Govorimo hrvatski:
ASTRONAUT – letač na planete
Izvor: Povijest novoga doba, udžbenik povijesti za 8. razred osnovne škole (str. 214), autor Miljenko Miljuš, izdavač ZNAM doo, Mostar, 2008. Recenzenti udžbenika su prof. dr. Pavo Živković i Janko Mandić, učitelj povijesti i zemljopisa.
Izgubljeno u prevodu:
Mogu li ljudi letjeti? Mogu, ako se držimo maksime I pad je let. Za svako prkošenje gravitaciji, čovjeku su potrebne naprave koje mogu letjeti, a koje on konstruiše i kojima može da upravlja. Ko je sad tu letač, čovjek ili naprava? Prema grčkom mitu, prvi letač bio je Ikar, kojem je otac Dedal napravio krila od perja i voska, a Ikar se, zanesen ljepotom letenja, suviše približio Suncu koje mu je otopilo vosak na krilima, pa je okončao svoj život padom u more. Ikar nije astronaut, jer iako je bio letač, nije letio na planete, već prema Suncu. A svi znamo da je Sunce zvijezda srednje veličine. Do planeta je dalek let. Ako uzmemo u obzir činjenicu da do sada nijedno ljudsko biće nije odletjelo na neku drugu planetu, onda slijedi da astronauti nisu ljudi. Astronauti su robotizirana vozila koja smo poslali na Mars.
U sazvježđu riječi i značenja
Ko više, ko manje, malo ko nikako – susrećemo se s nepoznatim riječima ili onima čiji smisao jedva naziremo, kao daleke zvijezde dubokog neba. Katkad nas bliže značenju privede prvi dio riječi. Tako nam astro-, astero- kao prvi dio riječi kaže da se drugi odnosi na zvijezde, svemirska tijela ili aktivnosti u svemirskom prostranstvu. To je tako jer astro-, astero- dolazi od grčkog ástron i aster: zvijezda. Ako je nešto astro- ili astero- – zvjezdano je, zaključujemo. A je li? Je li tako? Šta je, recimo, astroblastrom? Zvijezda? Meteor? Meteorit? Ali da je ime nečeg takvog, počinjalo bi velikim slovom. E, a ono -blast? Kao drugi dio riječi, -blast, -blastički, -blastija upućuje na klicu, na mladicu; dolazi od grčkog blastós: klica i blastein: klijati, nicati. Ne, ništa od tog, krivi put, već je astroblastrom, daleko bilo, vrsta tumora mozga a ko ga je tako nazvao sigurno zna zašto mu je to zvjezdano ime dao.
Astro porodica
Ništa u jeziku nije jednostavno. Eh, a gdje jest? Nigdje. U ovoj astro- porodici riječi mnogo je članova pa pomenutog zaboravimo. Od ovog zastrašujućeg privlačnija je astrolatrija – obožavanje zvijezda ili astromantika – gatanje iz zvijezda (ako ko ne vjeruje gatari s fildžanom ili findžanom u ruci), ali su od svih tih astro-riječi vjerovatno najpoznatije i najčešće upotrebljavane astronautika – ukupnost znanja i tehnologija konstruiranja i upravljanja svemirskim brodom i astronaut – onaj koji kao član posade svemirske letjelice leti u svemir. I jedna i druga vezane su za istraživanje svemira, koje je u naučnom smislu izravno započelo 4. oktobra 1957. kad je lansiran prvi umjetni satelit – sovjetski Spύtnik 1. Ruski spύtnik: suputnik/saputnik, pratilac, pa otud i satelit – svemirsko tijelo koje pod utjecajem gravitacije kruži oko planeta, od latinskog satelles: pratilac. Latinizam satelit je u astronomskom smislu spύtnik, a i naš Mjesec je spύtnik (satelit) Zemlji. Prati je. Već 3. novembra 1957. u posebnoj kabini Spύtnika 2 u orbitu Zemlje lansiran je pas Lajka. Bio je to prvi pokus o reakciji jednog višeg organizma na duže trajanje bestežinskog stanja i na posljedice radijacije. Tako je Lajka prvi astronaut u povijesti svemirskih istraživanja. Lajkina popularnost u tim vremenima bila je tolika da su mnogi vlasnici pasa željeli imati svoju Lajku pa su mnoge i raznorazne Lajke lajale po dvorištima jugoslavenskih (vjerovatno i drugih) gradova, odazivajući se na ime Lajka, ali ona Lajka, astronautkinja, samo ona, ostala je među zvijezdama. U strukturi riječi astronaut su dvije: grčka ástro – zvijezda i naύtēs – mornar.
Nebo je crno, Zemlja je plava (J. Gagarin)
Prvi zvjezdani mornar nakon Lajke bio je sovjetski pilot Jurij Aleksejevič Gagarin. Imao je 27 godina kad je 12. aprila 1961. u svemirskom brodu Vostok I obletio zemlju i nakon 108 minuta uspješno se na nju vratio. Prvi čovjek u svemiru i prvi čovjek iz svemira. Nije ni trepnuo a već je ušao u šlager, čiji je naslov ako me sjećanje ne vara, bio Jurij Gagarin ili možda samo Gagarin. Hit brzoga ritma, pomalo kaubojskog, vesternskog. Samo osam godina kasnije, 21. jula 1969., dva su američka astronauta kročila na Mjesec: Neil Armstrong i Edwin Aldrin. U brodu Apollo 11 čekao ih je astronaut Michael Collins, koji je 1966. letio u brodu Gemini 10, izašao iz broda i lebdio u svemiru 39 minuta. Prvi čovjek koji je stupio na Mjesec, N. Armstrong, boravio je na njemu 2 sata i 21 minutu. Apollo 11 je sa Zemlje krenuo 16. 7. i vratio se na nju 24. 7. 1969. Prvi zajednički američki i sovjetski let ostvaren je 1975. u sprezi Apollo i Sojuz. Amerikanci i Rusi letjeli su skupa po svemiru punih šest dana i činilo se da budućnost svijeta puno obećava. Obećava li? Šta? Ne pitajte astronaute – zvjezdane mornare. Pitati možda astrologe – zvjezdoznance? A?
Foto: ForićKA
Pročitajte i prethodne crtice: Kolonizira j me nježno,