imamo 1.200 sadnica plaćenih po 0,5 KM, sistem za navodnjavanje od 500 KM, stubove i žicu plaćene 480 KM, osnovno đubrenje plaćeno 94 KM i urađenu analizu zemljišta, plaćenu 60 KM, te ako svake godine potrošimo po 100 KM za zaštitna sredstva, 35 KM za prihranu, 50 KM za unajmljeni rad mašina i 600 KM za unajmljenu radnu snagu, dobijemo da su troškovi za jednu godinu: (1.200 x 0,5) / 12 + 500 / 12 + 480 / 12 + 94 / 12 + 60 / 12 + 100 + 35 + 50 + 600 = 50 + 41,6 + 40 + 7,8 + 5 + 100 + 35 + 50 + 600 = 929,4 KM.
Razlika između ostvarene vrijednosti proizvodnje (3.540 KM) i varijabilnih troškova (929,4 KM) predstavlja pokriće ove proizvodnje (2.610,6 KM), odnosno pokazatelj koliko je farmer bio uspješan u odnosu na druge malinare. Ukoliko uključimo sve troškove proizvodnje, dobijeno pokriće je naknada za rad malinara i njegove porodice za cijelu godinu rada.
Ali, pored malina, farmer obično ima i neke druge proizvodnje (jagode, krastavci, krave, ovce...). Onda se rade pokrića za svaku od ovih proizvodnji i profit se računa za cijelu farmu. Tu uzimamo u obzir i one troškove koji nastaju na farmi, a koje je nemoguće opredijeliti za pojedine kulture. To su fiksni troškovi, kao, recimo, registracija traktora koji se koristi za sve proizvodnje, ili troškovi goriva i energije, koji su u ovoj kalkulaciji vrlo značajni. Ako farmer unajmi nekog da mu mašinom odradi radnu operaciju (kosidba trave u međuredu ili prskanje), onda je to varijabilni trošak, ali ako farmer sam svojom mašinom radi te poslove – troškovi goriva i amortizacije mašine su fiksni trošak, ali to su već složeniji izračuni, koje ostavljamo agroekonomistima.
Malina, izračun pokrića
Čas informatike
Na osnovu objašnjenog načina izračuna pokrića za maline moguće je napraviti Excel tabelu, u koju će se unositi podaci o prinosu, cijenama, troškovima, a integrisane formule unutar tabele omogućit će brže izračune, kao i pravljenje različitih modela. Tabela nam može pomoći da brzo dođemo do podataka šta će se desiti ako se prodajna cijena smanji, ako poskupe zaštitna sredstva, ako se prinos zbog tuče ili pojave biljnih bolesti smanji i slično.
U prilogu ovog teksta imate ovakvu tabelu, te vas pozivamo da je pažljivo analizirate. U nju su uneseni podaci sa časa matematike. Prije nekoliko sezona cijena maline iznosila je 1 KM/kg. Unesite tu cijenu u tabelu i analizirajte kako se to odrazilo na poslovanje. Kakav finansijski rezultat postignu proizvođači kojima na polovini proizvodnje grad ili neka druga prirodna nesreća uništi daljnju berbu?
Ako malinar dobije subvenciju za kapitalna ulaganja u poljoprivredu sa jednog nivoa, sa drugog nivoa subvenciju za proizvodnju po jedinici površine, a sa trećeg subvenciju po jedinici proizvoda, tabela pokazuje da može biti pozitivan i u slučaju da ostvari minimalan ili nikakav prinos. Naravno, preduslov je da je malinar prethodno ostvario dobre veze sa djeliteljima subvencija i da mu korupcija nije ni strana ni mrska.
Razmislite i kako se mogu povećati prihodi... Kako postići veći prinos i veću cijenu? Može li se prodavati još nešto osim plodova (ili respiratora)? Da li smanjenje troškova nužno znači i veće pokriće? Ako ne koristimo đubriva, troškovi će biti manji, ali će se i prinosi smanjiti. Matematika u ovom slučaju mora uzeti u račun i biologiju.
Ako sa jednog dunuma maline farmer ostvari pokriće od 2.610,6 KM, jednostavnom operacijom množenja i formulom u Excelu mogli bismo izračunati da će sa deset dunuma ostvariti i deset puta veće pokriće. Ali, to u stvarnosti nije tako jer postoje neka ograničenja van matematike i Excela koja se moraju uzeti u obzir. O njima na času poznavanja društva!
Čas poznavanja društva
Iz analize troškova proizvodnje maline na prošlom času možemo zaključiti da je, pored troškova za podizanje zasada maline, najveći trošak u njenoj proizvodnji radna snaga. Malina ima dug period berbe, a zreli plodovi su vrlo osjetljivi i moraju biti brzo ubrani i uskladišteni u hladnjačama. Zato se ona proizvodi na manjim parcelama, kako bi članovi domaćinstva uz minimalno angažovanje radne snage izvana mogli redovno obrati sve plodove. U berbi se često koristi i dječija radna snaga, jer je besplatna. Kako svako domaćinstvo proizvede malu količinu, postoje firme ili zadruge koje veliki broj domaćinstava organizuju u jedan sistem, otkupljuju od njih plodove, skladište ih u svojim hladnjačama i prodaju kupcima na veliko, najčešće negdje u inostranstvu.
Proizvođač maline u BiH svoju malinu prodaje otkupljivaču za 2,5 KM po kilogramu, a kupac u njemačkom supermarketu tu istu malinu plaća 2 eura za 125 grama, znači preko 30 KM po kilogramu. Razlika u cijeni pokriva sve troškove koji nastaju u skladištenju, transportu i prodaji, ali i zarade svih uključenih u ovaj lanac.
Zemlje sa najvećom proizvodnjom maline u Evropi su Srbija, Poljska i BiH, a najveći potrošači su Njemačka, Francuska, Austrija, Švedska i Velika Britanija. Ko ima jeftinu radnu snagu, taj proizvodi, a onaj ko ima novac kupuje i konzumira – tako bi se mogla sažeti međunarodna podjela rada.
Čas odjeljenske zajednice
U ovom svjetlu, činjenica da je BiH doskora bila među deset najvećih proizvođača maline u svijetu i nije baš za pohvalu. Dokazali smo da imamo vrijedne radnike na granici siromaštva, ali i da imamo ekonomski i politički menadžment koji vrijedno profitira na bijedi svog stanovništva. Uzroka za ovakvo stanje je više, a jedan od njih je i naš sistem obrazovanja, koji proizvodi berače malina umjesto pravih malinara. Berači malina naučeni su u školi samo da beru maline. Širina njihovog pogleda na svijet svedena je na međuredni razmak u malinjaku. A škola treba odgojiti malinare koji će imati širok pogled na svijet u kojem žive, koji će razumjeti svoj položaj, svoj potencijal i svoju vrijednost. Takvi ljudi će biti sposobni iznalaziti i realizovati rješenja svojih problema. Takvi ljudi nikada neće pristati na korupciju, niti će tolerisati korupciju u društvu u kojem žive.
Korona-nastava je pokazala da ima dovoljno prosvjetnih radnica i radnika koji su svjesni vlastite odgovornosti za budućnost našeg društva i koji mogu okrenuti list obrazovanja u BiH.
