PISA istraživanje u BiH počinje 2. aprila 2018. godine, a prve škole će testiranju pristupiti 4. aprila. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u BiH (APOSO BiH) vodit će istraživanje za BiH, pa tim povodom Alisa Ibraković, zamjenica direktorice APOSO BiH i rukovoditeljica područne jedinice Sarajevo, i Žaneta Džumhur, šefica Odjejenja za standarde znanja – učeničkih postignuća u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju u sklopu područne jedinice Sarajevo, objašnjavaju cijeli proces.
Školegijum: Testiranje počinje naredne sedmice. Da li se pripreme odvijaju po planu?
APOSO BiH: Naši učenici će, u svojim školama, 4. aprila u devet sati, prvi put otvoriti na računarima testove PISA 2018; raditi zadatke iz čitalačke i matematičke pismenosti, te iz pismenosti iz prirodnih nauka. Testiranje će trajati tokom aprila i maja ove godine. U organizacionom smislu ovo je jako zahtjevan proces. Treba da „pokrijemo“ – od ukupno 236 škola, koje jesu u uzorku – 213 škola, koje će biti testirane.
Testiranje počinje u školama Zeničko-dobojskom kantonu gdje učenici nemaju proljetni raspust. Iste sedmice će početi testiranja i u Bosansko-podrinjskom kantonu. Sve škole će biti navrijeme obaviještene o rasporedu testiranja.
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje je državni centar koji provodi PISA istraživanje. Postoje međunarodne prcedure koje svaka zemlja članica treba ispuniti. Koraci su jasno propisani, i ne može se preći na naredni bez kvalitetno urađenih prethodnih, koje prate međunarodni kontraktori koje je angažovo OECD.
Školegijum: Prvi put Bosna i Hercegovina učestvuje u ovako važnom međunarodnom testiranju. Zašto je ono toliko važno i šta ćemo njime dobiti?
APOSO BiH: Više od 80 zemalja svijeta učestvuje u ovom istraživanju, i ovo je već sedmi ciklus PISA istraživanja, što govori o kvalitetu te studije. OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj), koja upravlja ovim istraživanjem, garant je kvalitete i relevantnosti. S druge strane, mi ćemo prvi put dobiti validne empirijske pokazatelje kakvo je zaista stanje u našim obrazovnim sistemima. Znat ćemo što jeste dobro, da na tome nastavimo raditi kontinuirano, a rezultati će nam ukazivati na područja koja treba unapređivati. Dakle, cilj ove studije je da dobijemo empirijske pokazatelje koji će utjecati na kreiranje obrazovnih politika.
PISA 2018 je važna zbog toga što nam pokazuje koliko petnaestogodišnji učenici stvarno raspolažu nečim što zovemo „funkcionalna znanja“: da li se tim znanjima mogu koristiti u svakodnevnom životu, da li ih koriste u određenim situacijama i da li znaju da rješavaju određene probleme, koji ne moraju biti matematički, ili problemi iz prirodnih nauka, nego jednostavno životni problemi; ali koji zahvataju određene vrste pismenosti, vještina i kompetencija. To je suština. Da li su naši obrazovni sistemi fokusirani na razvoj funkcionalnih znanja, ili su oni i dalje fokusirani na reproduktivno znanje koje se bazira na usvajanju i ponavljanju informacija. Ono što je jako bitno jeste da PISA testiranje prati i upitnik koji učenici popunjavaju, a koji ispituje utjecaj okolinskih faktora; između ostalog: njihov odnos prema radu, slobodnom vremenu, odnos sa vršnjacima, itd.
Foto: Žaneta Džumhur
Školegijum: Što se želi postići PISA istraživanjem?
APOSO BiH: PISA istraživanje treba da nam da objektivnu sliku stanja u obrazovanju i zato smo stalno naglašavali da ne treba učenike pripremati za test. Jer ovo nije matura, nije selekcija. Ovo jeste vanjsko vrednovanje, ali od njega ne zavisi ocjena. Vrlo je važno da svaki učenik ozbiljno pristupi odgovaranju na testna pitanja, jer je svakome stalo da pokaže šta zna. S druge strane ovo će biti pokazatelj na kojem je nivou znanje naših učenika, i na taj način ćemo dokazati ili pokazati da (li) smo ravnopravni sa učenicima iz regiona i svijeta. Ako proces ne provedemo na ozbiljan način, onda se postavlja pitanje kada ćemo uopće dobiti dovoljno jasne i precizne pokazatelje i kako moramo kreirati obrazovnu politiku. Stalno smo u reformama. Puno se promijenilo u nastavnim planovima i programima, puno se promijenilo ili se radilo na promjenama u nastavničkoj praksi, ali mi nikako nemamo jedan sveobuhvatan pokazatelj da li je to bilo dobro ili ne. Hoćemo da provjerimo gdje nešto nismo dobro uradili da bismo to promijenili, unaprijedili ili potpuno napustili i otišli u drugom smjeru, jer ovako lutamo.
Dobit ćemo pokazatelje npr. i o načinu podučavanja, kako djeca vide školsku zajednicu, i kako se taj transfer znanja dešava. Pored toga, PISA istraživanjem se dobijaju i podaci o tome koliko socijalni faktori utječu na učenička postignuća: nivo obrazovanja roditelja, poslovi kojima se roditelji bave, ili socijalne interakcije sa vršnjacima. Samo provjeravanje postignuća, bez tih okolinskih faktora, ne daje dovoljno podataka.
Školegijum: Vidimo ovo kao jako bitnu stvar za državu i cijelo društvo. Šta će država dobiti učešćem u ovakvom jednom testiranju?
APOSO BiH: Država će napokon dobiti pokazatelje do čega su te razne reforme, o kojima svi godinama govorimo, dovele. Testiraju se đaci koji će u narednom periodu biti glavni pokretači ekonomskih promjena i ekonomskog razvoja zemlje. Dakle, moramo znati čime oni vladaju, te kako poduzimati promjene da imamo snagu i kvalitet koji će dovesti do ekonomskog rasta i razvoja države. Ovo je investicija u bh. društvo i tako to treba posmatrati.
Predsjedništvo BiH je dalo saglasnost da se potpiše ugovor o učešću u PISA istraživanjima, te samim tim pokazalo zainteresiranost za učešće i dobijanje rezultata. Nadležna ministarstva i Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta razumiju značaj ove studije i bez njih ovo ne bismo mogli realizirati. Sve to pokazuje da postoji zainteresiranost obrazovnih vlasti na nivou cijele Bosne i Hercegovine. Potrebno je u te aktivnosti uključiti i akademsku zajednicu i širu javnost, jer bi trebalo da svi mi, na neki način, budemo nositelji promjene.
Školegijum: Koliko je država spremna da iskoristi rezultate PISA istraživanja kako bi unaprijedila kvalitet obrazovanja?
APOSO BiH: Prošle sedmice smo imali jako posjećenu i kvalitetnu konferenciju koju je APOSO BiH organizirala u saradnji sa UNICEF-om i OECD-om. Bilo je riječi o tome kako su susjedne zemlje iskoristile rezultate PISA testiranja. Imali smo primjer iz Hrvatske, i o tome je govorio Boris Jokić, voditelj tamošnje kurikularne reforme. Pričao je o tome kako se rezultati mogu iskoristiti, te kako je za sveobuhvatnu reformu potrebna podrška svih aktera u društvu. Ako bismo imali takvu podršku, od roditelja preko akademske zajednice do politike, mi bismo te rezultate mogli iskoristiti kao argument u kojem smjeru treba voditi reformu.
Treba znati da ne treba očekivati da se sve može riješiti jednim PISA istraživanjem, ali učešće i u narednim ciklusima sigurno može dovesti do promjena u odnosu prema obrazovanju. Učestvovati u samo jednom ciklusu nema svrhu ako ne postoji trend, jer mi ćemo tek kroz trend vidjeti da li se stvari mijenjaju, koliko se na dobro mijenjaju. Istraživanje ne završava samim testiranjem, PISA se ne završava dobijanjem podataka. PISA istraživanje je proces stalnog praćenja kvaliteta u obrazovanju.
Država bi trebala sumirati rezultate, odrediti se prema tome, preuzeti odgovornosti i krenuti raditi bolje stvari. I svakim narednim testiranjem postaviti stvari na svoje mjesto.
Školegijum: Znamo da je naša zemlja učestvovala u TIMS (Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodnih nauka) 2007. godine. Možemo li se referirati na rezultate tog istraživanja kako bismo ocijenili da li smo napravili neki pomak u reformi?
APOSO BiH: PISA i TIMSS su dva različita istraživanja. TIMSS se isključivo fokusira na nastavne planove i programe, međutim to ne znači da ne ispituje i više kognitivne inteligencije, primjenu znanja, itd. TIMSS mjeri ono što jeste postignuto u obrazovanju (implementirani kurikulum), a PISA je ono što želimo postići. TIMSS pokaže kakvo jeste stvarno znanje, dakle znanje i vještine koje učenici dobiju iz nastavnog plana i programa. TIMSS i PISA itekako se mogu povezati, i u mnogim državama ne postoje velike razlike; ukoliko ste dobri u TIMSS istraživanjima, uslovno rečeno, vi ste dobri i na PISA testiranjima i obratno.
Dakle, možemo itekako dobru poveznicu napraviti između onoga što je bilo na TIMSS testiranju i onoga što ćemo dobiti PISA istraživanjem. Vidjet ćemo.
Školegijum: Postoji jasna i detaljna procedura kako se biraju škole učesnice u PISA testiranju. Biste li tu procedru objasnili i našim čitateljima?
APOSO: Da bi se uradio uzorak koji je reprezentativan po svim osnovama, prethode višemjesečni pregovori. Prije svega, potrebno je poslati kontraktoru spisak svih škola koje imaju učenike 2002. godište. Ako uzmemo u obzir da je to u Bosni i Hercegvini jako teško, jer nigdje ne postoji cjelovita baza podataka, onda nije ni čudo da čekamo po četiri ili pet mjeseci da prikupimo te podatke. Zatim, odrede se eksplicitne i implicitne varijable koje svaka država po svom kontekstu odredi. Jezik podučavanja (realizacija nastavnih planova i programa), funkcionisanje obrazovnog sistema, vrsta škole (osnovna ili srednja), urbana i ruralna sredina – neke su vrlo bitne varijable za našu zemlju. U uzorku su škole koje imaju mnogo učenika određenog uzrasta koji se ispituje, kao i škole koje imaju jednog ili dva učenika. Ovom poslu prethodi mnogo statistike, dosta podataka, analiza, kao i softverskih procedura. Uzorak je reprezentativan i predstavja populaciju petnaestogodišnjaka u Bosni i Hercegovini, a u skladu sa svim procedurama koje zahtijeva jedno naučno istraživanje.
Nakon ovih procedura, sastavili smo listu škola od kojih svaka odgovara nekoj varijabli. Također, odredili smo i zamjenske škole, što se također traži prilikom testiranja. Kasnije smo kontaktirali škole i ministarstva te se pristupilo pregovorima.
Školegijum: Koliko ste vi u ovom poslu imali podrške od nadležnih institucija? Jeste li nailazili na neke otpore u smislu da neka ministarstva obrazovanja u kantonima ili entitetima imaju neke specifične zahtjeve, otežavaju vam posao?
APOSO BiH: Moramo priznati da su nam ministarstva sa kojima sarađujemo i Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta dali punu podršku. U ovaj posao nismo mogli ući bez prethodno dobijene saglasnosti svih ministarstava za obrazovanje u Bosni i Hercegovini. Treba uzeti u obzir da sva ministarstva imaju svoje zadatke. Da bi ministarstvo u svakom trenutku znalo šta se dešava u vezi sa PISA istraživanjem, mi smo tražili imenovanje koordinatora i zamjenika koordinatora za svako ministarstvo i Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta.
Imali smo slučaj da u jednoj školi nemaju resurse da organizuju testiranje, pa smo posredstvom ministarstva isposlovali da druga (susjedna) škola, koja nije u uzorku, ustupi svoje prostorije i resurse.
Školegijum: Ko će nadgledati proces testiranja?
APOSO: U tehničkom dijelu svi su sigurno dovoljno osposobljeni. Što se tiče naših učenika i školskih zajednica, mislim da treba da budu dovoljno motivisani da urade sve što mogu. Sigurno mogu mnogo toga i neka se potrude da na najbolji način pokažu svoje znanje i vještine. Što se tiče školskih zajednica, treba da omoguće učenicima najbolje uslove.
U svakoj školi će biti PISA saradnik koji će realizirati testiranje. Svaki saradnik je prošao trening za školske saradnike, a u toku procesa realizacije Agencija će ih pratiti i na terenu. Pored toga, nezavisni kontrolori, koje angažuje međunarodni kontraktor, pratit će sam proces testiranja po jasno utvrđenoj metodologiji.
Školegijum: Koliko vremena je predviđeno za izradu testa?
APOSO BiH: Testiranje traje dva puta po 60 minuta, sa kratkom pauzom između. Nakon toga se popunjava upitnik za učenika. Za to vrijeme direktor popunjava svoj online upitnik.
