U Brčko distriktu na evidenciji nezaposlenih nalazi se 7.660 osoba, od čega 826 sa visokom stručnom spremom, piše na internet-stranici Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.
U isto vrijeme, u Distriktu djeluje šest visokoškolskih ustanova, tri javne i tri privatne: Ekonomski fakultet (ispostava Univerziteta Istočno Sarajevo), Odsjek za odnose s javnošću s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Prirodno-matematički i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet (dislocirana nastava Univerziteta u Sarajevu), te Evropski univerzitet, Internacionalni univerzitet i Visoka škola računarstva i poslovnih komunikacija Empirica.
I dok aktivista Željko Lazarević upozorava da na Birou za zapošljavanje Brčko distrikta više od 250 ekonomista čeka posao, dekan Ekonomskog fakulteta u Brčkom Srđan Lalić tvrdi da, kada svoje znanje ponesu sa Ekonomskog fakulteta – posao ih čeka, posebno jer u Brčko distriktu ne trebaju polagati za licencu za sudskog vještaka, nego mogu odmah raditi.
Savjetodavkinja za poslodavce Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta Ognjeka Spasojević je za Radio Brčko izjavila da najteže do posla dolaze zvanja iz ekonomske struke, ekonomski tehničari, trgovci, komercijalni tehničari, diplomirani ekonomisti te svršeni gimnazijalci.
Senad Osmanović iz Odjela za obrazovanje Brčko distrikta kaže da je Odjel ponudio set reformskih zakona koji imaju za svrhu da poboljšaju saradnju između škola i privrednih subjekata kako bi naši mladi imali kvalitetniju praksu. Naglašava da Vlada Brčko distrikta izdvaja značajna sredstva za stipendije studentima i studenticama. Stipendije su više socijalne nego na izvrsnost.
Proces davanja stipendija nije urađen na način da studenti imaju bilo kakvu obavezu. Na studentu ostaje da li će se on vratiti u naš grad i eventualno kroz svoj rad vratiti ta sredstva. Dakle, sredstva su nepovratna i iznose 200 KM mjesečno na period od deset mjeseci, pojašnjava Osmanović i naglašava da mladima neće biti ništa ponuđeno, nego moraju preuzeti odgovornost i vlast u svoje ruke!
Pojasnio je da smjernice koje se tiču reformskih zakona čekaju Vladu Distrikta.
Ti zakoni imaju cilj da škole postanu javne ustanove kako bi lakše sklapale sporazume sa firmama i upravljale svojim budžetom. Osim toga, neke škole imaju kapacitete za obavljanje privrednih djelatnosti i želimo da učenice više sati provedu na praksi. Cilj je i to da učenici trećih razreda strukovnih škola provedu tri ili tri i po dana na praksi, a ostalo na nastavi, kazao je Osmanović. Na pitanja novinara Školegijuma ko i zašto je kočio Zakon o visokom obrazovanju u Brčko distriktu, rekao je da Brčko distrikt sada ima Zakon o visokom obrazovanju.
Ko ga je kočio? Ko razumije – zna, istakao je Senad Osmanović.
Početkom jula Vijeće mladih Brčko distrikta organizovalo je konferenciju Pokreni i promijeni radi skretanja pažnje na problem neusklađenosti obrazovanja i potreba tržišta rada. Učesnice i učesnici na toj konferenciji najviše su govorili o tome kako im nepotizam pojede budućnost.
Ambijent koji vlada u državi i Brčkom ne godi mladima. Tu je nepotizam i korupcija. Obrazovanje treba da napreduje, a u stvarnosti ne napreduje. Tako da, ako želim upisati neki fakultet, moram otići iz Brčkog, a to nije uvijek najbolja opcija, kaže studentica Matea Brkić.
No, privrednici misle drugačije.
Mi u Termoelektrani često obučavamo radnike drugih struka kako bi dobili kvalitetnu radnu snagu. Kada i imamo dovoljno radnika – oni nisu dovoljno stručni, ne govore engleski jezik, ne voze, čak i ako imaju položen vozački, posebno ženska radna snaga, kaže Miljan Mirković iz Termoelektrane.
Srđan Lalić, pak, smatra da strani jezik nije prioritet.
Ja ne želim da učim strane jezike. To mi nije prioritet. Da li je to prioritet Kinezima? Da li je to prioritet nekim narodima koji su vodeće sile u svijetu? Prioritet je očuvanje našeg identiteta, naših navika, naše tradicije, naših običaja. To je prioritet, ističe Lalić.
Mirković kaže da obrazovanje treba da se prilagodi potrebama tržišta na način da se uvede dualno obrazovanje. Osim toga, potrebno je više prakse, te treba učiti strane jezike, dodaje Mirković.
Osmanović naglašava da se vlast trudi.
Odjel za obrazovanje je kao odgovor na probleme s kvalitetom i manjkom radne snage pokrenuo zakonsku proceduru putem koje će se povećati broj časova u praksi, u firmama. Na ovaj način će poslodavci imati gotov proizvod kada đaci završe školu, kaže Osmanović, ali naglašava da mladi trebaju stvari uzeti u svoje ruke i mijenjati sistem.
Mi još uvijek živimo komunistički sistem prema kojem država mora sve ponuditi. Pitajte šta vi možete dati državi, a šta država vama. Sve dok budete čekali da vas neko uzme za ruku i odvede do radnog mjesta – varate se, rekao je Osmanović na ovom skupu i izazvao salve reakcija. Učesnici i učesnice na skupu tražile su da nabroji dvije stvari koje bi mladi trebali uzeti u svoje ruke.
Imate priliku svake dvije godine za to. Ne slušajte svake godine stare političare koji vam plasiraju priče o nacionalnoj netrpeljivosti. Ne slušajte našu divnu dijasporu koja kaže kako je tamo sve bajno i krasno. Kandidujte se i mijenjajte sistem iznutra. Mladima neće biti ništa ponuđeno i sve moraju sami uzeti, rekao je Osmanović.
Inače, ova debata vođena je u okviru prvih Susreta mladih Brčko distrikta koji su održani početkom jula 2019. godine, a okupili su veliki broj aktera iz nevladinog i vladinog sektora, kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz regiona. Centralni događaj prvih Susreta bila je konferencija Pokreni i promijeni, koja se sastojala od četiri panela: Odlazak mladih – trend ili potreba, Obrazovanje i tržište rada, Mladi i zapošljavanje i Omladinski aktivizam. No, i bez ove debate, činjenica je da obrazovni sistem mora proizvoditi stručnjakinje i stručnjake potrebne tržištu rada, kako bi mladi nakon školovanja brže došli do zaposlenja, te da obrazovne reforme u Brčko distriktu moraju teći u tom pravcu.
