U Prijedlogu Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju jedna od tačaka oko kojih se koplja najviše lome jeste broj i sastav članova školskih odbora.
U tekstu Prijedloga Zakona navode se i nadležnosti školskog odbora – briga o resursima škole; praćenje poštivanja Zakona; donošenje niza dokumenata (pravila škole, godišnji program rada škole, finansijski plan, petogodišnji plan kadrovskih potreba, raspisivanje javnih konkursa), imenuje i razrješava direktora, imenuje sve komisije, odgovara na žalbe uposlenika i kandidata odbijenih na javnom konkursu, usmjerava, kontroliše i daje mišljenje o radu direktora škole, imenuje osobu koja mijenja direktora škole u slučaju njegove odsutnosti. Ukratko, nijedna bitna odluka se ne može donijeti u školi bez saglasnosti školskog odbora.
Uvid u primjedbe, prijedloge i amandmane koje je dalo 22 učesnika u javnoj raspravi (koja je trajala od 1. juna do 1. jula 2016.) o Nacrtu Zakona pokazuje da su postojale različite tendencije: umjesto tri člana UO predviđena Nacrtom (jedan zajednički predstavnik Ministarstva i općine, predstavnik uposlenika škole i predstavnik roditelja), predlagalo se najčešće pet. Po dva mjesta u kombinaciji od pet tražili su za sebe nastavnici, roditelji, lokalna zajednica; niko nije tražio da Ministarstvo, odnosno politika ima odlučujući glas. O depolitizaciji obrazovanja u javnosti je među najglasnijima bio predsjednik Kantonalnog odbora osnovnoškolskog sindikata Saudin Sivro.
Međutim, radna grupa Ministarstva, koja je razmatrala prijedloge i pripremala finalni tekst prijedloga, odbila je sve te inicijative koristeći sljedeće obrazloženje:
Broj članova i strukturu školskog odbora u osnovnoj školi će utvrditi Skupština Kantona Sarajevo između brojnih prijedloga koji se kreću od 3 člana do 9 članova školskog odbora koju mogućnost daje Zakon o ustanovama, a način glasanja pojedinih struktura za izbor direktora se propisuje pravilnikom o izboru direktora.
Međutim, pred Skupštinom se neće naći svi ti prijedlozi, nego samo jedan: 4 člana, kojima je predsjednik ujedno i predstavnik Ministarstva (dakle politike). Odakle sad to, kad je u Nacrtu bilo 3?
Odgovor je pomalo neočekivan. Taj je prijedlog došao iz – Kantonalnog odbora sindikata SSOOiO Kantona Sarajevo. Bilo bi logično da se Sindikat zalagao za dva člana radnika u upravnom odboru. Ali ne; sindikat koji glasno traži depolitizaciju školstva predlaže upravo suprotno. Da u školskim odborima upravo politika ima zadnju riječ. Da glas iz Ministarstva u školi vrijedi duplo više od glasa iz zbornice.
Da je tako nešto članstvo Sindikata tražilo, nije nam poznato. Ali to je tačno ono što je u diskusiji povodom Nacrta Zakona, prije skoro godinu dana, tražio premijer kantonalne Vlade Elmedin Konaković, kada je za skupštinskom govornicom, prilikom prezentacije Nacrta Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, izgovarao:
...traži se paritet po okvirnom zakonu članova školskog odbora bi trebalo biti 4, dakle mi (Vlada) zagovaramo 4 člana paran broj, a da Ministarstvo ima tu zlatnu ruku ako je 2:2 i da donosi odluku i da odgovara i za imenovanja i da uvedemo kontrolu na taj način smjene jer su zastupnici tu u pravu.
Kako je u javnoj raspravi želja premijera postala prijedlog Sindikata?
Usporeni snimak:
1. Premijer Dino Konaković, juni 2016:
Članova školskog odbora bi trebalo biti 4, dakle mi (Vlada) zagovaramo 4 člana paran broj, a da Ministarstvo ima tu zlatnu ruku ako je 2:2.
2. Kantonalni odbor SSOOiO, juli 2016:
U članu 95. brisati stav (2) koji treba da glasi.
„(2) Školski odbor škole kao javne ustanove broji četiri člana i to: po jedan predstavnik Ministarstva - predsjednik, lokalne zajednice, roditelja i radnika škole - zamjenik predsjednika."
5. U članu 95. u stavu (16) riječi: „je imenovana većina članova“ mijenjati riječima: „su imenovana najmanje tri člana“.
6. U članu 95. iza stava (20) dodati dodatni stav koji glasi:
„(21) Ukoliko prilikom glasanja bude jednak broj glasova, odluka školskog odbora će biti valjana nakon što se predsjednik školskog odbora izjasni sa ZA ili PROTIV iste pri čemu će se njegov glas smatrati odlučujućim za njeno donošenje.“[1]
Umjesto da zahtijeva veću i bolju reprezentativnost svojih članova u školskom odboru, on ispunjava želje jednom političaru.
3. Prijedlog Zakona na Skupštini, april 2017.
Član 93., stav 2:
Školski odbor škole kao javne ustanove broji četiri člana i to: jedan predstavnik Ministarstva - predsjednik, jedan predstavnik lokalne zajednice na čijem području se nalazi škola kojeg predlaže općinsko vijeće, jedan predstavnik roditelja učenika i jedan predstavnik radnika škole.
Odluke školskog odbora su valjane ako za njih glasa većina od ukupnog broja članova, a u slučaju izjednačenog broja glasova „za“ i „protiv“ glas predsjednika školskog odbora je odlučujući.
Predsjednik Kantonalnog odbora sindikata SSOOiO Kantona Sarajevo Saudin Sivro ovako to komentira: U sjeni zastupljenosti broja članova školskog odbora, koji treba da bude usklađen sa Okvirnim zakonom, nalaze se najvažnija pitanja o kojima se Skupština treba odrediti: zabrana političkog djelovanja organa upravljanja i organa rukovođenja školom. Svako od predloženih rješenja ima prednosti i nedostatke, pa tako i model 0+1+1+1 jer bi Općina mogla blokirati rad, kao i 1+1+1+1 uz „zlatni glas“ osnivača jer bi predstavnici radnika i roditelja mogli biti 'ikebane', osim ako bi se definiralo da se odluke i donose 2/3 većinom, ali i model 1+1+2+2 ima manjkavost zbog glasanja 3:3, pri čemu bi obavezno trebalo definisati da u takvim situacijama osnivač ima „zlatni glas“. Zakon ne smije dopustiti članovima školskog odbora i direktoru da se bave politikom niti neograničene mandate direktorima škola. U takvoj situaciji, bez obzira koliko članova bilo i kome oni „pripadali“, školski odbori i direktori bi bili „neutralni“, odnosno oslobođeni političkog utjecaja. Roditeljima i radnicima je lakše vršiti pritisak na Vladu zbog lošeg školskog odbora ili direktora, nego imati situaciju kakvu imamo u pojedinim osnovnim školama poput OŠ „Velešićki heroji“, OŠ „Hrasno“, OŠ „Isak Samokovlija“, OŠ „Zahid Baručija“...
Dakle, Sindikat se ne protivi zlatnom glasu osnivača, smatra da se do depolitizacije dolazi drugim aktima, mandatnim ograničenjima i zakonskim članovima, dajući pravo MONKS-u da jedini postižu gol u produžecima.
[1] U Nacrtu Zakona Član 95. govorio je o školskim odborima; u Prijedlogu Zakona koji je Vlada usvojila i uputila u skupštinsku proceduru Član 93. tiče se školskih odbora.
Podsjećamo na tekst iz 2015.
