Podrum
Sredinom februara 2019. godine, u kojoj Prva gimnazija u Sarajevu obilježava 140 godina svoga postojanja, profesor Oskar Prebanić Školegijumu otključava vrata njenog podruma. Podrum trenutno služi kao ostava, po njegovim oronulim zidovima isprepletena je električna instalacija koja je za njih zalijepljena gipsom, cijevi od grijanja, vode i kanalizacije nasumično probijaju iz jednog zida u drugi, izbijeni dijelovi originalnog zida zakrpljeni su običnim malterom. Na nekoliko mjesta u podrumu, gdje su izbjeglice u ratu pokušavale organizovati prostor za življenje, još uvijek stoje zidne pregrade od betonskih blokova, nakalemljene na zidove stare 130 godina. Rupe u starim zidovima, iz kojih se materijal osipa u prahu, kao i pukotine od poda do plafona, vape za prijeko potrebnom restauracijom. Pored otklanjanja mogućnosti statičkog problema, profesor Prebanić kaže da bi se prostor koji posjeduje podrum Prve gimnazije mogao dvojako urediti, dio za školski klub, a dio za skladišni prostor.
Ko je odgovoran?
U Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Sarajevo nisu upoznati s ovim stanjem. Niko iz Zavoda nije po službenom zadatku ulazio u objekat Prve gimnazije. Ne znaju ni za jednu raniju inicijativu da se podrum sanira, a svaku buduću će, naravno, podržati. Da bi se sanacija i eventualno preuređenje u druge svrhe uradilo, potrebno je izaći na lice mjesta, konstatovati stanje, prije svega o kojoj vrsti konstrukcijskog, statičkog problema se radi.
Ako postoji vlaga, a temelji su dolje, zidovi stari sto trideset godina, vjerovatno je došlo do nekih oštećenja. Koliko je to ozbiljno, to je stvar konstruktivca, građevinskog mišljenja. On svaku intervenciju mora usaglasiti sa stručnjacima arhitektima-konzervatorima iz ovog Zavoda ili neke druge službe, objašnjava Munib Buljina, voditelj sektora za graditeljsku baštinu.
Gledajući striktno zakonsku proceduru, za sanaciju je nadležan Federalni zavod za zaštitu, jer je Prva gimnazija nacionalni spomenik.
Buljina tvrdi: Zakonski gledano, svi nacionalni spomenici su u nadležnosti federalnih nivoa vlasti, dakle, Federalnog zavoda kao stručne institucije i Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Ali inicijativa za restauraciju podruma Prve gimnazije mora krenuti od rukovodstva škole. Ona sa stanjem podruma mora upoznati Ministarstvo obrazovanja, od kojeg se treba tražiti finansiranje, pa tek onda tražiti službu zaštite Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Sarajevo ili po odredbama zakona Federalni zavod.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2011. godine donijela je odluku u kojoj je Prva gimnazija (s umjetničkom i osnovnom školom u istoj ulici) proglašena nacionalnim spomenikom. Drugi stav odluke zadužuje Vladu Federacije Bosne i Hercegovine da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika, što Vlada Federacije ni nakon osam godina nije učinila.
U obrazloženju odluke, u stavu (2) Opis dobra, o podrumu Prve gimnazije piše: U jugoistočnom dijelu objekta se nalaze podrumske prostorije objekta, smještene na visinskoj koti od 1,80 m ispod kote prilazne ulice na istoku. Ukupne dimenzije podruma iznose 20,75 m x 10,00 m, računajući i podrumski prilazni hol širine 2,00 m. Na suprotnoj sjeverozapadnoj strani, u istom nivou se nalazi prostor kotlovnice kojem se pristupa sa zapada.
U stavu 4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi piše: Tokom postojanja graditeljske cjeline nikada nisu vršeni sveobuhvatni istraživački ili konzervatorsko-restauratorski radovi, iako su vršeni radovi redovnog održavanja, nadogradnje, adaptacije ili konzervatorsko-restauratorski radovi na fasadama. Intenzivni konzervatorsko-restauratorski i drugi radovi vršeni na pojedinačnim objektima nakon završetka zadnjeg rata u BiH (period 1992-95) nisu imali karakter sistematskih radova na graditeljskoj cjelini i rađeni su od strane različitih investitora i izvođača. Dana 20. septembra 1999. godine započeti su radovi na krovu zgrade i konzervatorsko-restauratorski radovi na fasadi objekta. Godine 2004. izvršena je izrada Elaborata o sanaciji vlage u prostorima I gimnazije, ali do realizacije projekta nije nikada došlo zbog nedostatka sredstava, bez obzira što je utvrđeno da prekomjerno prisustvo vlage utiče na statičku sigurnost objekta.
U stavu (5) Sadašnje stanje dobra piše: Sve zgrade koje pripadaju graditeljskoj cjelini trenutno se nalaze u vrlo dobrom konstruktivnom stanju, iako postoji realna opasnost od pogoršanja situacije prvenstveno radi nekontrolisanog prodora atmosferske vlage u podrum i temeljne zidove zgrade I gimnazije.
Do tog pogoršanja je očigledno došlo. Na potezu je uprava Gimnazije.
Malo istorije, za kraj
Po naredbi Zemaljske vlade ustanovljena je prva državna srednja škola u Bosni i Hercegovini. Prva gimnazija u Sarajevu otvorila je svoja vrata 6. novembra 1879. godine za učenike i učenice svih narodnosti. Prva zgrada u kojoj se škola nalazila bila je zgrada bivše ruždije u Halilbašića ulici, koja je u to vrijeme nosila naziv Kotorina. Tu je škola postojala samo godinu dana, kada se nakon nepodesnosti i tjesnoće 1880/81. školske godine preselila u kuću Vite Saloma, na ćošku Aleksandrove i Jelićeve ulice. Već naredne, 1881/82. školske godine seli se u obližnju zgradu koju je Vita Salom sagradio namjenski za školu. Zgrada se nalazila na ćošku Jelićeve i današnje Ferhadije. Godine 1890. u neorenesansnom stilu dovršena je zgrada Prve gimnazije, a njeni projektanti bili su Karlo Paržik i Karlo Panek. Početkom školske 1891/92. godine, Gimnazija se preselila u svoju sadašnju zgradu, kojoj je treći sprat sazidan 1926. godine. Tokom godina škola je svoj naziv mijenjala više od deset puta, prestajala biti i ponovo postajala samo muška škola, da bi se konačno 1955. godine ponovo vratila i ostala muška i ženska škola. Prvu gimnaziju pohađala su i jedina dva nobelovca u Bosni i Hercegovini, književnik Ivo Andrić i hemičar Vladimir Prelog.* Početkom 1992. godine, usljed ratnih dejstava, škola postaje i dom za izbjeglice i školske prostorije se dijele na prostorije za svakodnevni život i pohađanje nastave. Uprkos tome, nastava se tokom rata nastavila održavati kako u matičnoj zgradi, tako i na bezbjednijim punktovima po podrumima, napuštenim prodavnicama i kancelarijama. Zgrada je u ratu pretrpjela velike štete; jednom inostranom donacijom u ljeto 1994. godine obnovljeni su fasadni zid i učionica broj 26. na drugom spratu. U ljeto 1995. godine tenkovska granata razara krov, koji je poslije toga nužno saniran. Do školske 1999/2000. godine Gimnazija nije imala donatore za rekonstrukciju enterijera. Fasada je sredstvima Kantona Sarajevo obnovljena krajem 1999. godine.
*U tekstu Rekonstrukciju mora inicirati rukovodstvo škole načinili smo materijalnu grešku. Nobelovac Vladimir Prelog, za kojeg smo napisali da je pohađao Prvu gimnaziju (oslanjajući se na Monografiju Prve gimnazije, 1999, ur. Nada Salom). Vladimir Prelog (1906) odselio je iz Sarajeva u Zagreb 1915. gdje je dovršio osnovno obrazovanje i upisao srednju školu. Izvor: Vladimir Prelog Biographical - The Nobel Prize
