- Djeco, je li od prošlog časa ostalo nešto nejasno?
Šutimo…
- Nemojte se stiditi, ponavljaćemo dok ne shvatimo.
Takav je naš profesor geografije, profesor Vedran Zubić. A na njegovim časovima zaista nije problem sve shvatiti zato jer slikovito i duhovito objašnjava. Tako kad smo učili o komplikovanom kretanju nebeskih tijela, bilo je lahko upamtiti jer nam je profesor to usporedio sa plesom Shakire, čak i praktično pokazao. Te plesne sposobnosti je teško zaboraviti. Nastanak kosmosa, taj strašni Veliki prasak ne bi nam bilo lako razumjeti da se naše protozvijezde nisu zvale Zijo i Mubera. Zijo i Mubera su nastali iz kosmičkog jajeta. Oni su se kretali. Zijo je sreo Muberu i dobio negativnu akceleraciju, tj. nije lud da se ženi pa pobjegao u suprotnom smjeru. Mjesec i njegovo kretanje bi nam ostalo nedokučivo, srećom, profesor je izveo troje učenika i pomoću njih nam pojasnio. Sad znamo da se dešava pomračenje Sunca kad se Ajdin nađe u ravni između Adne i Armina. Kad smo shvatili kako je nastao svijet, kako funkcioniše naša planeta i kako to sve izgleda, na red je došlo izučavanje društvene geografije. Svi smo se zabrinuli kad su na tabli sijevnule riječi demogeografija, demoeksplozija, demo ovo, demo ono i onda nam je profesor postavio pitanje:
- Koja je razlika između vas i mene, osim što sam ja lijep?
Svi se zbunjeno gledamo.
- Dobro, djeco, hvala vam što me smatrate generacijom. Sad ćete dobiti petice za ovo.
Odmah smo se riješili straha i zapamtili starosnu strukturu društva, ali nažalost, ocjene nisu bile upisane.
U razredu sa 28 različitih karaktera i interesovanja svako od nas pažljivo sluša šta će profa reći o novoj lekciji, koju ćemo zanimljivost čuti, koju će novu foru ili savjet imati za nas. Svakog utorka dva časa geografije prebrzo prođu i teške volje idemo na drugi predmet. Čak nam i njegovi testovi nisu mrski. Mi nemamo stres pred test iz geografije jer to nisu klasična pitanja. Mi za ocjenu radimo velike križaljke sa geografskim pojmovima ili moramo dati odgovor koji se zasniva na logici i korištenju znanja, a ne na pukom štrebanju. Sposobni smo objasniti pojave društva i predvidjeti neke situacije kao što su ishodi izbora. Nažalost, možemo zamisliti i kako će nam priroda uzvratiti na sva naša nedjela prema njoj. Mi ne učimo klimu različitih država samo zato što se to mora znati, nego da bi znali kad i gdje je najbolje ljetovati (Turska i Grčka će biti pune turista iz II1 razreda), kad nam u kom gradu treba kišobran (u Londonu, naprimjer, gotovo uvijek), koja biljka gdje raste (sad znamo da svaki dan pijemo u kafiću preko puta kafu iz Brazila).
Zaista nije čudo što je profesor Zubić omiljen svim uzrastima, niti zašto kad kažemo iz koje gimnazije dolazimo slijedi odgovor: Blago vama, vi imate onog predobrog profesora geografije. Ne čudi ni to da je njemu Mreža vijeća učenika BiH dodijelila nagradu u aprilu ove godine. Bilo bi odlično kada bi i ostali profesori i profesorice naučili od njega ponešto o radu sa nama.
