U Bosni i Hercegovini postoji svega pet javnih bazena zatvorenog tipa, u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci. Učenici i učenice rijetko dobiju priliku proći profesionalnu obuku plivanja, pogotovo besplatno. Međutim, sedam općina Kantona Sarajevo (Stari Grad, Novi Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Vogošća, Ilijaš i Hadžići) u saradnji sa javnim preduzećem Olimpijski bazen Otoka to je omogućilo učenicima i učenicama osnovnih škola sa tog područja. Obuke su podržali i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade te Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo.
Kako je počelo?
Javno preduzeće Olimpijski bazen Otoka bilo je inicijator uvođenja škole plivanja za učenike/ice osnovnih škola u Kantonu Sarajevo kao vannastavne aktivnosti. Godine 2009. sačinili su prijedlog Nacrta za izmjenu Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju te za izmjene pedagoških standarda. Prijedlozi su poslani Ministarstvu kulture i sporta, Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade te Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo i Prosvjetno-pedagoškom zavodu Kantona Sarajevo. Njihov tadašnji, ali i sadašnji cilj jeste da se uvede i treći školski čas sedmično iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj za učenike/ice četvrtih razreda osnovnih škola, koji bi bio rezerviran upravo za obuku plivanja. Općina Novo Sarajevo je prva krenula sa realizacijom projekta, od školske 2009/10. godine. Safet Alibašić, rukovodilac programskih aktivnosti u javnom preduzeću Olimpijski bazen Otoka kaže: Opština Novo Sarajevo je bila zainteresovana da pomogne rad uz takav vid saradnje i uložili su oko 100.000 KM za korištenje usluga Bazena za učenike, uposlenike škola, kao i uposlenike opštine te vatrogasce. Nakon toga je budžet smanjen na 30.000 KM i projekat je usmjeren na obuku plivanja za učenike. Od tada se redovno, svake školske godine ova obuka omogućava učenicima od 2. do 9. razreda u oba polugodišta.
Alibašić također navodi da se obuka plivanja za učenike/ice za područja općina Ilidža, Ilijaš i Hadžići finansira iz budžeta Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo proteklih šest godina, dok Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade već dvije godine daje određeni iznos sredstava za obuku učenika/ica sa područja cijelog kantona. Dalje ističe: Mi pokušavamo da pređemo na koncept sistemsko rješavanje škole plivanja učenika, ciljano idemo na učenike 4. razreda, sve opštine su na tom konceptu, izuzev opštine Novo Sarajevo koja insistira da to bude za učenike od 2. do 9. razreda. Trenutno se sprovodi obuka za učenike i učenice sa područja dviju opština, Novo Sarajevo i Novi Grad, a od aprila krećemo sa obukom za škole iz opština Stari Grad i Ilijaš. Novi Grad je izdvojio 63.000 KM za ovaj projekat, a Novo Sarajevo 30.000 KM.
Osim izdvojenih novčanih sredstava ministarstava i općina za časove plivanja, obezbijeđen je i prevoz za učenike/ice od škole do bazena i nazad, u pratnji nastavnika/ica razredne nastave. Međutim, jedina općina koja nema obezbijeđen prevoz jeste Novo Sarajevo. U proteklom polugodištu školske 2015/16. godine obuku je prošlo oko 350 učenika od 2. do 9. razreda sa područja Novog Sarajeva i oko 200 učenika 4. razreda sa područja Novog Grada. Prema izvještajima iz prethodnih godina, 2013. godine osnovne tehnike plivanja je savladalo 700 djevojčica i dječaka, a 2014. je taj broj porastao na 2139. Za školsku godinu 2015/16. projekat ima ciljanu skupinu od 3792 učenika/ica.
Deset dana dječijih radosti
Besplatna obuka plivanja traje deset radnih dana u terminima od po sat vremena. Instruktori su zaposlenici JU Olimpijski bazen Otoka, koji su profesori sporta i tjelesnog odgoja, te studenti/ice sa Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu. Studenti/ce na ovaj način prolaze pedagošku studentsku praksu u cilju realizacije projekta pod nadzorom mentora. Safet Alibašić kaže da se časovi plivanja izvode u omjeru sedmero do devetero djece na jednog instruktora. Postoje i izuzeci kada je potreban rad jedan na jedan.
Prije početka realizacije obuke, roditelji popunjavaju prijavne listove i na osnovu toga škole dostavljaju tačan broj zainteresiranih đaka. Važno je naglasiti da je ovo fakultativni dio nastave u osnovnim školama, da je učešće dobrovoljno. Termini obuka se prilagođavaju nastavi u školama. Na prvom času vrši se inicijalno testiranje, a na posljednjem finalno. Na inicijalnom testiranju se provjeravaju plivačke sposobnosti i na osnovu toga se đaci selektiraju u homogene grupe: neplivač, plutač, poluplivač, plivač početnik i plivač. Za model procjene uzeti su preplivani metri i utisak instruktora. Roman Kebat, magistar nauka u oblasti sporta i tjelesnog odgoja i instruktor plivanja, kaže: Da bi dijete moglo postati plivačem potrebno je da može preplivati 25 m bazena nekom tehnikom na prsima, zatim da se okrene i prepliva još 25 m na leđima te samostalno izađe iz bazena. Na kraju obuke svi učenici/e dobijaju certifikat o učešću.
Nakon svake realizirane obuke dostavljaju se izvještaji općinama i školama. Dosadašnji rezultati su se pokazali dobrim, djeca se oslobode straha od ulaska u vodu ili potapanja glave, a oni/e koji/e vladaju plivačkim tehnikama usavrše ih. Roman Kebat ističe da nema pravila kada je u pitanju usvajanje plivačkih vještina. Neka djece brže nauče plivati od druge, i to određuju individualne razlike te uzrast djeteta. Međutim, on navodi i sljedeće: U grupnom radu daleko je sporiji napredak nego u individualnom kada je u pitanju savladavanje tehnika plivanja, ali 20 sati bi bila norma za prelazak iz neplivača u plivača.
Za deset sati obuke djeca se uglavnom oslobode strahova i nauče osnovnom održavanju na vodi, no za bolje rezultate, za prelazak iz neplivača u plivača, potrebno je više časova, kako to ističe i sam instruktor plivanja.
Inkluzija – Eldo i druga sretna djeca
Svoje učešće u obuci plivanja mogu uzeti i djeca sa psihofizičkim smetnjama koja su redovno uključena u nastavu u osnovnim školama. Također, obuka je obezbijeđena i učenicima/ama Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Vladimir Nazor. Safet Alibašić kaže da Olimpijski bazen Otoka ne pravi nikakvu razliku među đacima i da nastoje afirmisati i roditelje i nastavno osoblje da što veći broj takve djece prođe obuku. Instruktor Kebat je također potvrdio da je zadovoljstvo raditi sa svom djecom, da se oni međusobno ohrabruju i imaju posebno izraženu empatiju prema djeci sa psihofizičkim smetnjama. U to smo se i sami uvjerili kada smo, 24. marta, prisustvovali finalnom testiranju učenika/ica iz osnovne škole Sokolje. Ulazak dječaka Eldina u bazen posebno je oduševio drugu djecu i uz pljeskanje dlanovima su uzvikivali: Eldo, Eldo, Eldo! Nakon izlaska iz bazena, Eldin nije mogao sakriti oduševljenje i skinuti osmijeh sa lica.
Aida Kurić, pedagoginja iz osnovne škole Musa Ćazim Ćatić iz Zenice, kaže: Kroz rad u grupama djeca imaju mogućnost da se dobro zabavljaju i da se druže sa vršnjacima. Također, imaju mogućnost da razvijaju i unapređuju komunikacijske vještine, da se uče načinima konstruktivnog rješavanja sukoba, uče se ljubavi i zajedništvu. Zajednička druženja potiču pravilan emotivni i socijalni razvoj djeteta. Tako se uspijeva prevenirati i egoistično zatvaranje u samog sebe. Plivanje je aktivnost koja ponajviše oslobađa od stresa i napetosti jer voda najviše opušta tijelo i um.
Brojne prednosti plivanja
Esad Ćorović, direktor osnovne škole Musa Ćazim Ćatić iz Zenice, dugogodišnji nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja kaže: Plivanje je jedan od najbitnijih sportova koji utiče i na motoričke sposobnosti i psihologiju djece i kada bih rangirao, plivanje bih stavio kao prvi sport za djecu. Činjenica je da je plivanje kompleksan sport koji podrazumijeva pokrete svakog dijela tijela pa i disajnih puteva. Naravno, uz pravilan tretman postižu se najbolji rezultati pri razvoju kako tijela, tako i psihe djeteta. Također, plivanjem se razvija ispravan položaj tijela.
Potvrdu o važnosti plivanja možemo izvući i iz riječi Aide Čerkez, majke desetogodišnjakinje Dalile, koja kaže da je njenoj kćerki nakon sistematskog pregleda preporučeno plivanje za ispravljanje kičmenog stuba. Dalila je korisnica usluga besplatne obuke plivanja u organizaciji Olimpijskog bazena Otoka.
Male poteškoće
Obuka plivanja je potpuno besplatna, no jedna od općina ne obezbjeđuje prevoz, i to stvara dodatne poteškoće. Kebat kaže da dosadašnje iskustvo pokazuje da uglavnom svi učenici/e pohađaju obuku ukoliko je organiziran prevoz, a ukoliko nije, onda je manji broj djece, u zavisnosti od udaljenosti, kao i trenutnih vremenskih uvjeta. Također, djeca moraju posjedovati adekvatnu plivačku opremu, koja obuhvata kupaći kostim, kapu i papuče. Dženita Zulčić, majka devetogodišnjakinje Sanite kaže: Iz Sanitinog razreda ide samo još jedna djevojčica, mislim da dosta učenika ne ide zbog neobezbijeđenog prevoza, dok Selma Mukanović, majka osmogodišnjakinje Lejle dodaje: Ja sam zadovoljna, meni je ovo super. Tridesetak maraka je plivačka oprema. Vjerovatno zbog toga ima roditelja koji neće ni da prijave djecu na obuku, zbog nemogućnosti izdvajanja novca za plivačku opremu i prevoz.
Idemo (li) za svijetom
Skandinavske zemlje posebno ulažu u obuku plivanja u sklopu redovne školske nastave. To nam je potvrdila i Ismihana Šabanović, sedamnaestogodišnjakinja iz Aabenraae, Danska, koja kaže da je plivanje obavezno u 4. i 5. razredu kao predmet. Jednom sedmično se ide na bazen i termin traje 2 sata, uče se svi stilovi plivanja, no osnovni cilj je da svi nauče plivati.
Međutim, nije u svim naprednim zemljama tako. Naime, dvadesetogodišnjakinje Bianka Čičak iz Toronta, Kanada, i Katelyn Schill iz Syracuse, savezna država New York (SAD), kažu da zvanično, u okviru obavezne nastave u osnovnoj i srednjoj školi nisu imale časove plivanja.
Planovi za dalje – obećanje ministra
Na pitanje zašto preostale dvije općine nisu uključene u ovaj projekat, Safet Alibašić odgovara: Sa Trnovom ne radimo zbog organizacijskih aspekata, a pokušavali smo i sa opštinom Centar uspostaviti saradnju. Međutim, oni neka sredstva izdvoje za sport i rekreaciju i uzmu negdje oko sto učenika, socijalno ugroženih i dođu ovdje da se kupaju. Imao sam priliku susresti se sa tim instruktorima i rekao sam im da bukvalno bacaju pare.
Sudeći prema svemu, Olimpijski bazen Otoka svoje napore usmjerava da se ovi pojedinačni projekti objedine, da se sve općine sa područja Kantona Sarajevo ujedine kako bi to postao jedan zajednički, cjelovit projekat Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS. Safet Alibašić je istaknuo: Mi nismo potpisali protokol sa Ministarstvom da svi učenici moraju proći obuku tih deset termina plivanja gdje će na kraju moći dobiti ocjenu iz plivanja. To još nije sistemski riješeno, imamo obećanje od ministra da bismo mogli negdje 2016/17. ili 2017/18. da to riješimo, gdje će svi učenici morati da budu prisutni na obuci plivanja. To bi bilo u sklopu časa tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
Međutim, već sada je plivanje navedeno u nastavnim planovima i programima za devetogodišnje obrazovanje Kantona Sarajevo u okviru programskih sadržaja iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj, i to u NPP-u za 1. razred gdje piše: Obuka neplivača organizira se tokom prvog ciklusa (u 1, 2. ili 3. razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angažiranim instruktorima. (Dostupno na: http://www.oszd.edu.ba/dokumenti/NPiP_1_razred.pdf). Zatim se u NPP-u za 3. razred navodi: Početak obuke plivanja preporučuje od 4. razreda, ali ukoliko škola posjeduje odgovarajuće uvjete, obuka može početi i od 1. razreda. Kao sadržaji te obuke navode se: plivanje u dubokoj vodi, ronjenje, plivanje pod vodom sa otvorenim očima, pravilno disanje, plutanje i klizanje na površini vode, igra u vodi, početno plivanje na grudima (kraul), početno plivanje na leđima (leđni kraul) te plivanje na distancu. NPP dodaje i činjenicu da plivanje predstavlja nezamjenjivo sredstvo za jačanje zdravlja djeteta jer doprinosi normalnom razvoju, poboljšava rad kardiovaskularnog, respiratornog i nervnog sistema. (Dostupno na: http://www.oszd.edu.ba/dokumenti/NPiP_3_razred.pdf).
Navodeći plivanje obaveznim programskim sadržajem u nastavnim planovima i programima, Ministarstvo šalje poruku da će se zalagati za njegovo obavezno uvođenje u nastavu. Dosadašnji projekti besplatne obuke koji se uspješno realiziraju već sedmu godinu potvrda su da se lopta kotrlja i da postoji nada za boljitkom.
Fotografija: Nihad Katica
