Profesorica Suada Karić, voditeljica Programa zdrave ishrane u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo i voditeljica radne grupe za izradu Pravilnika o ishrani učenika u osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo, na bazi Pravilnika koji je usvojen 19. decembra 2017. i objavljen u Službenim novinama Kantona Sarajevo 11. januara 2018. godine, a koji je stupio na snagu danom donošenja, analizira album za barkodove, odnosno reklamni katalog domaćih proizvoda Skupimo domaće koji je krajem februara podijeljen učenicima od prvog do šestog razreda osnovnih škola u Kantonu Sarajevo, o kom je Školegijum pisao ranije. Podsjećanja radi, namjena ovog albuma/kataloga je da učenici lijepe barkodove sa proizvoda čije se slike nalaze unutra, a kada popune album, mogu konkurisati za neku od nagrada poput mobitela ili tableta.
Kao patriota, apsolutno podržavam svaku kampanju koja će promovisati kupovanje i korištenje domaćih proizvoda. Isto tako, smatram neophodnim da se od najranijeg uzrasta razvija svijest o kupovini i korištenju domaćih proizvoda. Bila sam u nekim evropskim zemljama u kojima je ta svijest jako izražena, a posljedica toga je visok standard i ekonomska stabilnost tih zemalja. No, u ovom slučaju, ne sumnjajući u dobre namjere, napravljen je propust. Politika ministra za obrazovanje, nauku i mlade prof. dr. Kazazovića usmjerena je na zdravlje naše djece i omladine, i u tom smislu napravljen je PRAVILNIK o ishrani koji djeci omogućava kvalitetniju ponudu užine i obroka. Analizirajući ovaj katalog uočila sam da se pojavljuju proizvodi koji nisu u skladu s tom politikom i vizijom o pravilnoj prehrani školaraca. Važno je djeci ponuditi raznovrsnu hranu, voće, povrće, žitarice, mlijeko, vodu za piće umjesto slatkiša, grickalica, industrijskih sokova i namirnica, praznih kalorija koje su bez nutritivne vrijednosti. To je politika koju smo započeli prije dvije godine. Time se kod djece žele stvarati zdrave prehrambene navike koje će postati obrazac ishrane kroz život. Nekoliko proizvoda, svakako, ne bi trebalo da se nađe u ponudi djeci jer nisu u skladu s Pravilnikom koji je donio ministar, a koji je tačno definisao koja vrsta hrane se može a koja ne može nuditi učenicima, a u skladu je s pravilnim principima ishrane. Sporni su proizvodi u kojima imamo: kombinaciju većeg sadržaja šećera i transmasti; visok sadržaj šećera; proizvodi u kojima nisu vidljivi komadi mesa; bez konzervansa ne znači i bez drugih aditiva i dodataka; proizvodi s visokim sadržajem palminog ulja koje nije najbolje kvalitete; proizvodi s dodatkom kukuruzne krupice koja zbog visokog glikemijskog indeksa potiče lučenje inzulina te se već od najranije dobi povisuje nivo šećera u krvi, što može uzrokovati pojavu rezistencije na inzulin ili dijabetes tipa dva. Nakon uzimanja namirnica s visokim glikemijskim indeksom (GI) u ponuđenim namirnicama dijete se ne može zasititi (jer mu organizam nije dobio sve potrebne nutrijente), te je ponovo vrlo brzo gladno. Dalje, preporučujem pored svakog proizvoda jasno istaknuti deklaraciju o nutritivnoj vrijednosti na osnovu koje će se roditelji i djeca odlučiti o konzumaciji proizvoda. Na taj način će se zaista promovisati kvalitet! U katalogu ima malo neprerađene hrane, voća i povrća domaćih uzgajivača – piše Karić.
U ranije objavljenom tekstu, profesorica Karić objasnila je da ona nije konsultovana kod davanja saglasnosti za distribuciju ovog albuma ili kataloga u osnovne škole.
