Časovi šaha kazna za maloljetničku delikvenciju
The Conversation
Univerzitet Lethbridge u Kanadi organizira časove šaha za mlade osuđene za nenasilna krivična djela, najčešće kažnjavana pritvorom u centrima za omladinsku delikvenciju.
Inspiracija za ovakav vid kažnjavanja potiče od istraživanja koja su pokazala kako dosadašnje metode nisu najpovoljnije u smislu društvenog prilagođavanja, te od činjenice da je ovim mladim osobama teže pronaći posao, kao i da je stopa napuštanja školovanja u njihovom slučaju velika.
U potrazi za pristupom koji će značiti bolju rehabilitaciju i pružiti priliku mladima za razvijanje životnih vještina, ali i zdravijih i pozitivnijih odnosa s drugima, kao i izgrađivanje samopouzdanja, što bi smanjilo mogućnost ponovne delikvencije, na ovom su univerzitetu odlučili organizirati časove šaha koje nadgledaju socijalni radnici i mentorice ovih mladih. Program se sastoji od 25 sati instrukcija, na kojima uče strategije šaha od iskusnih šahista i šahistkinja. Fokus je na potezima otvaranja, srednjeg dijela partije, kao i njenog završetka. Smatra se da ove vježbe pomažu u razvijanju rezonovanja, rješavanja problema, pažnje, planiranja, fokusiranja i donošenja odluka.
Iako su uglavnom svi oduševljeni idejom (a mlade osobe smatraju da je igranje šaha dobro za njih), ne postoji dovoljno dokaza da ova aktivnost može pomoći pojedincima da donose bolje odluke i preispituju one koje su donijeli. Tim istraživačica još uvijek radi na tome da ustanovi na koji način šah može pomoći ovim osobama da sebe vide u drugačijem svjetlu.
Za sada samo znamo da uživaju u časovima i da su u stanju postavljati relevantna pitanja, što preliminarno znači da se njihove vještine rješavanja problema i planiranja poboljšavaju, kažu istraživačice ove studije.
The Conversation: Judges sentence youth offenders to chess, with promising results
*
Borba s nastavničkom depresijom
Edutopia
Problemi s kojima se nastavnici/ce najčešće susreću jesu depresija, stid, nesanica i strah.
Svima koji radimo u obrazovanju poznata je sljedeća situacija: Svake sam se nedjelje budila osjećajući anksioznost koja me paralizirala jer sam unaprijed razmišljala o radnoj sedmici koja je preda mnom. Iako sam znala da imam cijeli dan (za pripremu), osjećala sam fizički i mentalni umor koji me sprečavao da počnem s pripremama. Kako je dan prolazio, osjećala sam se sve manje sposobnom, napisala je jedna nastavnica.
Neki od savjeta koje su nastavnici/ce ponudili/e uključuju:
Napraviti pauzu: Neki nastavnici kažu da je godina odmora od škole značila mnogo za njihov oporavak, što, nažalost, nije bilo djelotvorno kod drugih. Stručni savjeti uglavnom kažu da treba probati različite tehnike i pratiti njihovu djelotvornost.
Profesionalna pomoć: Naša je dužnost dati podršku djeci koja često mogu imati jako ozbiljne probleme kod kuće. Ukoliko ni sami nemamo adekvatno obrazovanje i podršku, ovaj zadatak može imati jako loše posljedice na zdravlje, kako emocionalno, tako i fizičko.
Razgovarati o ovim osjećajima u školi: Destigmatiziranje mentalnog zdravlja i za djecu može biti od velike koristi jer će se prije ili kasnije susresti s takvim situacijama u životu.
Samonagrađivanje: postoje nastavnice koje same sebe nagrađuju tako što vrijeme posvete kreiranju novih zadataka ili postera, plastificiranju ili rezanju materijala potrebnog za nastavu. Ovi mali zadaci mogu doprinijeti smanjenju stresa.
Autor članka preporučuje i da nazovete prijatelja/icu kada se osjećate izgubljeno. Ne preporučuje čitanje političkih komentara na Facebooku niti slušanje koleg(ic)a koji/e su hronično nezadovoljni/e. Muzika i ples pomoći će vam da se osjećate vedrije, a ne biste trebali ni previše razmišljati o rezultatima na ispitima. Umjesto toga, kaže on, fokusirajte se na reakcije đaka koje dobivate na času i na to da li obraćaju pažnju na ono o čemu se razgovara.
Morate naučiti vjerovati sebi kada ste u pravu, oprostiti sebi kada niste i naspavati se kada niste sigurni šta treba da uradite, kaže nastavnica Nancy Mosely.
Edutopia: Teaching With Depression
