Priča o danas šesnaestogodišnjoj Malali Yousafzai iz Pakistana obišla je svijet. Ne postoje mediji koji makar i okrznu obrazovanje a da nisu pisali i govorili o ovoj hrabroj djevojčici koja je počela veliku borbu u svojoj sredini krenuvši u školu i glasno zagovarajući obrazovanje djevojčica i jednaka prava na školovanje za svu djecu svijeta, bez obzira na rod i mjesto gdje žive.
Priča je stigla na naslovnice svjetskih medija kada je malena Malala teško ranjena pri izlasku iz školskog autobusa, u pokušaju atentata za koji su odgovornost preuzeli talibani.
Danas Malala živi i školuje se u Velikoj Britaniji, uz punu podršku roditelja, a njen je otac ponosan što je svoju djevojčicu naučio da "raširi krila u zemlji u kojoj se djevojčicama krila režu čim ugledaju svijet".
Bitka za osnovna prava
Malalina priča inspirisala je ekipu filmskih radnika da naprave dokumentarac kojim će obilježiti 11. oktobar – Međunarodni dan djevojčica i aktivno se uključiti u kampanju za prava na školovanje sve djece bez obzira na spol i rod.
Film nosi naziv "Girl rising" i prati priče devet djevojčica i trnovite puteve koje prelaze da bi dobili ono što im po Međunarodnoj konvenciji o pravima djeteta apsolutno pripada – pravo na obrazovanje.
Autori filma iznijeli su podatak da na svijetu ima 66 miliona djevojčica koje ne idu u škole, među njima su i Amina iz Afganistana koja je sa 11 godina stupila u ugovoreni brak, i Senna iz Perua, iz sela visoko na Andima gdje snijeg nikad ne kopni, kojoj je otac ostavio u zavjet, na samrti, obavezu da čita i obrazuje se. Sa 15 godina, Senna je pročitala prvu knjigu poezije i otkrila nove svjetove.
Njih dvije, kao ni malena Malala, nisu same. Rame uz rame uz njih stoje Ruksana iz Indije, Suma iz Nepala, Yasmin iz Egipta, Azmera iz Etiopije, Sokha iz Kambodže i Wadley sa Haitija.
Ove godine, Međunarodni dan djevojčica je u petak. To je prilika da nastavnice i nastavnici spomenu 66 miliona djevojčica i njihovu borba za osnovna prava? I možda da kliknu na: http://10x10act.org/.
Potapanje brodova razlomcima
Medijska kultura, mada zastupljena u planovima i programima, u našoj nastavi još uvijek je incident i obrađuje se na način da se pri spominjanju dokumentarnog filma trideset minuta časa govori o dokumentu Povelja Kulina bana, desetak o šturim definicijama dokumentarca i nula o konkretnim dokumentarnim filmovima koja bi djeca trebala pogledati, makar kući s roditeljima, ako već ne na školskim časovima.
Otud i pitanje kojim je završen prethodni pasus: da li će naši prosvjetari, i koliko njih, samovoljno i mimo lošeg nastavnog plana i programa istraživati temu neobrazovanja djevojčica i probati je približiti djeci, barem tog 11. oktobra.
Nekoliko paralela i meridijana od nas, u New Yorku, djeluje velika kompanija koja se zove Brain POP. Jedino polje njenog interesovanja su djeca, a ono što rade - rade izvanredno: svakodnevno proizvode na desetine novih edukativnih igrica i video materijala koji prate nastavni plan i program osnovnih škola.
Rezultati su sjajni: nakon što većina učenika osmog razreda nije znala poredati tri razlomka po veličini, došlo se do toga da su u stanju riješiti i kompliciranije zadatke sa razlomcima. A sve to poslije samo nekoliko časova provedenih u igranju čuvene igrice potapanje brodova, napravljene tako da učenici u traganju za neprijateljskim brodovima koje treba potopiti koriste razlomke.
Ukoliko znate engleski, istražujte na www.brainpop.com - neki su materijali besplatni, neki ne, tu je i odjeljak za niže razrede (Brain POP jr) i za engleski kao strani jezik (Brain POP esl) – izuzetna baza materijala koja bi dobro došla našim nastavnicama i nastavnicima engleskog jezika.
Ta lascivna nauka
I evo nas, nakon ovog kratkog putovanja svijetom, za tili čas opet u Malalinoj domovini.
Jedan sasvim običan udžbenik koji obrađuje lekcije iz biologije, hemije i fizike došao je na crnu listu i stavljen pod izričitu zabranu u pakistanskoj pokrajini Punjab. Udžbenik Petera Rileya (izdanje Univerziteta Cambridge) nije zabranjen zbog lekcija iz fizike o brzini, zvuku, svjetlosti, magnetizmu, niti zbog lekcija iz hemije o atomima, metalima i nemetalima, nego zbog lekcije o reproduktivnim organima ljudi.
Vlasti su udžbenik sa znakom Univerziteta Cambridge nazvale lascivnim i opscenim, te provokativnim za mlade ljude. Također je odlučeno da se pod posebnu lupu stave privatne škole poput Lahore Grammar School, u čijem programu se našao i sporni udžbenik.
Ne znamo na kojem mjestu se nalazi Pakistan, no, interesantne podatke o najobrazovanijim zemljama svijeta ponudio je Edudemic, site koji se bavi obrazovanjem.
Na vrhu liste (po procentu visoko obrazovanog punoljetnog stanovništva) našli su se: Kanada sa 50 %, Izrael sa 46 %, Japan sa 45 %, SAD sa 42 %, Novi Zeland sa 41 %, Južna Koreja sa 40 %, te Finska, Velika Britanija i Australija sa po 38 %.
Preciznih podataka za BiH, dakako, nema, a špekulira se o brojci od 8 %. Predstojeći popis stanovništva dat će preciznije podatke, a potvrdi li se navedena osmica, bit će to procenat daleko ispod europskih standarda i čak tri puta manji od, recimo, slovenačkog.
Foto: E. Kurtović
