Školegijum je od 12. do 14. ovog mjeseca preko društvenih mreža proveo kratku anketu u kojoj su njegovi čitatelji i čitateljice mogli da izraze svoje mišljenje o sadašnjim nastavnim planovima i programima. Pitanja ankete su glasila: 1) Vi ste? 2) Za koji predmet smatrate da je najvažniji u obrazovanju? 3) Smatrate li da neki predmet ima više časova nego što je potrebno? 4) Smatrate li da bi neki predmeti trebali imati više časova nego što imaju?
Prema odgovorima na prvo pitanje, učesnici i učesnice ove ankete su većinom prosvjetni radnici/e, roditelji, učenici/e i studenti/ice.[1] Na drugo pitanje kao odgovori su bili ponuđeni maternji jezik i književnost, engleski jezik, informatika, matematika, vjeronauka i opcija Ostalo gdje su ispitanici mogli da upišu predmete koji nisu bili ponuđeni kao odgovori. Na ovo pitanje mogao se dati višestruki odgovor. Na posljednja dva pitanja anketirani su davali tekstualne odgovore u koje su u većini slučajeva upisivali dva ili više predmeta. U anketi je učestovalo 300 osoba koje prate Školegijum.
Kao najvažniji predmet u obrazovanju, ispitanici su naveli maternji jezik i književnost (181 glas – 33,15%). Drugi predmet po zastupljenosti bila je matematika sa 119 glasova, odnosno 21,79%. Veliki procenat ispitanika na ovo pitanje odgovorio je da su najvažniji predmeti engleski jezik, 20%, i informatika sa 15% glasova. Najmanje pominjani predmeti su domaćinstvo - 0,40%, te zdravi životni stilovi i čas odjeljenske zajednice sa po 0,18% glasova.[2]
Na treće anketno pitanje – Da li neki predmeti imaju više časova nego što je potrebno? – 94 ispitanika (32%) je odgovorilo odrično – NE. Međutim, 29,24% ispitanika smatra da je vjeronauka predmet kojem treba dati manje (ili nimalo) prostora u nastavnom planu i program. Neki od ispitanika su takav svoj stav obrazložili uvjerenjem da bi bilo mnogo korisnije za djecu ako bi časove ovog predmeta prepustili informatici ili stranim jezicima jer su oni sve više dio svakodnevnice, dok je vjeronauka nešto što treba ostaviti za privatno obrazovanje, te da postoje i druga mjesta na kojima se ona može podučavati. Nekoliko ispitanika izjasnilo se da bi vjeronauka trebala biti zamijenjena filozofijom ili logikom, ili kulturom religija. Jedna ispitanica navela je primjer kako vjeronauka ima dva časa sedmično, engleski jezik tri a da su pritom njihove funkcionalnosti i perspektivnosti koje nude u životu neuporedive. Mnogo manji procenat, 12%, je reklo da matematika ima previše časova. Po jedan ispitanik je kao odgovor dao engleski i njemački jezik, što je i najmanji procenat od ponuđenih odgovora, po 0,33%.[3]
Najzanimljivije rezultate dali su odgovori na posljednje pitanje – Da li neki predmet treba imati više časova nego što ima – gdje je najveći procenat, 15,5% ispitanika, glasalo za časove tjelesnog odgoja. Svoj su stav obrazložili vrlo podrobno, potencirajući činjenicu da djeca isuviše vremena provode u klupama i za računarima, te bi škola stoga u svom programu trebala da im pruži osnovne informacije, vještine i svakodnevne vježbe koje bi im omogućile zdraviji život, ali i smanjile agresivnost koja je sve prisutnija u školskim učionicama. Velike procente glasova imali su također maternji jezik i književnost – 11% i informatika – 10%. Iako nisu bili česti odgovori, zanimljivo je da su po nekoliko puta predloženi psihologija, medijska kultura, demokratija, domaćinstvo i zdravi životni stilovi. Likovni (5,24%) i muzički odgoj (6,56%) su predmeti za koje ispitanici smatraju da zavređuju više časova sedmično. Ispitanici su predlagali i uvođenje predmeta u kojem bi se učila opća umjetnost i koji bi proširio poznavanje svih vrsta umjetnosti, naročito filma, a u sklopu kojeg bi bile organizirane posjete muzejima, pozorištima i drugim kulturnim institucijama. Noseći se mišlju da je nastavni plan i program već preopterećen te da bi trebalo provesti reviziju o kvalitetu časova i njihovoj prilagođenosti dječijem uzrastu i potrebama savremenog društva, 12% ispitanika je na ovo pitanje odgovorilo negativno.[4]
U nekoliko segmenata ova je anketa dala očekivane rezultate: da su maternji jezik i književnost, informatika, matematika, engleski i drugi strani jezici predmeti koji su najbitniji u obrazovanju, da je vjeronauka, kao obavezni ili fakultativni predmet, suvišna u rasporedu časova... Međutim, interesantno je kako su ponuđena čak 22 različita predmeta koji bi trebali imati više prostora i pažnje u nastavi - filozofija, logika, demokratija, etika, predmet koji bi kod učenika razvijao prezentacijske vještine, zdravi životni stilovi, a najviše od svih predmeti koji učenike potiču na zabavu i kreativnost – fizički, muzički i likovni odgoj. Neobičan je također – po tome da je manji od očekivanog – i broj ispitanika koji pozivaju na uvođenje seksualnog obrazovanja (0,2%).
Ova anketa dala je uzorak stavova osoba koje gledaju iz različitih perspektiva, ali je i postavila mnogo dublja i komplikovanija pitanja rasporeda (i ciljeva?) nastavnih jedinica, poput: Koliko su NPP-ovi zapravo kruti i koliko (ne) dozvoljavaju razvoj i ostvarivanje individualnih afiniteta učenika? Koliko su prilagođeni potrebama savremenog društva, svakodnevnici; psihičkom i fizičkom stanju đaka? Ostvaruje li vladajući NPP svoju odgojnu i obrazovnu funkciju?
[1] Prosvjetni radnici – 43,6%, učenici – 17,9%, roditelji – 22%, ostali (ekonomisti, studenti, pedagozi, psiholozi, edukatori) – 17,4%
[2] Maternji jezik – 33,15%, engleski jezik – 20%, informatika – 15%, matematika – 22%, historija – 0,54%, vjeronauka – 2,38%, muzička kultura – 1,2%, likovna kultura – 1,2%, tjelesni i zdrastveni odgoj – 1,83%, hemija – 1,2 %, domaćinstvo – 0,36%, drugi strani jezici – 0,73%, filozofija i logika – 0,73%, zdravi životni stilovi – 0,18%, čas odjeljenske zajednice – 0,18%
[3] Vjeronauka – 29,24%, maternji jezik – 4,99%, matematika – 12,99%, filozofija, sociologija i demokratija – 4,66%, fizika – 2,5%, latinski jezik – 2%, biologija – 1,66%, likovna kultura – 1,99%, muzička kultura – 0,99%, informatika – 1,66%, tehnički odgoj – 2,66%, historija – 2,67%, engleski jezik – 0,33%, njemački jezik – 0,33%, negativan odgovor – 31,33%
[4] Engleski jezik – 5,61%, tjelesni i zdrastveni odgoj – 15,5%, muzička kultura – 6,56%, likovna kultura – 5,25%, informatika – 9,97%, maternji jezik – 10,7%, matematika – 3,6%, historija – 3,4%, biologija – 2,09%, drugi strani jezik – 7,3%, predmeti praktične nastave – 2,3%, vjeronauka – 1,8%, hemija – 2,6%, geografija – 2,09%, domaćinstvo – 0,3%, zdrav život – 1,04%, psihologija – 0,7%, filozofija – 2,36%, fizika – 2,8%, seksualna edukacija – 0,2%, čas odjeljenske zajednice – 0,2%, demokratija – 1,04%, negativan odgovor – 12,59%
