Šta god da MONKS dotakne, ne postane zlato. Četiri godine iskustva rada na eksternoj maturi đaka osnovnih škola ničemu ih nije naučilo. Lutanja u izboru predmeta iz kojih đaci pokazuju usvojeno znanje (prvo su đaci radili pet testova u tri dana – tri obavezna i dva izborna od pet ponuđenih; kasnije pet testova u tri dana – tri obavezna i tri izborna od šest predmeta, da bismo početkom ove školske godine saznali kako će đaci maturu polagati iz tri obavezna predmeta u dva dana) samo je jedan od pokazatelja kako uopće ne postoji cilj provođenja eksterne mature i kako je sve svedeno na zbrajanje bodova za upis u srednju školu. Tri eksterne mature su prošle, a još uvijek MONKS nije objavio nijedan dokument kvalitativne analize postignutog znanja, nije obrazložio zašto je prosječna ocjena iz matematike uvijek znatno niža od ocjene iz svih drugih predmeta te zašto su praćenje ocjena đaka završili onog trenutka kada su ih upisali u I razred srednje škole. Predlažem zaposlenicima u MONKS-u, a i ministru Kazazoviću, da pogledaju rang-liste primljenih učenika prošle školske godine (najprije u sarajevskim gimnazijama) i uporede ih s imenima đaka koji su ove školske godine završili I razred – vidjet će kako im se ruši priča o transparentnosti i jednakosti završnih razreda osnovnih škola. Naravno, ostaje pitanje da li i MONKS podržava naknadni upis djece u škole u koje se nisu mogli upisati propisanom procedurom.
Ministar nadzire i krši Pravilnik
Primjer aljkavosti i površnosti u organizaciji eksterne mature jeste i sama proizvoljna odluka o broju predmeta – MONKS ne objašnjava zašto od ove godine đaci rade tri, a ne pet testova (osim što ministar Kazazović kaže da je to urađeno po uzoru na zemlje iz okruženja[1]) i na osnovu čega je procijenjeno da je nužno testirati samo ova tri predmeta? Da li to znači da odgovorniji i ozbiljniji posao rade nastavnice i nastavnici koji predaju BHS jezik i književnost, prvi strani jezik i matematiku? Da li se kompletan pritisak u vrednovanju obrazovanja prebacuje na nastavnike ova tri predmeta, a ostali mogu raditi kako žele?
Četvrtu godinu zaredom MONKS nije uspio organizirati posao na vrijeme. Ministar je prekršio član 11. (1) Pravilnika o polaganju eksterne mature, gdje je jasno rečeno: Školsku komisiju imenuje ministar, najkasnije 30 dana prije polaganja mature, a na prijedlog Kantonalne maturalne komisije. U petak, 17. 6. 2016. samo su neki nastavnici (koji će učestvovati u provođenju eksterne mature) u Kantonu Sarajevo dobili rješenja i znali u kojim školama su članovi školske komisije, odnosno gdje idu u ponedjeljak (20. 6. 2016.). Većini je samo usmeno saopćeno gdje se trebaju pojaviti prvog radnog dana u sedmici. Prethodnih godina, kada je mnogo više nastavnika bilo uključeno u organizaciju mature, događale su se iste stvari, imenovanja u posljednji trenutak, mada su rješenja bila dostavljana posljednjeg dana. Ovaj put to nije slučaj. Vidjet ćemo u ponedjeljak da li će ova (ne)organizacija imati veće posljedice. Pravilnikom, preciznije članom 35. objašnjava se i postupak prilikom kršenja samog Pravilnika: Protiv članova maturalnih organa, koji prekrše odredbe ovog pravilnika, ministar pokreće postupak za utvrđivanje odgovornosti, koja može rezultirati izricanjem mjera u skladu sa zakonom. Hoće li ministar Kazazović pokrenuti postupak za utvrđivanje svoje ili odgovornosti Kantonalne maturalne komisije?
Novi rijaliti – polaganje mature uživo
Školegijum je u nekoliko tekstova prethodnih godina upozoravao na manjkavosti Pravilnika o polaganju eksterne mature gdje nije definisana veličina prostorije u kojoj se može polagati ispit; tako su đaci nekih škola polagali u fiskulturnoj sali, a drugi u učionicama. No, problem je što u obje prostorije dežuraju dva nastavnika. Postavljali smo nagradna pitanja – kojim nastavnicima je lakše da nadziru učenički rad? Ko lakše prepisuje – učenici u fiskulturnoj sali ili učenici koji rade u učionici? Školegijum pisao, MONKS čitao i riješio – svi polažu u sali, ako je imaju. Ako nemaju, rade kao i prethodnih godina – u učionicama. I ne samo da će svi učenici biti u jednoj prostoriji, nego će ih i kamere nadzirati. U dopisu MONKS-a (broj 11-04-38-/16) od 7. 6. 2016. godine traži se od svih osnovnih škola da u sale bude postavljen videonadzor. Šta kamera koja nema mikrofon može pokazati – da ne vjerujemo nastavnicima koji dežuraju? Da će školske komisije za polaganje eksterne mature svaki učenički pokret, nakon što se ispit završi, pomno analizirati i tražiti sankcije? Da će MONKS u školama koje ostvare najbolje rezultate posebno pregledati snimke, ili, još bolje, objaviti javno snimke da se svi zainteresirani mogu uvjeriti kako nije bilo prepisivanja? Da će učenici, zbog samog prisustva videonadzora, odustati od varanja na testovima?
MONKS poslao dopis 7. juna, a već sedam dana kasnije ne zna se hoće li biti videonadzora. Zapravo, vjerovatno neće, jer po riječima ministra Kazazovića: Još uvijek ne možemo reći da li će ona biti na ovaj način provedena [ispiti s prisustvom videonadzora, N.I.], jer su se ovoj našoj namjeri usprotivili Vijeće roditelja KS i neki nastavnici smatrajući da će sve ovo biti dodatni stres za učenike. Čekamo mišljenje i državne Agencije za zaštitu ličnih podataka o ovom načinu organizacije testiranja uz upotrebu video nadzora, ali ono što je sigurno testiranja ćemo organizovati zajedno na jednom mjestu i to u fiskulturnim salama uz angažman supervizora, ako ne budemo bili u mogućnosti upotrijebiti video nadzor. Nema videonadzora, ima supervizor. Ko ili šta će biti supervizor, ostaje nepoznanica. Dakle, umjesto da se MONKS prvo konsultuje sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka, sa Udruženjem roditelja, sa stručnim aktivima nastavnika, sa Udruženjem pedagoga, pa onda donese odluku, pribjegavaju originalnom rješenju – prvo donesi odluku pa je povuci, ako vidiš da neće proći.
Muke naše, pređite na druge
U iščekivanju supervizora, unaprijed MONKS-u ukazujem na nekoliko mogućih problema koji bi se mogli desiti na predstojećoj maturi: kršenje Pravilnika o polaganju eksterne mature, član 26. (2) Ispitu prisustvuju samo učenici koji polažu eksternu maturu i dežurni nastavnici; član 11. (5) Vanjski članovi [Školske komisije N.I.] su istovremeno i dežurni nastavnici. Zbog odluke da đaci na kraju IX razreda rade testove iz tri, a ne iz devet predmeta, smanjio se i broj vanjskih članova školske komisije za polaganje eksterne mature. Sada tri člana moraju pokriti sve prostorije. Kako će to izvesti ako škola nema fiskulturnu salu, ako se polaganje mora organizirati u više prostorija? Prethodnih godina praksa je bila da predmetni nastavnik ne dežura u prostoriji kada đaci polažu test koji će kasnije pregledati – da svojom stručnošću ne bi svjesno ili nesvjesno uticao na rezultate. Ove godine je to neizvodivo – ako nastavnik BHS jezika i književnosti ispravlja testove od 11.30 (kada se zvanično završava predviđeno vrijeme za polaganje BHS jezika i književnosti), kako će stići dežurati na ispitu iz prvog stranog jezika koji počinje u 12.00?
Pošto ove školske godine nisu formirane predmetne kantonalne komisije (ostale su nepotpune prošlogodišnje), moguće je da ćemo opet imati zbrku oko vrednovanja pojedinih učeničkih odgovora. MONKS u svojim posljednjim medijskim istupima nije govorio da li će prekinuti praksu prethodnih godina kada su članovi predmetnih komisija rješavali problem samo ako bi to pojedina školska komisija zatražila, ne obavještavajući sve druge školske komisije o svojoj odluci.
Kladim se da ćemo na konferenciji za štampu, koju MONKS organizira nakon završene eksterne mature, čuti istu rečenicu s prošlogodišnje: Zadovoljni smo time što je eksterna matura postala uspješan sistem provjere znanja, te da smo ove godine posebnu pažnju obratili na ispitna pitanja za koja smo angažovali posebnu grupu stručnih ljudi. Nadam se da će neko od prisutnih novinara upitati: Ko je odgovoran za ovakvu provjeru znanja i kada ćete je ukinuti!
[1] Zašto je samo broj predmeta uzor? Zašto uzor nije i forma testa, naprimjer?
