Član 237. Porodičnog zakona FBiH objašnjava da je za izdržavanje djece prema kojima roditelji ne mogu izvršavati tu obavezu zadužena Federacija Bosne i Hercegovine. Međutim, Alimentacioni fond Federacije, kako smo utvrdili, zvanično ne postoji. Obratili smo se svim centrima za socijalni rad u Federaciji za zahtjevom koji se odnosio na pristup sljedećim informacijama: koliko su, u posljednjih 20 godina, imali djece koja imaju pravo na korištenje Fonda; koliko novca je uplaćivano za njihovo izdržavanje; koliko predmeta su proslijedili općinskim sudovima u slučajevima kada Federacija nije izvršila svoje obaveze?
Uzaludni sud
Direktor JU Centra za socijalni rad Zenica Nebojša Nikolić u rješenju, odgovoru na naš zahtjev, objasnio je zašto Alimentacioni fond ne funkcioniše: Od početka primjene Porodičnog zakona, na osnovu člana 237. Porodičnog zakona, podnijeli smo Federalnom ministarstvu za rad i socijalnu politiku 40 zahtjeva za 60 djece za koje je sud utvrdio da roditelji nisu u mogućnosti izvršavati obavezu. Istom Ministarstvu uz zahtjev su dostavljene kopije pravosnažnih presuda kojima je utvrđeno da roditelji ne mogu podmirivati ukupne potrebe izdržavanja. Također, dostavljeni su i kartoni izdržavanih lica koje je Centar dužan voditi prema čl. 242. stav 1. Porodičnog zakona. Do danas nijedan zahtjev Centra nije pozitivno realizovan, odnosno u Fond za izdržavanje nije uplaćena niti 1 KM, nego se odgovornost za obezbjeđenje sredstava za izdržavanje djece prebacuje s Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku na Federalno ministarstvo finansija, i obrnuto. Nije upućen nijedan predmet Općinskom sudu u Zenici za neizvršenje obaveze izdržavanja, od momenta donošenja odluke o osnivanju Alimentacionog fonda, ali su stranke upućene da se obrate Općinskom sudu. Centar je kroz svoje izvještaje o radu upozorio nadležne na ovaj problem, kako bi se poduzele radnje na pokretanju inicijative prema Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike da se iskaže potreba za uvrštavanje sredstava Alimentacionog fonda u budžet Federacije BiH.
U dopunskom rješenju JU SCR Zenica, koje nam je ustupio direktor Nikolić, utvrđeno je da je sudskih predmeta od 2006. godine do danas bilo ukupno 36.
Potvrda Suda
U Službi za odnose s javnošću Općinskog suda u Zenici informisani smo da je 36 ustupljenih predmeta sadržano u tri različita pravna osnova: razvod braka (1822), određivanje staranja o djetetu (319) i izdržavanje djece (395) – u zagradama je opisan broj predmeta vezanih za pravni osnov u periodu od 01.01.2003. do 02.12.2016. godine jer sud ne vodi posebne evidencije za svaki konkretan slučaj. U predmetima u kojima je ovaj Sud postupao na osnovu člana 237. Porodičnog zakona FBiH obrazloženja odluka su sljedeća: roditelji su bolesni – nesposobnost za rad, smješteni u zatvor ili neki drugi zavod, skitnice (nemaju stalno mjesto boravka), alkoholičari, imaju neku mentalnu retardaciju ili su smješteni u bolnici na psihijatriji, zatim nezaposlenost obrazložena socijalnom anamnezom Centra za socijalni rad, nedovoljna primanja – naprimjer 120 KM u robnom paketu uz vrlo lošu materijalnu i stambenu, odnosno imovnu situaciju, nemogućnost lociranja roditelja, itd.
O radu i neradu
Od 51 opštine, koje su odgovorile na naš Zahtjev, samo još u jednoj osim Zenice, u Gračanici, postoji evidencija o tome da je Općinski sud u Zavidovićima donio presudu broj 42 0 P 031838 16 P od 16.09.2016. godine, o razvodu braka između M. E. iz Zavidovića i M. A. iz Gračanice, u kojoj je utvrđeno da roditelji nisu u mogućnosti podmirivati potrebe izdržavanja dvoje mldb. djece. Kako je organ starateljstva dužan osigurati sredstva za izdržavanje te djece, JU CSR Gračanica je mldb. djecu M. M. i M. M. smjestio u SOS Dječije selo u Gračanici. Direktorica Centra Jasminka Begović samo je ovim jednim primjerom objasnila njihovo iskustvo sa Alimentacionim fondom – ne pominjući ga izričito.
Socijalne službe i centri ostalih opština (Bihać, Bosansko Grahovo, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Breza, Bugojno, Busovača, Bužim, Cazin, Čapljina, Čitluk, Glamoč, Dobretići, Donji Vakuf, Doboj–Istok, Domaljevac–Šamac, Drvar, Glamoč, Goražde, Gornji Vakuf–Uskoplje, Gradačac, Gračanica, Grude, Foča–Ustikolina, Fojnica, Jablanica, Jajce, Kakanj, Kiseljak, Ključ, Livno, Lukavac, Mostar, Novi Travnik, Odžak, Posušje, Prozor–Rama, Sapna, Sarajevo, Široki Brijeg, Teočak, Tešanj, Tuzla, Tomislavgrad, Usora, Vareš, Visoko, Vitez i Zavidovići) u presudama nemaju evidentiranu djecu čiji roditelji nisu u mogućnosti da izvršavaju obavezu izdržavanja, što logički i druga dva postavljena pitanja čini suvišnim.
O neobaviještenosti i letargiji
Izdvojićemo odgovore koji su imali i dodatak već navedenom – nema presuda nadležnih sudova o nemogućnosti davanja izdržavanja, nema novca u Fondu i nema pozivanja nadležnih na odgovornost zbog neizvršenih uplata:
JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo (direktor Adnan Podžo): Alimentacioni fond nije stavljen u funkciju pa samim tim nije nam poznato da su u isti uplaćena bilo kakva finansijska sredstva.
JU Centar za socijalni rad Tuzla (pravnica Vildana Nalić): Vezano za podatke o Alimentacionom fondu, obavještavamo vas da takav ne postoji na nivou grada Tuzla, te samim tim i nije mogao poduzimati radnje na ime plaćanja alimentacije.
JU Centar za socijalni rad Novi Travnik (direktorica Mirjana Mehičić): Sud nije donosio odluke i do danas nije uspostavljen Alimentacioni fond u F BiH.
JU Centar za socijalni rad Mostar: Ovaj Centar nema saznanja da je osnovan Alimentacioni fond, niti da postoji isti Fond u Mostaru u koji bi se uplaćivala sredstva za izdržavanje djece.
JU Centar za socijalni rad Sapna (direktor Salih Omerović): Mi smo upoznati da je Alimentacioni fond osnovan ali nismo znali i da on već funkcioniše kako bi u postupku razvoda braka i donošenja odluke o izdržavanju kao organ starateljstva davali mišljenje o nemogućnosti izdržavanja djece od strane roditelja.
JU Centar za socijalni rad Jablanica nema podatke koje tražite u svom zahtjevu. S obzirom da u federalnom budžetu nema osiguranih sredstava za ove namjene naša ustanova nije provodila aktivnosti u istoj oblasti.
JU Centar za socijalni rad Bužim nema saznanje da je formiran gore navedeni Alimentacioni fond, stoga nemamo podatke o djeci koja imaju pravo na korištenje Alimentacionog fonda, a ni informaciju o tome koliko je novca uplaćeno u isti Fond za njihovo izdržavanje.
JU Centar za socijalni rad Bosanska Krupa do sada nije obaviješten o formiranju Alimentacionog fonda. Također navodimo da Organ starateljstva Bosanska Krupa od početka primjene Porodičnog zakona F BiH (“Sl. novine F BiH” broj: 35/05 i 41/05) pa do danas nije imao zahtjeva za postupanje po čl. 237. PZ.
JU Centar za socijalni rad Lukavac (direktorica Amira Hodžić): Ne posjedujemo tražene podatke s obzirom da nadležni organ nije dostavio podatke u skladu s članom 237. Porodičnog zakona F BiH.
JU Centar za socijalni rad Bihać (direktor Adnan Ramić): Kako Alimentacioni fond u praksi nije zaživio JU CSR Bihać ne vodi evidenciju o djeci koja imaju pravo na korištenje Alimentacionog fonda, niti smo od Općinskog suda u Bihaću obaviješteni da postoje djeca koja ispunjavaju uvjete za korištenje sredstava iz Alimentacionog fonda.
JU Centar za socijalni rad Posušje (ravnateljica Marinka Jukić): Centar ne vodi traženu evidenciju iz razloga što nismo upoznati da uopće postoji Alimentacioni fond u Federaciji BiH i drugi podzakonski akti na temelju kojih bi se ostvarilo to pravo. Sva pitanja regulirana Obiteljskim zakonom a vezana za izdržavanje su u sudskoj nadležnosti.
O obaviještenosti
Irena Vrankić, ravnateljica JU Centra za socijalni rad Čapljina, objasnila je da sud utvrđuje da roditelji i druge osobe nisu u mogućnosti izvršiti svoju obavezu izdržavanja, a organi skrbništva su dužni ta sredstva obezbijediti iz proračunskih sredstava Federacije. Tim odgovorom je jasno dala do znanja da oni nisu odgovorni što nemaju evidenciju o broju djece čiji roditelji nisu u mogućnosti da ih izdržavaju. Draženka Prlić, stručna saradnica za pravne poslove i skrbništvo Centra za socijalni rad Grude, i nepotpisani predstavnik JU Centra za socijalni rad Bosanska Krupa objasnili su da je Vlada FBiH na inicijativu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike na svojoj 100. sjednici donijela Zaključak kojim je Federalno ministarstvo pravde zaduženo da, kao predlagač i obrađivač Porodičnog zakona FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 35/05 i 41/05), dopuni član 237. pomenutog Zakona u smislu jasnijeg određivanja nadležnosti za njegovo provođenje, te da pristupi izradi podzakonskog akta kojim će detaljnije urediti pitanje osiguravanja sredstava za izdržavanja djeteta iz budžetskih sredstava FBiH. Pomenutim zaključkom je Federalno ministarstvo finansija zaduženo da u saradnji sa Federalnim ministarstvom pravde i Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike razmotri mogućnosti za formiranje Alimentacionog fonda i dostavi prijedlog za rješenje ovog problema. U JU CSR Bosanska Krupa ova obavijest je stigla 25. marta 2014. godine.
Krivično djelo bez krivca
JU Centar za socijalni rad Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (direktor Edin Krakonja): Iako prema KZ BiH izbjegavanje obaveze izdržavanja djeteta predstavlja krivično djelo, poznato nam je da u našoj državi nisu stvoreni uslovi za provođenje takve kazne, te su u tom slučaju takve krivične prijave u fazi čekanja.
JU Centar za socijalni rad Cazin (direktorica Amela Toromanović): U proteklom periodu nismo proslijedili nijedan predmet Općinskom sudu vezano za neizvršenje obaveze izdržavanja, ali imamo podatak da se njih 25 obratilo sa zahtjevom sudu radi prinudne naplate alimentacije od dužnika. Niko od njih nije uspio naplatiti alimentaciju, jer su obaveznici izdržavanja uglavnom nezaposleni, nemaju nikakvih mjesečnih primanja, te imaju nove porodice koje uglavnom izdržavaju od rada na nadnice, što je nedovoljno da mogu obezbijediti sredstva kako bi plaćali alimentaciju za djecu iz ranijih zajednica.
Odsutnost centara za socijalni rad
Zahtjeve smo slali putem e-maila, faxa ili poštom, u zavisnosti od toga na koji način su institucije željele zaprimiti isti. Iako bi rješenje ovog problema olakšalo rad centrima za socijalni rad često nismo nailazili na saradnju. Navedeni utisak najslikovitije objašnjava primjer iz Velike Kladuše. Zahtjev smo uputili e-mailom. Dobili smo sljedeći odgovor, bez potpisa:
Obavještavamo Vas da Vaš zahtjev sadrži formalno pravne nedostatke. Podnesak/zahtjev mora biti podnešen lično ili putem pošte (ZUP F BiH) da bi naša Ustanova mogla dalje postupati.
Po svim zakonskim propisima kreirali smo podnesak i poslali ga poštom JU CSR Velika Kladuša. Odgovor nam do danas nije dostavljen. Ovo nije prvi centar za socijalni rad koji nam je dostavio nepotpisan odgovor. Imali smo još tačno jedanaest takvih.
Iako je svakoj instituciji saradnja putem e-maila i brža i jeftinija i jednostavnija, posebno kod ovakvih upita čiji bi odgovor, sudeći po pristiglim, mogao biti samo jedna rečenica – u Fond nikad nije uplaćena nijedna marka. Umjesto zastupnika koji štite interese socijalno ugroženih, posebno djece, nailazili smo na zaposlenike koji su zaprimljenim zahtjevima za pristup informacijama od javnog značaja tražili i druge mane, naprimjer, ima li zahtjev datum, broj akta i da li ispred naziva ustanove kojoj se obraćamo stoji ono JU.
Dobijali smo i ovakve odgovore, bez ikakvih dodirnih tačaka s pitanjima iz zahtjeva:
Broj djece bez roditeljskog staranja smještenih posredstvom Centra za socijalni rad Visoko u domove je ukupno 38. A broj djece bez roditeljskog staranja koji su smješteni u srodničke porodice je 21, i jedna odrasla osoba nesposobna za samostalan život i rad koja se nalazi u nesrodničkoj porodici (CSR Visoko, Nermina Frljak).
Na ponovljena pitanja i ukazivanje na pogrešan odgovor nismo dobili nikakvu reakciju.
Nailazili smo i na veliku zainteresovanost za ovaj problem i jako temeljite odgovore:
Svi podaci na koje se odnosi predmetni zahtjev za pristup informacijama su negativni. (Dragan Vukobat, pomoćnik načelnika Opštine Bosansko Grahovo).
Za godinu zaprimanja zahtjeva navedena je 20.111. godina. Greška bi bila apsolutno razumljiva da Rješenje ima više od jedne rečenice.
Odgovori su sugerisali i na nemogućnost pristupa informacijama: CZSR Jajce prijavljeno je ukupno 24 djece bez roditeljskog staranja u proteklih 20 godina, s ostalim podacima ne raspolažemo.
Iz 21 opštine nismo dobili nikakav odgovor (Banovići, Čelić, Doboj–Jug, Kalesija, Kladanj, Konjic, Kreševo, Kupres, Ljubuški, Maglaj, Neum, Olovo, Orašje, Pale–Prača, Ravno, Sanski Most, Srebrenik, Stolac, Travnik, Žepče i Živinice).
Iz svega navedenog može se jasno zaključiti da Alimetacioni fond Federacije, za djecu čiji roditelji nisu u mogućnosti da izvršavaju obavezu izdržavanja, postoji smo na papiru Porodičnog zakona FBiH. Sudovi u Zenici i Gračanici sude po tom istom Zakonu, ali centri za socijalni rad nisu u mogućnosti da izvrše presude jer je Fond od 2003. godine, kada je Zakon stupio na snagu, prazan. Centar u Gračanici je našao rješenje za dvoje malodobne djece koja su ostala bez sredstava za izdržavanje, a Centar za socijalni rad u Zenici brojne slučajeve rješava upućivanjem oštećenih da tuže institucije. Ako su sudovi dužni evidentirati ovakve slučajeve, a to ne rade (jer Zenica sigurno nije najsiromašniji grad u BiH), ako su centri za socijalni rad dužni osigurati sredstva za takvu djecu, a to ne mogu jer država ne izdvaja sredstva, odgovornost se vrlo lako može utvrditi. S obzirom na to da imamo institucije koje igrom prebacivanja odgovornosti brinu za svoje građane, siromašna djeca čiji roditelji naprimjer zbog bolesti nisu u mogućnosti da ih izdržavaju (a apeli putem medija za pomoć takvim porodicama su sve brojniji) nemaju nikakvu šansu da ostvare svoja osnovna ljudska prava, kao što je pravo na školovanje, jer ni ono u BiH nije besplatno. Sudeći po slučaju iz Zenice, i zaštitnik tih osnovnih prava djece se naplaćuje. Možda je to glavni razlog zbog kojeg ostale opštine nemaju uzaludna suđenja, ali sigurno nije i opravdanje.
Napomena:
Tekst prenosimo iz decembarskog štampanog broja Školegijuma s dodanim informacijama koje se greškom nisu našle u printanom broju. Također objavljujemo i odgovor na naš upit koji nam je pristigao prije nekoliko dana iz Centra za socijalni rad u Velikoj Kladuši koji možete pročitati ovdje.
