Poštovani čitaoče, pred tobom se otvara jedan od temeljnih dokumenata škole:
Predlažem da zajedno zavirimo u njegov sadržaj i upoznamo se sa istim. Pobrojat ćemo neke od zajedničkih elemenata Godišnjeg plana i programa škole u našoj zemlji:
- Donosi se na temelju Zakona o osnovnoj/srednjoj školi po unaprijed definisanoj proceduri;
- Donosi se za jednu školsku godinu, na početku nove školske godine, najkasnije do 30. septembra/rujna tekuće godine;
- Donosi ga Školski ili Upravni odbor škole na prijedlog nastavničkog ili učiteljskog vijeća;
- Zbog obima i njegove sveobuhvatnosti radi se komisijski ili timski po unaprijed definisanoj ili zadatoj matrici – čitaj metodologiji;
- Godišnji plan i program škole predstavlja okvirni, ali i operativni dokument, za djelovanje u različitim sferama rada škole.
Treba imati na umu da je Godišnji program rada škole akt koji objedinjuje planski i sistematično poredane procese i aktivnosti od značaja za neku školu. Iz njega se čitaju i brojni podaci – koje obrazovne vlasti smatraju potrebnim elementima za finansiranje rada škola – o broju učenika i nastavnika u određenoj školi, o tome kako su raspoređeni po razredima i odjeljenjima, kao i to u koliko smjena rade. Uz to navodi opis poslova i organizacija rada ostalih uposlenika, čime se zatvara organizacijski krug. U drugom krugu su procesi koji se tiču nastave. Pobroje se svi oblici rada sa djecom/učenicima – od redovne i izborne nastave, pa dopunske i fakultativne nastave, sve do dodatne nastave i vannastavnih aktivnosti. Svaki vid nastave izrazi se brojčano na sedmičnom i godišnjem nivou. U kvalitativnoj ravni oni su usaglašeni sa važećim nastavnim planom i programom i/ili vrijednostima koje su zakonom proklamovane. Na bazi tih podataka i podataka o datumima značajnim za školu i zajednicu u kojoj škola djeluje, strukturira se nastavni kalendar za određenu školsku godinu. Godišnji program rada se, u izuzetnim slučajevima, može dopunjavati ili proširivati tokom godine sa novim oblicima rada u školi, koji se potom ozvaniče odlukom Školskog odbora kao organa upravljanja. Aneks na godišnji program rada pridoda se postojećem dokumentu u formi akcionih planova, programa, projektnih aktivnosti sa striktnom podjelom poslova i zadacima za osoblje škole.
Poštovani čitaoče,
Imam potrebu ponoviti da GPR škole, prema svojoj strukturi, treba da bude ogledalo škole čije ime stoji na njenim koricama. Pa ipak, iza korica GPR-a stoje brojni obrasci, koji odaju sveprisutnu namjeru obrazovnih vlasti da se, i kroz zvanične akte škole, uspostave mehanizmi izvanjske kontrole škole kao odgojno-obrazovne institucije – sa političkom i ideološkom pozadinom. Kao ilustraciju navodim Nastavni kalendar čiji okvir daju resorna ministarstva na kantonalnom ili entitetskom nivou, po kojem se kasnije izrađuju školski kalendari konkretnih škola. U njima je određen broj praznika – kako državnih tako i vjerskih, koji nemaju odgovarajući legitimitet u pravnoj normi. Nakon toga se pojedinačno, na entitetskom nivou donose odluke koliko se koji praznik slavi, ali nam to svima zajedno ne smeta da u školama već u septembru planiramo da ćemo svečanim akademijama ili na neki drugi način obilježiti praznike unesene u nastavni kalendar.
Govoreći jezikom visokog predstavnika želim vas podsjetiti, cijenjeni čitaoče, da:
- Znajući koliko je strukturiranje i jasno definisanje programskih ciljeva bitno za sve aktere i zainteresirane strane u školskom sistemu, oni se redovno navode u GPR-u škole, ali ih uglavnom definišu uposlenici škole prema već uspostavljenom modelu. Učenici i njihovi roditelji prepoznati su kao bitni, ali nisu direktno uključeni u taj proces. Do koga je – do škole ili do samih roditelja? Pristajemo li na podjelu uloga koje se dodiruju umjesto da se prepliću kroz proces izgradnje zajedničkog pristupa općem dobru.
- Imajući u vidu da se na polju izgradnje vrijednosnih sudova/sistema kod djece, školi daju velike ovlasti u javnosti, počinjem se sve više pitati kako bi se u taj i takav GPR škole mogla uokviriti ideja jednog učenika VI razreda koji me neki dan pitao: „Zašto mi izučavamo toliko pojedinačnih predmeta? Zašto se, na primjer, predmeti kao što je biologija, matematika ili fizika i hemija, koje moj brat uči, ne bi svi skupa izučavali kao NAUKA?“ Naravno, nisam mu dala potpun odgovor na upit, ali sam mogla obećati da ću ga uključiti u tim ili fokus grupu učenika, koja bi se nekad mogla baviti analizom novih programa/kurikuluma koji su u izradi. A dotle će različiti tvorci kurikuluma spominjati učeničke potrebe kao temelj za planiranje kurikuluma bez konkretnog utjecaja na planske i programske akte. I tako, dok nam škole funkcioniraju po modelu kao da je šezdeset peta (Collin Marsh, 2000), GPR se i drugi programski akti se rade za učenike, a bez učenika.
- Želeći promijeniti stvari koje su utemeljene u stavu da „Školski kurikulum oblikuje ideologija jer glavni oblici školskog kurikuluma odražavaju glavne ideološke oblike u društvu“1, trebamo se okrenuti izradi godišnjih programa rada škole u kojima će svoju priliku za učešće u njegovoj izradi dobijati i učenici i njihovi roditelji, kao i drugi zainteresirani pojedinci što na školu gledaju očima kritičkog prijatelja, sa samo jednim ciljem – da je razviju i unaprijede. Kako? Oduzet će joj oruđe zvano ideologija „upakovana“ u formalni i/ili skriveni kurikulum, a za put odabrati pitanja i probleme zasnovane na pristupu „ako želiš promjenu, budi dio promjene“. Ovakav pristup bi omogućio da učenici i zainteresirani roditelji, aktivno uključeni u izradu godišnjeg programa rada i školskog kurikuluma, postanu dijelom ekipe koja ga rado provodi.
- Istražujući pitanja i probleme povezane sa kurikularnom reformom, postajemo svi zajedno svjesni uloga koje su nam dodijeljene. U tom svijetu kvalitete otvara se prostor za bolje razumijevanje školskog kurikuluma/GPR-a škole: kako, zašto i za koga se kurikulum poučavao. Pruža se prilika za jasniji uvid u složene odnose na relaciji prošlost-sadašnjost-budućnost u kontekstu uspostave poželjnih društvenih normi i razvoj ljudskih odnosa i motivacije. To je baza za izradu novih kurikuluma.
- Ističući u prvi plan bolje i pravednije obrazovanje, ovim putem upućujem svima javni poziv da uzmu aktivno učešće u izradi, realizaciji, praćenju i vrednovanju aktivnosti i procesa koji čine GPR ili školski kurikulum.
1March, C.J. (1994), Kurikulum - temeljni pojmovi, Zagreb
