Poštovana predsjedateljice Skupštine Kantona Sarajevo,
profesorice Babić,
Kako sam juče najavio, danas ću Vas zamoliti da na sjednici Skupštine kojoj ste Vi predsjedateljica postavite nekoliko pitanja u vezi s tzv. mrežom škola. Prvo i najvažnije glasi: šta je mreža škola? Predlažem i nekoliko potpitanja, ali njih ostavljam za kraj.
Dakle, u Prijedlogu Zakona ta se sintagma pominje u odjeljku IV:
IV VRSTE, TRAJANJE I ZAJEDNICA ŠKOLA
Član 22. (Vrste, trajanje i mreža škola)
Molim Vas da zapazite trik, dodao bih, prilično šibicarski. U naslovu odjeljka se pominje zajednica škola, a u naslovu člana mreža škola. Pretpostavljam da i Vas zanima šta je zajednica, a šta mreža. Pa, osnovna razlika je u tome što, kako Prijedlog definiše, u zajednici škole ostaju pravni subjekti, a u mreži ne znamo kako stvari s tim stoje.
Naime, u Pojmovniku koji prati tekst Prijedloga piše doslovno:
Zajednica škola je udruživanje u jednu ili više zajednica osnovnih škola radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći u odgojno-obrazovnom radu, s tim da svaka škola zadržava svojstvo pravnog lica.
Mreža škola obuhvata sve ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi osnovni odgoj i obrazovanje.
Ko utvrđuje mrežu, zašto to čini, šta može mreža a ne može zajednica? Mreža se definiše u navedenom članu, 22, u stavovima 5-13 na sljedeći način:
"(5) Mreža škola (u daljem tekstu: Mreža) obuhvata sve ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi osnovni odgoj i obrazovanje.
(6) Mreža obavezno sadrži:
a) popis škola u kojima se izvode:
- redovni programi odgoja i obrazovanja,
- redovni programi i posebni programi za učenike sa teškoćama,
- programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
- međunarodni programi,
- eksperimentalni programi,
- produženi boravak ili cjelodnevna nastava,
b) popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom i
c) popis škola u kojima se organizuje pedagoška i metodička praksa studenata.
(7) Mrežom se utvrđuje i školsko područje i područja na kojima se mogu osnovati nove škole ili uvesti novi obrazovni programi.
(8) Mreža se organizuje na način da zadovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalne organizacije upisnih područja, odnosno škola i programa odgoja i obrazovanja, te ispunjava uvjete i mjerila propisane Standardima i normativima.
(9) Dostupnost iz stava (8) ovog člana podrazumijeva mogućnost redovnog odgoja i obrazovanja svakom osnovnoškolskom obvezniku u školi, drugoj ustanovi ili školskom objektu, uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i saobraćajnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika.
(10) Racionalnu organizaciju školskih područja iz stava (8) ovog člana podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta.
(11) Mreža se može izmijeniti na osnovu izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu Mreže, kao što su naseljenost područja na kojemu djeluju škole, broj djece i demografska projekcija, geografski položaj i udaljenost škola.
(12) U slučaju da je Mrežom utvrđeno područje ili izvođenje novog programa iz stava (7) ovog člana, škola, odnosno program moći će se osnovati, odnosno izvoditi ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke te uzimajući u obzir potrebna finansijska sredstva.
(13) Odluku o Mreži, na prijedlog ministra, donosi Vlada."
Sad je malo jasnije: odluku donosi Vlada, na prijedlog ministra. Prethodno se mreža utvrđuje (sic!) i organizuje (sic!), ali ne piše jasno KO to radi. Ministar? Kad se ova bezlična mreža razmrsi, u prvi plan iskoči racionalna organizacija koja podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta. Naravno, ne znamo šta je optimalna iskoristivost, i ko nju utvrđuje.
Možemo pretpostaviti, na osnovu jednog ranijeg istupa premijera Kantona, da se misli na ukidanje „matičnih“ i pretvaranje u područne svih škola koje imaju mali broj učenika. Izvršiti spajanje (fuziju) svih osnovnih škola koje ne ispunjavaju uslove utvrđene standardom (min. 18 odjeljenja). Na taj način se smanjuje administracija i dva menadžmenta spajaju u jedan. Osim toga, udruživanjem odjeljenja sa malim brojem učenika u ovim školama pojavljuje se višak nastavnog osoblja, kao i višak administracije i pomoćnog osoblja i istovremeno smanjuju troškovi. Višak radnog prostora, osiguran kroz ovu mjeru racionilazacije, treba koristiti za iznajmljivanje i sticanje finansijske dobiti.
Usporeni snimak: višak nastavnog osoblja, smanjenje troškova, finansijska dobit.
Mreža škola nije se pominjala u Nacrtu zakona. Pojavila se u Prijedlogu, u foto-finišu. Znate li na čiji prijedlog? Na prijedlog sindikata.
Sindikat obrazovanja se bori za sticanje finansijske dobiti Kantona u oblasti obrazovanja na račun otpuštanja nastavnika? Zvuči čudno? Nažalost, predlagač ovog umetka u Zakon nije obrazložio svoje motive i nije dao razloge. Nije to učinila ni Radna grupa.
Možda je ovo trenutak, poštovana kolegice i predsjedateljice Skupštine Kantona Sarajevo, da posumnjate u dobre namjere Predlagača i zaustavite ruku s perom iznad mjesta na Zakonu predviđenom za Vaš potpis.
Kakav je to Zakon o obrazovanju koji smutljivim (čitajte: nerazumljivim) jezikom, nedorečenim formulacijama i neobjašnjenim pojmovima priprema zatvaranje škola i uštedu na nastavnicima?
Jesu li to interesi Kantona čijom Skupštinom Vi predsjedavate? Ako jesu, dajte da se jasno, nedvosmisleno navedu kao glavni razlozi za donošenje novog zakona.
Znam da biste sada još nešto čuli o ulozi predstavnika sindikata u proturanju mreže škola u Zakon, ali mi se čini važnijim da Vam skrenem pažnju na odnos tog zakona prema nastavnicama i nastavnicima. Biće to i njima zanimljivo, jer mnogi Prijedlog nisu ni pročitali, vjerujući da njihov Sindikat radi u njihovom interesu. Šta je, međutim, interes nastavnika? Da strepe od toga kad će ih neko proglasiti tehnološkim viškom, pa da onda čekaju na nekakvoj listi u džepu šefa sindikata ko će od aktivnih kolega ili kolegica otići u penziju, na trudničko, ili ne daj bože na ahiret, pa da ih rasporede na njegovo ili njeno mjesto.
O nastavnicima u Zakonu pisaću Vam prekosutra. A sutra ćemo se vratiti na zabavnije teme. Naprimjer, analizu formulacije stava deset, gore citiranog člana o Zajednici, pardon, Mreži škola.
"(10) Racionalnu organizaciju školskih područja iz stava (8) ovog člana podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta."
Predlažem da ovu rečenicu uvrstimo u eksternu maturu, sa zadatkom đacima da pronađu subjekat.
S poštovanjem, do sutra,
Nenad Veličković
P.S. Širu analizu Zakona pogledajte ovdje.
P.P.S. Pročitajte i prethodna pisma:
