Valja imati na umu da se termini znanost i nauka kod nas često pojavljuju kao sinonimi. Mnogi, međutim, s dobrim razlozima razlikuju znanost i nauku. Neki smatraju da se one odnose na opće (znanost) i pojedinačno (nauka). Znanost bi u tom smislu obuhvaćala cjelinu znanja i metoda u vezi s nekim predmetom, a nauka bi označavala spoznaje nekog užeg, posebnog plana ili problema koji se istražuje. Fizika bi tako bila opća znanost koja uključuje posebne nauke kao što su mehanika (tj. nauka o gibanju), kalorika (nauka o toplini) i druge. Drugi, obratno, smatraju da je termin nauka prikladan da se njime izraze zajedničkim ciljem povezani rezultati posebnih znanosti koje služe istoj praktičnoj primjeni. Tako medicinu nazivamo naukom ili govorimo o tehničkim naukama.
Čini se da je najuvjerljivije ono razlikovanje znanosti i nauke koje znanost uzima u značenju sume općenitijih znanja izvedenih prema strožijim metodičkim kriterijima, pa znanost znači znanost kao takvu ili pak kao određenu disciplinu (fizika, matematika, biologija), a nauka je isto što i teorija, naučavanje, nauk, učenje (kao što je, primjerice, teorija svemira, naučavanje o vrijednostima – aksologija itd.) (Boris Kalin, Povijest filozofije s odabranim tekstovima filozofa, XXII izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1998, str 17).
Na zgradi Ministarstva odbrane sa obje strane, i kod ulaza i kod izlaza iz dvorišta, nalaze se masivne kapije, tačnije visoka dvokrilna vrata od kovanog gvožđa. Kod adaptacije koja nam je u opisu posla vrata trebaju biti pažljivo skinuta i zamijenjena replikom od istog materijala. Treba, dakle, skloniti staru kapiju (nefunkcionalnu zbog starosti) i na osnovu nje napraviti novu i vratiti je na isto mjesto. Zadatak je naizgled prost, ali ga ne može obaviti bilo ko, pa moja firma u ovoj iznimnoj situaciji angažuje umješnog bravara čije znanje, u šta ću se tokom posla uvjeriti, zaslužuje divljenje. Majstor Hamdija, bravar iz Pretisa, svoj majstorsko-umjetnički rad obavlja za dnevnicu firme u kojoj je zaposlen.
Švabo je Švabo – Hamdija poluglasno ponavlja dok malom brusilicom pažljivo siječe cijevi različitih dimenzija i pokušava da se drži zadate bravarije nekadašnje austrougarske monarhije.
Unutrašnji dio kapijskih vrata ili lice vrata ukrašeno je punim šipkama, takozvanim firkantima. Firkanti su kvadratne metalne šipke različitih dimenzija, a iskustvo sa skladišta željeza, gdje sam prije radio, ovdje mi je od neobične koristi jer s lakoćom razabirem veličine. Hamdija je nekad ranije izradio poseban alat, a meni je pripala čast da uz pomoć tog alata učinim da kvadratne šipke budu spiralnog oblika, odnosno onakve kakve je i davni majstor zamislio da trebaju biti na vratima jedne ugledne institucije.
Proces rada je vrlo jednostavan. Nakon što odrežem odabranu debljinu firkanta na određenu dužinu, određujem tačnu sredinu odsječene šipke i stavljam je u stegu na bravarskom stolu. Preuređeni alat za ručno narezivanje navoja (Hamdijin patent) navlačim na jedan kraj firkanta i lagano okrećem u smjeru kazaljke na satu dva puna kruga. Lagana kretnja podrazumijeva da prostom snagom u rukama šipku dužine od oko dva metra od punog čelika debljine 16x16 mm ili 20x20 mm uvrnem tako da izgleda kao skladna spirala. Proces se ponavlja iznova i iznova jer je broj šipki popriličan. Nisam ni mogao zamisliti sve ove čari bravarskog zanata dok nisam došao u priliku da ih osjetim na svojoj koži. Napor koji iziskuje taj postupak vjerovatno je sličan onom koji korisnici fitnes-centara pričinjavaju vlastitom tijelu u želji da postignu mišićav i atletski izgled.
Povremeno obojica zastanemo i posmatramo kako se pred našim očima oblikuje jedno pravo malo umjetničko djelo od kovanog čelika. Nadamo se da će nova kapija koju trenutno skrajamo trajati sljedećih stotinu godina, koliko nam je rečeno da je bila stara prethodna, i da će biti barem djelimično kvalitetna i postojana kao ona bivša koja je završila svoj put na stovarištu za otkup starog željeza.
Pitanja za vježbu
Da li je Hamdija iz Pretisa kao izumitelj alata za spiralno uvrtanje šipki 20x20 mm naučnik ili znanstvenik?
Čime se savremena fizika danas više bavi: fitnes-centrima ili bravarskim zanatom? Zašto?
Kolika je Hamdijina dnevnica u Pretisu, a kolika članarina u fitnes-centru? Da li je ovo pitanje za ekonomske znanosti?